Page 40 - STAV broj 336

DRUŠTVO

tehnologije? Imamo stotinu olakšica za
odlazak u Njemačku za rad na građevini,
ali ni jednu jedinu da talentirani studenti
odu na praksu u njemačke firme.

STAV: Često čitamo da u Njemačkoj za
naše iseljenike teče “med i mlijeko”. Da
li je to ustvari tako u praksi?
GRACIĆ: To je jedan zanimljiv filozofski
problem. Naš narod većinski posmatra
samo “posljedicu”, sjaj i blještavilo koji
su nerijetko lažni. Malo njih posmatra
“uzrok”, a još manje njih “raspon” izme-
đu uzroka i posljedice. Kada pogledamo
u taj “raspon” ljudi koji su u Njemačku
emigrirali 70-ih i 80-ih, vidimo ljude koji
su dugi niz godina radili najteže mogu-
će poslove dok su stigli do nivoa koji se
zove srednja klasa. Ako posmatramo ljude
koji su emigrirali uslijed agresije na BiH
i rata, vidimo one koji su godinama ži-
vjeli u hajmovima, spavajući sa stotinjak
ljudi u jednoj hali. Ljude koji su npr. bili
akademski obrazovani, ali prinuđeni da
rade na građevini. Ako pogledam u svoj Termin “lobiranje” mi djeluje jako degutantno. Pristojan i
“raspon”, često vidim momka koji je tri osrednje pametan čovjek umije razlikovati informaciju od
godine proveo radeći razne poslove u fa-
brikama, nakon završene smjene trčao na dezinformacije u oblasti kojom se bavi. Međutim, problem
voz da ne zakasni na predavanja. Nažalost, nastupa kada informacija u potpunosti izostane. Radi toga je
mlađe generacije se danas postavljaju po
modelu da će ih na Zapadu dočekati cr- bitno da imamo mlade ljude, politički aktivne, koji će na pravo
ven tepih, startna plata od barem 4.000
eura i službeni auto. mjesto i u pravo vrijeme svijetu prenositi prave informacije.

STAV: Šta dijaspora može da učini za pročitati, odlično obradili tu temu, na- ulaže novac u otvaranje fabrika!” Meni
Sandžak i Bosnu i Hercegovinu konkret- zvavši je Dijaspora kao bankomat. Svaki nije poznato da neko od naših ima svoju
no i na kojem nivou treba biti bolja me- vid organiziranosti Bošnjaka u Njemačkoj fabriku u Njemačkoj, pa kako da je izgra-
đusobna saradnja? je nažalost protkan poltronstvom ove ili di u domovini? Ali je mnogo naših ljudi
GRACIĆ: Saradnju najprije treba one vrste. Hajde da razmišljamo u smjeru koji su fantastični u sferi građevine. Zašto
popraviti u konceptualnom smislu. “šta dijaspora i domovina mogu zajedno takvim ljudima ne omogućiti afirmaciju
Dijasporu posmatrati kao partnera. Od učiniti”. Hajde da prepoznamo potenci- i na domaćem tržištu? U ovom kontek-
toga smo trenutno vrlo daleko udaljeni. jal jedni drugih i da stvorimo uvjete za stu treba napomenuti da je Novi Pazar
Vi ste u Vašoj knjizi Bošnjačka emigracija: realizaciju tih potencijala. Vrlo često ču- napravio velike iskorake. Naši uspješni
izazovi i perspektive, koju sam imao priliku jemo komentar: “Niko iz dijaspore ne ljudi iz Njemačke ne samo da izgrađuju
stambene komplekse po Novom Pazaru
već i otvaraju biroe koji upošljavaju ve-
liki broj domaćih arhitekata.

STAV: Šta Bošnjaci mogu naučiti od dru-
gih dijaspornih zajednica kojih ima izra-
zito puno u Zapadnoj Evropi, posebno u
Njemačkoj?
GRACIĆ: Prvo moramo naučiti šta je to
“zajednica”, a potom i kako funkcionira
proces društvenog organizovanja. Ne mo-
žete s mindsetom iz perioda jugoslavenskog
socijalizma očekivati dobru i funkcio-
nalnu zajednicu. Turci su npr. uspjeli da
za svoju islamsku zajednicu izdejstvuju
plaćanje poreza (slično crkvenom porezu
kod katoličke zajednice u Njemačkoj). I
to je neviđen uspjeh! Slična stvar se može
uraditi i na polju nevladinog sektora, jer
su za takav vid saradnje predviđene po-
reske olakšice u Njemačkoj. n

40 13/8/2021 STAV