Page 3 - STAV 134 28.09.2017
P. 3

UVODNA RIJEÄŚ

Filip Mursel Begović

                                                       U potrazi za kljuÄŤnim rijeÄŤima koje bude i
                                                              pokreću statična i mrtva srca

                                                 “DOBRO DOŠLI U NOVI PAZAR,
                                                    GLAVNI GRAD BOŠNJAKA”

Sandžaklija ne može biti donji, on će ili        bez obzira na podjele, bez kompleksa i viška      zajedničkog nazivnika objedinjujemo. Ondje
dobiti ono što mu pripada ili ga neće biti.      pehlivanjenja, kao bošnjački nacionalni inte-
U ovu rečenicu mogli bismo sažeti ono            res, ali i onaj zavičajno-sandžački. U Bosni      gdje ima raspuklina množe se razne vaške,
što svjetonazorski predstavljaju Bošnjaci        i Hercegovini političko djelovanje Bošnjaka
u Sandžaku. No, njihova borba za manjin-         nije moguće bez koalicijskog kompromisa,          a oni koji bi Bošnjake tako rado vidjeli na
ska prava u Srbiji ne podrazumijeva borbu        a naša je vodeća stranka doslovno razvučena
na “sve ili ništa”, već nepopustljivu borbu      trpeći neprestane udružene napade, što od         koljenima to koriste i potiču podjele koje
svim legalnim sredstvima od koje se neće         Hrvata i Srba, što od bošnjačkih partnera u
odustati ni pod koju cijenu. To je rezultiralo   vlasti, što od opozicije, ali i zbog nezajažlji-  se mogu umnožavati do te mjere da ćemo
time da Bošnjaci u Srbiji održavaju nastavu      vih ambicija pojedinaca unutar same sebe.
na bosanskom jeziku iz bošnjačkih čitanki        Pritom kao da Bošnjaci u BiH još uvijek           na kraju međusobno zaratiti. Zajednički na-
za 15 hiljada učenika, a taj će broj još rasti.  nisu usvojili osnovnu abecedu koja se tiče
Uspjeli su u tome bez obzira na podijeljenost    vrlo transparentne i u naÄŤelu jednostavne         zivnik moĹľemo nazvati i kljuÄŤnim rijeÄŤima
u tri veće političke opcije, kao i na činjeni-   spajalice onoga što predstavlja nacionalno
cu da im je srpska “napredna” i “radikalna”      bošnjaštvo i državotvorno bosanstvo. “Nu-         koje, bez obzira na jezični naglasak, izgovara
politika, čast izuzecima, u kontinuitetu ne-     dimo oslonac”, zavapit će dijaspora koja je
naklonjena. Učinili su to bez obzira što je      osuđena na samorganiziranje i zabrinuta je        Bošnjak u Sarajevu, Novom Pazaru, Pod-
to bilo nemoguće bez podrške politike: en-       za stanje u matičnoj domovini. Uz malo na-
tuzijastični pojedinci, rekli bi posvećenici.    doštimavanje u vezi s njihovom svjesnosti         gorici, Zagrebu, Skopju, Ljubljani, Prištini,
Nećemo ih ovom prigodom predstavljati po-        o realnosti zamršenog društvenog sustava
imenice, nego ćemo otvoriti prostor da sami      unutar kojeg se živi u Bosni i Hercegovini,       Ankari, Münchenu, Beču, Ljubljani, Oslu,
predstave svoj rad, počevši od predsjednika      može se dobiti taj oslonac, možda i presudni.
Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Su-                                                            Stockholmu, odnosno na potezu od Turske
lejmana Ugljanina. Za sada da konstatiramo           Međutim, kako to učiniti kada uz nepre-
zadivljenost naÄŤinom na koji se organiziraju,    stanu nacionalnu mimikriju i snishodljivost       do Skandinavije, a ne zaboravimo i na one
a da s druge strane konstatiramo da u ma-        taj Bošnjak u Bosni i Hercegovini često
tičnoj domovini Bošnjaka ne postoji slična       pokazuje i neuračunljivu dozu oholosti. U         u Australiji, Kanadi i SAD-u. Uspjeli su u
nacionalna institucija.                          Sarajevu, reći će neki, taj je mentalni sklop
                                                 omeđen relacijom Marijin Dvor – Kozija            tome i mnogo razvedeniji narodi, što ne bi
    Štaviše, ako bismo pokušali pronaći          ćuprija, a na svaki se unos svježe energije
sličnu instancu u BiH s koje bismo mogli         i ideja gleda s prezirom. Šta će nama sve te      i Bošnjaci?!
suvereno predlagati i realizirati projekte od    Sandžaklije koje su “okupirale” Sarajevo i
nacionalne važnosti, našli bismo se izgu-        navodno narušile prirodni krvotok glavnog         Međutim, ključne riječi treba definira-
bljenim u gomili udruga koje su praktično        grada, pitaju se oholi, ne shvaćajući da je
na izdisaju. I tu svrstavamo one koje imaju      upravo protočnost ljudi i ideja ono što budi      ti u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, pa se
tradiciju desetljećima, kao i one koje su pre-   i pokreće statična i mrtva srca. Nisu samo
tendirale da se nametnu kao svebošnjačke,        Sandžaklije na meti, svi su svima na puš-         one zatim lahko iz centra u koncentričnim
objedinjujuće. Nažalost, treba konstatirati      kometu, a Bošnjaci su se podijelili na toli-
stanje invalidnosti u onome što bi trebao        ko suprotstavljenih frakcija da nam se čini       krugovima šire i mantrički ponavljaju on-
predstavljati razgranuti život bošnjačkog        kao da nas ima koliko i Kineza. I neće biti
nevladinog sektora. Bošnjaci u Sandžaku,         bolje. Opći izbori 2018. po broju kandida-        dje gdje su koncentrirane bošnjačke ma-
koji su u Srbiji autentiÄŤni narod pa time,       ta i stranaka, kao i broju neprincipijelnih
tek uvjetno rečeno, dijaspora i tek s ustav-     koalicija koje su na pomolu, potvrdit će          njinske enklave koje treba prepoznati kao
nopravne strane manjina, nemaju s tim pro-       tu našu bolesnu potrebu da se razdvajamo,
blema. Njihov je put jasan i artikuliraju ga,    umjesto da se barem na temelju najmanjeg          pozitivno raspoloĹľene lobistiÄŤke zajednice

