Page 61 - STAV 112-113 27.04.2017
P. 61
STAV: S obzirom na to da je Kliški sandžak Dosad neriješeni problem jeste stanovništvo vlaškog porijekla,
sve vrijeme svog postojanja predstavljao kojeg je na ovim prostorima bilo i prije dolaska Osmanlija, a koje
pogranično područje, odnosno tromeđu su posebno oni kasnije dovodili i naseljavali. Kad su dušobrižnici
Osmanskog i Habsburškog carstva i Mle- iz pojedinih nacija počeli svojatati to stanovništvo, onda je vlah
tačke Republike, kakav je bio njegov ge- katoličke vjere (iako je vjera bila vrlo slabašno prihvaćena)
ostrateški značaj za Osmansko carstvo? postao Hrvat, vlah pravoslavnog opredjeljenja postao je Srbin; e,
HAFIZOVIĆ: Kliški sandžak, kao i san- onda, čije su sad teritorije koje su nastanjivali ti vlasi
dĹľak Krka, koji je osnovan potkraj 16.
stoljeća, najvećim dijelom od ranijeg te- kao dio Bosanskog ejaleta imao je posebnu između 150 i 200 godina? Da li bi se moglo
ritorija Kliškog sandžaka, nesumnjivo je važnost kao njegovo krajište, koje je trebalo reći da se danas Hrvati prema toj činjeni-
bio uspostavljen i održavan kao polazište održavati tako da što bolje čini odbrambe- ci odnose na isti način kao Španci prema
za dalja osvajanja prema srednjoj Evropi i nu zonu na zapadu i sjeverozapadu. To je činjenici da je arapska kultura bila više od
prema Apeninskom poluotoku. Poznato je znaÄŤilo da se posebno vodilo raÄŤuna o utvr- 700 godina na Pirinejskom poluotoku?
da su postojali planovi sultana Sulejmana za dama i njihovim posadnicima, kao i vojsci HAFIZOVIĆ: Ovo je pitanje više za ne-
osvajanjem Rima. Osmanlije se u početku općenito. Osim toga, u mirna je vremena kog političkog analitičara negoli za nauč-
čak nisu previše trudile da osvoje i neke to bio širi prostor za kretanje ljudi, trgovi- nika. Mislim da je nepoznavanje stvarnih
primorske gradove na Jadranu, smatrajući nu, lakšu dostupnost proizvoda iz priobalja činjenica, kao i stvaranje vlastitog mišlje-
da će to učiniti u povoljnijim momentima. ljudima iz unutrašnjosti sandžaka, i obrnu- nja o ovom periodu svoje prošlosti samo
Međutim, ti povoljniji momenti nisu došli, to. U drugoj polovici 17. stoljeća briga o na osnovu falsificirane povijesti, doprini-
Evropa se stabilizirala i najprije se počela tom sandžaku prerasla je u težak teret, što jelo stvaranju vrlo negativnog ozračja. Uz
efikasnije braniti, a zatim i napadati, tako se moĹľe vidjeti iz svih vrsta dokumenata. propagandu, koja obiÄŤno ide uz ovaj peri-
da se situacija za Osmanlije pretvorila u Ponajprije, radi se o tome da su i vojska i od, teško je očekivati stvaranje drugačije
borbu za opstanak i očuvanje onoga što je stanovnici vrlo često imali problem s ne- atmosfere. Nekad mi se čini da se ljudi boje
osvojeno. Tako se polazišna tačka za osvaja- dostatkom hrane, te su slali molbe za po- da će oslabiti svoj vlastiti nacionalni identi-
nja pretvorila u prvu liniju odbrane, znači, moć. Hrane je nedostajalo zbog smanjene tet ako samo priznaju vrijednost identiteta
geostrateški značaj uvijek je bio naglašen. proizvodnje, bilo da su u pitanju prirodne drugog. Ne bi trebalo očekivati da današnji
STAV: Kako je postojanje Kliškog sandža- nepogode, bilo ljudski faktor. Zatim, vid- čovjek ima iste reakcije kao njegov neki ro-
ka utjecalo na Bosnu? ljiv je problem nediscipline i neobavljanja đak od prije pet stoljeća, ali nevjerovatno
HAFIZOVIĆ: Veći dio teritorije Kliškog preuzetih obaveza kod svih nivoa vojnog je da se upravo to dešava u najvećem broju
sandžaka nalazio se na teritoriji Bosne, sistema. Pomoć je tražena najprije od Bo- slučajeva. Mislim da veliki broj intelektu-
znamo da su to bile velike nahije Neretva sanskog sandĹľaka, ali je Porta ÄŤesto davala alaca ima normalan i korektan odnos pre-
(s Konjicem kao centrom), Rama (s Prozo- naredbe i drugim sandžacima u vezi s tim. ma ovom segmentu svoje prošlosti, ali, kao
rom kao sjedištem nahije), Uskoplje (gdje STAV: Koliko je prešućenih činjenica u i svugdje, masa je ta koja zakomplicira stvari
je centar nahije bio Akhisar / Prusac), da onome što danas poznajemo kao moder- i kad nema razloga za tako nešto.
