Page 51 - STAV 111 20.04.2017
P. 51
pokazuju simpatije kada kaĹľe da je Turkinja GĂĽlĹźah s porodicom:
i kada im se obrati na bosanskom jeziku: suprug Senad,
“Odmah me pitaju da nisam iz Sandžaka sin Nedžad
ili iz Makedonije. Kad kažem da sam Tur- i kćerka Asya
kinja, mene više simpatišu. Maksimalno se
trudim. Nema tema o kojima ne moĹľemo Nakon godinu dana veze, Senad joj je rekao da se on Ĺľeli
razgovarati s našim klijentima. Sve njiho- vratiti u Bosnu i Hercegovinu i da “ondje ima budućnost”.
ve potrebe, što se tiče bankarskih usluga, “Pitao me je da li bih ja krenula s njim. Rekao mi je da dođem,
pokušavamo ispuniti u skladu s našim da vidim hoće li mi se svidjeti, pa da se vjenčamo nakon toga.
mogućnostima i ovlaštenjima.” Mamu sam tako isto pitala. Ona se izvrištala na mene. â€Ako
ideš, ostani, nemaš se šta vraćati’, rekla je, jer se kod nas
Gülşah Granilo nikad nije pohađala paze te stvari. A za mene ljubav nema granice. Sve što se
kurs bosanskog jezika. Naučila ga je is- dešava u životu, ako ima ljubavi, to je ljepše. Onda sam rekla:
kljuÄŤivo komunicirajući s ljudima. “Borila â€Ja ću se udati za tebe, pa ćemo Ĺľivjeti u Bosni’”, kaĹľe GĂĽlĹźah
sam se. Imala sam potrebu da razumijem
ljude. Ja sam govorila engleski, ali ljudima Bosanska i turska kuhinja vrlo su slič- da sebe objasnim jer non-stop pričaš na
je drugačije kad progovorite nekoliko rije- ne. Gülşah kaže da je turska ipak malo bo- stranom jeziku. On je bio najveća podrška
či bosanskog. Na početku sam se osjećala gatija i da se koristi mnogo povrća. “Bila i oko odgoja djece, s njima radio zadaće. Ja
usamljeno jer volim puno pričati, pribli- sam mlada i ja sam od svoje svekrve svašta sam uvijek bila na poslu. Nama je radno
Ĺľiti se ljudima. Zato sam bosanski relativ- nauÄŤila, a naravno, prvo sam nauÄŤila pitu vrijeme do 5, ali, recimo, kad smo otvarali
no brzo i nauÄŤila. Sve kroz komunikaciju razvijati. Ona mi je rekla da nema mlade banku, znali smo ostajati i do 10 i 12 sati
na poslu i u kući. Volim da pitam, nije me koja pitu ne zna napraviti. Sad kaže da je navečer. Neko je morao biti uz porodicu”,
stid. Kroz posao je tako, dok ne pitaš, ne- moja pita bolja od njene”, priča kroz smijeh. ističe naša sagovornica.
maš priliku da naučiš”, objašnjava Gülşah.
USPJEŠNA POSLOVNA ŽENA I MAJKA Osvrnula se i na položaj žena u bosan-
Na početku je bilo i anegdota u vezi s skohercegovačkom društvu. Smatra da su
bosanskim jezikom, posebno dok je Ĺľivjela Iako joj je na poÄŤetku nedostajala Tur- Bosanke i Hercegovke veoma pametne i
u porodičnoj kući sa svekrvom Bosankom: ska, kako je počela raditi i kako je dobila svestrane, ali da im nedostaje podrška dr-
“To je privatna kuća, a iza kuće je uvijek djecu, život joj se potpuno promijenio. “Bila žave kako bi se dodatno usavršile i nauči-
bila mala bašta u kojoj je ona sijala povrće. sam stalno u frci i ne znam kako su godine le kako mogu živjeti od svog rada. “Ovdje
Htjela sam napraviti sarmu. Vidjela sam u prošle. Kćerka ima 19 godina i studira u žene znaju sve. Dobre su domaćice, dobro
bašti blitvu i svekrvi pokazujem i govorim Istanbulu međunarodne odnose. Završila kuhaju. Kroz rad u banci upoznala sam
na turskom: â€Pazi.’ A ona meni: â€Blitva.’ je BošnjaÄŤku gimnaziju, jednu od rijetkih mnogo Ĺľena koje vode firme. Ĺ˝ene imaju
I tako nekoliko puta. Dok ona meni nije škola koja djeci daje i odgoj i obrazovanje. želje, jako su sposobne i pametne, ali ne-
rekla: â€Aaa, pazija, što ne kaĹľeš?!’ Nismo NedĹľad ima 14 godina i ide u muziÄŤku ško- maju prilike da dopunjuju svoje znanje,
ni skontale da se koristi isti naziv.” lu i svira flautu”, kaže Gülşah, dodavši da da izađu na tržište sa svojim proizvodima.
je sin od nje naslijedio muzički talent jer Možda bi bilo najbolje da općine, kao što
ona pjeva za svoju dušu i ne može zami- je to urađeno u Turskoj, naprave raznora-
sliti Ĺľivot bez muzike. zne edukacijske programe, od toga kako
da Ĺľene prepoznaju svoje sposobnosti i
Komentirajući činjenicu da uspješna usavrše ih, do edukacija kako otvoriti fir-
žena može biti i uspješna majka, kaže da mu, obrt i svoje proizvode izvoziti itd.”,
to ne bi uspjela bez muževe podrške. “Nije sugerira Gülşah.
bilo lahko ni njemu ni meni. Ja sam jako
emotivna. On je uvijek nalazio naÄŤin da Cijeni da je zbog velikog broja nezapo-
oslobodi moju dušu od svih problema. slenih ljudski rad najveći potencijal u Bosni
Bez obzira na to što je kod mene, hvala i Hercegovini. Kao ideju za žene koje žele
Bogu, sve posloĹľeno, nekad ti fali domo- biti poduzetnice, navela je fabriku smr-
vina, istanbulsko more, nekad fale riječi znutih proizvoda: “Naprimjer, bosanska
STAV 20/4/2017 51
