Page 7 - STAV broj 416 - 417
P. 7
SARAJEVO SE SJEĆA HODŽALIJA
eđunarodna konferencija u vezi s 31. azerbejdžanskom gradu Hodžali smatra se
Mgodišnjicom genocida u Hodžalima bit jednim od najtežih zločina protiv čovječ-
će održana u Sarajevu krajem ove sedmi- nosti, poput zločina počinjenih u Katynu,
ce. Na skupu će učestvovati parlamentarci Ruandi ili Srebrenici. Njime su Armenci
iz Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine, željeli Hodžali, grad prepun historijskih i
državni zvaničnici, predstavnici diplomat- kulturnih spomenika.
skog zbora, nevladinih udruženja i medija. U noći s 25. na 26. februar 1992. armen-
Na međunarodnoj konferenciji još jednom ske snage okružile su Hodžali i sravnile
će se svjetskoj zajednici prenijeti istina o ga sa zemljom. Civili su ubijeni s krajnjom
Azerbejdžanu, iznijet će se informacije o okrutnošću. Većina njih je bila obezglav-
masakru koji su počinile armenske oru- ljena, s izvađenim očima, ljudi su skalpi-
žane snage nad azerbejdžanskim stanov- rani i spaljeni živi. Ubijeno je 613 osoba,
ništvom te će se prezentirati dokumenti uključujući 106 žena, 63 djece i 70 sta-
koji svjedoče o toj tragediji. Genocid u raca. /R. S./
DATUM LIČNOST
Prije 31 godinu, 29. februara i 1. marta Referendum za nezavisnost BiH
1992. godine, u Bosni i Hercegovini je održan je na preporuku Arbitražne
održan referendum o nezavisnosti Bosne i komisije Međunarodne konferencije
Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca o Jugoslaviji, u završnoj fazi disoluci-
i Hercegovaca glasala je za demokrat- je bivše SFRJ. Kada je Skupština SR
sku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. BiH usvojila Deklaraciju o nezavisno-
Na referendum je izašlo oko 64 posto građana s pravom glasa, a za sti, tadašnji lider SDS-a, a sada haški
nezavisnost BiH glasalo je njih 99,44 posto. Mnogi su bh. Srbi, pre- bjegunac Radovan Karadžić otvoreno
ma instrukcijama njihovog političkog vrha, bojkotirali referendum. BiH je zaprijetio muslimanskom narodu.
je proglasila svoju nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgo- Referendum su nadgledali posmatrači
vor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade OSCE-a i tadašnje Evropske zajed-
u Sarajevu i drugim gradovima. Zemlje članice Evropske zajednice nice, a ključna osoba u održavanju regularnog referenduma bio
priznale su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Ame- je Mirko Bošković, koji je u vrijeme referenduma bio predsjednik
ričke Države, Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republičke izborne komisije. „Mogu reći da je bilo oko 2.500 pos-
Republika Bosna i Hercegovina postala je 22. maja 1992. godine matrača i izuzetno visoku ocjenu su dali o kvalitetu provedenog ref-
članica Ujedinjenih naroda. Ti martovski dani bili su najdramatičniji u erenduma“, kazao je tada Bošković. Ovaj istaknuti pravni stručnjak
novijoj historiji BiH. Referendum, glasanje građana BiH o nezavisnoj i bivši predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
Bosni i Hercegovini, pa barikade na ulicama Sarajeva i prve žrtve kao preminuo je 2002. godine u 74. godini života u Mostaru, a poko-
najava Agresije na zemlju koja je tek odlučila proglasiti samostalnost. pan je u njegovom rodnom mjestu Crnići kod Stoca.
STAV 24/2/2023 7