ne nabrajam dalje. Naravno, znaÄŤajan dio nu historiju? STAV: Ĺ ta je danas ostalo od osmanske
teritorija nalazio se i u današnjoj Hrvat- HAFIZOVIĆ: To je bio, slobodno mogu i islamske civilizacije na prostoru
skoj, gdje je sandžak na nekim lokacijama reći, manir rada historičara starijih ge- nekadašnjeg Kliškog sandžaka, a današ-
izlazio i na morsku obalu. Kliški sandžak neracija, bez obzira na naciju. Pa to je još nje Dalmacije, a šta u Slavoniji ili drugim
bila i bolja varijanta od izmišljanja i pre- dijelovima današnje Hrvatske, a tadašnjeg
krajanja prema Ĺľeljenoj varijanti i tuma- Osmanskog carstva?
čenja vlastite prošlosti onako kako odre- HAFIZOVIĆ: Vrlo je malo materijalnih
đeni centri političke moći to zatraže. Toga ostataka na tim prostorima. Što se tiče arhi-
ima svakako i danas: šta reći kad savre- tekture, cjelovito je sačuvana jedna džamija
meni historiÄŤar koristi dokumente arhi- u Ăakovu, ali je preĹľivjela samo zato što je
va, a onda, u interpretaciji teksta, nazive bila pretvorena u crkvu. Danas je restauri-
za različite skupine stanovništva prevodi rana, vraćena su joj obilježja džamije, ali je
imenom samo jedne nacije da bi pokazao saÄŤuvala i crkveni portal i zvonik, tako da je
neko tobožnje pravo na određene teritori- svakako jedan zanimljiv objekt. U kliškoj
je. To je zloupotreba nauke koja može do- tvrđavi sačuvana je zgrada džamije prvog
nijeti samo zlo, o čijim smo posljedicama kliškog sandžak-bega Murat-bega Tardića,
ne samo slušali nego smo ih i doživjeli, ali je i ona pretvorena u crkvu odmah nakon
čak i u najnovije doba. Mislim da danas pada Klisa 1648. godine. U Drnišu postoji
ima nekih promjena, posebno u hrvat- jedan minaret, ima i nekih mostova i tome
skoj osmanistici. Mlađe kolege osmanisti slično. Postoje i neki predmeti u muzejskim
(a osmanista, zapravo, nije ni bilo done- zbirkama, kao što je oružje, a zanimljivo je
davno u Hrvatskoj), koji i sami rade na da su saÄŤuvani i mnogi toponimi iz osman-
izvorima osmanske provenijencije, veći- skog perioda. Mislim da je veličina upravo
nom imaju vrlo pošten stav prema nauci, u tome, cijeniti svoju prošlost, ne mijenjati
što je već dovoljno i za poštene rezultate. i ne frizirati istinu, ne počinjati ispočetka,
STAV: Kako se Hrvatska odnosi prema či- kao da prije ničeg nije bilo. Ono što se de-
njenici da je Osmansko carstvo bilo pri- silo, desilo se, to mi ne moĹľemo promije-
sutno na dio njezinog današnjeg teritorija niti niti prešućivanjem niti bilo kakvom
drugom akcijom.
STAV 27/4/2017 61
