Page 26 - STAV broj 336
P. 26

POLITIKA



          Konvencija iz

          1936. godine

          olakšala Rusima






















          HOĆE LI CRNO MORE




          POSTATI “RUSKO JEZERO”







         Koliko je u ovom trenutku značajno pitanje sigurnosti Crnog mora, govori i organizirana konferencija
         od strane NATO Defence College Foundation pod nazivom Black Sea and Balkan Perspectives: A
         Strategic Region, koja je održana u Rimu. Jedan od glavnih zaključaka na ovom skupu jeste da se
         utjecaj koji Rusija nastoji imati na Crnom moru direktno može reflektirati i na Balkan. Nije prošlo
         puno vremena od kada se Rusija miješala u unutarnje poslove Bugarske, Crne Gore, Sjeverne
         Makedonije i drugih zemalja pa je ova teza u značajnoj mjeri realna. Preuzimanjem kontrole nad
         Crnim morem pojačava se pozicija na Mediteranu, tačnije na dva mora – Egejskom i Mediteranskom.


          Piše: Admir LISICA                s Crnim morem, što se vidi iz različitih   u njima. Navedeni raspored snaga na
                                            akcija koje Rusija kontinuirano provodi   Crnom moru pokazuje zbog čega bi se
                                            na ovom području.                  možda u narednom periodu moglo raz-
                                                                               misliti o mijenjanju izrazito starog spo-
                 rno more oduvijek je bilo zani-  OD MONTREUXA DO ANEKSIJE KRIMA    razuma koji regulira protok kretanja na
                 mljivo velikim silama zbog svog   Crno more graniči s nekoliko izrazito   ovom području. Riječ je svakako o Kon-
                 geografskog položaja, ali i zbog   bitnih regija. Na istoku s Kavkazom, na   venciju u švicarskom gradu Montreuxu
         Cprirodnih bogatstava koja se u    zapadu s Balkanom, na jugu s Turskom   iz 1936. godine.
          njemu nalaze. Nakon relativno mirnog   i sjeveru s Rusijom i Ukrajinom. Zemlje   Turska, Sovjetski Savez i Velika Bri-
          perioda koji je uslijedio raspadom So-  koje imaju direktan izlaz na ovom more   tanija tada su pokušali riješiti komplek-
          vjetskog Saveza, u posljednjih dvadesetak   jesu Rumunija, Bugarska, Turska, Gruzi-  sno pitanje koje je ostalo nedoumica još
          godina došlo je do mnogobrojnih proble-  ja, Rusija i Ukrajina. Bitno je napomenuti   od Lozanskog sporazuma iz 1923. godine,
          ma u državama koje se nalaze u Crnom   da na ovom području egzistiraju čak če-  kojim su definirane granice moderne Re-
          moru, što je u velikoj mjeri zakomplici-  tiri nepriznate države: Gorski Karabah,   publike Turske. Iako je tokom zasjedanja
          ralo cjelokupnu situaciju. Prema doga-  Južna Osetija, Abhazija i Pridnjestrovska   bilo suprotstavljenih stavova, u konačni-
          đajima u prethodnih dvadeset godina,   Moldavska Republika. Zajednički faktor   ci je dogovoreno da sve zemlje koje ima-
          veoma je lahko zaključiti da Rusija ima   četiri nepriznate države jeste utjecaj Ru-  ju otvoren pristup Crnom moru mogu
          najveće interese od zemalja koje graniče   sije, koja indirektno  upravlja procesima   potpuno slobodno ploviti njime, dok za



         26  13/8/2021 STAV
   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31