Page 12 - STAV 102 16.02.2017
P. 12
Nura Alispahić postavke i spavaća soba vojnika iz Holan-
dije, među njima i ona u kojoj su crtali
grafite. Druga je soba komanda holand-
skog bataljona, u kojoj su Karremans i
njegov zamjenik Thomas Franken do-
nosili odluke. Ili, kako Hasan kaĹľe, nisu
donosili odluke. Postavljen je stol, stoli-
ce, karte iz tog vremena, mape zaštićene
zone, spiskovi ljudi koji su mogli ostati
u bazi, originalna dokumentacija iz tog
vremena, uniforme i oprema. “Nalazite se
na mjestu ili za stolom gdje su kobne od-
luke donesene 1995. godine koje su ljude
koštale života”, kaže Hasan Nuhanović.
“Na ovom je mjestu počinjen genocid
pod zastavom UN-a. Toliko možemo reći
o Evropi i njenom obećanju 1945. godi-
ne da se nikada ne ponovi. Ovaj su muzej
napravili onima kojima je stalo. Ovakvi
projekti bude nadu da će se podsjećanjem
na genocid spriječiti neki novi genocid.”
Okosnicu postavke ÄŤine kritiÄŤni dani iz
jula 1995. godine, kada je ubijeno više
od 8.000 muškaraca i dječaka muslima-
na. PriÄŤu, temeljenu na historijskim ÄŤi-
njenicama, kazuju brojni oÄŤevici. Posje-
tioci mogu osjetiti koliko je dubok trag i
životna važnost ovih dešavanja ne samo
temeljem sjećanja žrtava i preživjelih već
i pripadnika holandskog bataljona UN-
PROFOR-a i onih koji su se tu zatekli.
Bosanci i Holanđani su svjedočili za po-
stavku, odgovarali na šest osjetljivih pi-
tanja u svojim svjedočenjima, govoreći
o svojim osjećajima i sjećanjima, uklju-
čujući ne samo borbe i deportacije već i
bol s kojom moraju svakodnevno Ĺľivjeti.
RAZLIÄŚITI GLASOVI
Jedan dio postavke prikazuje masov-
ne egzekucije nakon pada Srebrenice. Na
slici su i čuveni “Škorpioni”, pripadnici
specijalne policije iz Srbije. Snimak nji-
hovog strijeljanja šesterice dječaka obi-
šao je svijet. Ispred jedne slike stoji Nura
Alispahić. Gleda snimak strijeljanja svog
sina Azmira. “Mutna je slika, ne vidi se
najbolje”, kaže nam kroz suze. “Pogleda-
la sam stotinu puta, boli svaki put više.
Kako opisati kada gledaš kako ti ubijaju
dijete. To je neopisivo. Ne znam šta da ka-
žem više... Samo plačem. Muzej nije loš,
mislila sam da će biti više, da će nekako
biti bolji, ali sam zadovoljna da postoji
ova postavka, da ljudi vide. Bolje je da
bude makar nešto nego da ova hala stoji
prazna.” Dizajn stalne postavke napravio
je holandski Memorijalni centar Kamp
Westerbork u saradnji s Memorijalnim
centrom PotoÄŤari te holandskom mirov-
nom organizacijom PAX. Kamp Wester-
bork sagrađen je 1939. godine, izvorno
zamišljen kao logor za raseljene Jevreje iz
NjemaÄŤke. Kad su nacisti okupirali Ho-
landiju 1942. godine, preuzeli su i logor,
12 16/2/2017 STAV