                                                                                                   u službi očuvanja bošnjačkog identiteta i

                                                                                                   cjelovitosti domovine Bosne i Hercegovi-

                                                                                                   ne. Dok se to ne shvati i prepozna, snaga i

                                                                                                   poticaj, impuls koji daje Ĺľivot i inicijalnu

                                                                                                   snagu treba traĹľiti izvan Sarajeva. Filozof

                                                                                                   Šefket Krcić, na promociji sedmičnika Stav

                                                                                                   u Novom Pazaru, poručio nam je: “Dobro

                                                                                                   došli u glavni grad Bošnjaka!” A mimo nje-

                                                                                                   govih ushićenosti i ljubavnih poniranja u

                                                                                                   vlastiti zaviÄŤaj, treba promisliti i pitati se o

                                                                                                   tačnosti njegove tvrdnje. Šta je uopće cen-

                                                                                                   tar i je li pomiÄŤan u globalistiÄŤki nastroje-

                                                                                                   nom svijetu, i ne nalazi li se ondje gdje je

                                                                                                   srce živo i budno kao što je u Sandžaku?

                                                                                                   Ako zbog vlastite oholosti to ne umijemo

                                                                                                   uvidjeti, onda se barem treba upitati kako

                                                                                                   je moguće da su oni bez obzira na sve svoje

                                                                                                   unutarnje probleme, kao i izvanjske, koje se

                                                                                                   tiÄŤu diskriminacije srpske politike, uspjeli

                                                                                                   osigurati nastavu na bosanskom jeziku za
                                                                                                                                           n
                                                                                                   15 hiljada uÄŤenika. 

                                                                                                                          urednik@stav.ba

                                                                                                                          STAV 28/9/2017 3
   1   2   3   4   5   6   7   8