Page 18 - 10.05.2016 Faktor 177
P. 18

18 I              I  10.5.2016.
                                 UTORAK

              Kultura



              Kratki igrani film “Import” Ene Sendijarević u programu Directors’ Fortnight


              PRIČA O BOSANSKIM




              IZBJEGLIC AMA NA




              FESTIVALU U KANU





              Uloge u filmu, koji će svjetsku premijeru doživjeti 20. maja,

              povjerene su bh. glumici Aleni Džebo i muzičaru Mariju
              Knezoviću. Tu su i Ema Hrusto i Aya Crnić


                    ratki igrani film „Im- maja, u okviru programa Di- i za neke nove izbjegličke pri- Kada dobijete priliku
                    port“, Ene Sendija- rectors’ Fortnight, rediteljica je  če, jer, nažalost i danas svje- da budete u njegovom
                    rević, rediteljice bo- povjerila glumici Aleni Džebo i  dočimo ratovima, stradanjima  zvaničnom programu, to
             Ksanskohercegovačkih  muzičaru, frontmenu popularne  i situacijama u kojima su ljudi  zaista daje vjetar u leđa i
              korijena sa holandskom adre- mostarske rok grupe „Zoster“,  primorani napustiti domove -  potvrdu da se dobar rad na
              som, ušao je u zvaničnu selekci- Mariju Knezoviću. Tu su i Ema  kazala nam je Džebo.  kraju ipak isplati. Ovo je
              ju prestižnog Kanskog filmskog  Hrusto i Aya Crnić.                      bosanska priča sa bosan-
              festivala, čije će 69. izdanje tra-  - Film govori o snalaženju   Vjetar u leđa  skim glumcima, ali film je
              jati od 11. do 22. maja.   jedne izbjegličke porodice u  Ovo je Alenina prva saradnja  holandski jer su producenti
                                      novoj sredini. Dešava se u jed- sa rediteljicom Sendijarević, a  iz Holandije. Idem na premi-
              Prva saradnja           nom danu i prati porodicu, ro- uslijedila je odmah nakon što  jeru i bit ću ponosna da se zna
              „Import“ je priča o izbjeglicama  ditelje i dvije djevojčice. Šta  ju je gledala u filmu, prošlogo- da dolazim iz BiH i da pred-
              u koju je rediteljica utkala lično  svako od njih proživljava u  dišnjem holandskom predstav- stavljam film koji govori o bh.
              iskustvo, jer je domovinu, zbog  novoj sredini kojoj se treba  niku za Oscara.   ljudima - naglasila je Džebo.
              ratnih dešavanja, morala napu- prilagoditi. Rediteljica je že-  - Lijepo je da je saradnja   Festival u Kanu 11. maja
              stiti kao sedmogodišnjakinja.  ljela podijeliti svoje intimno  rezultirala tako što film ide  otvorit će novi film “Café              DŽEBO: Intimno
                Uloge u filmu, koji će svjet- osjećanje i sjećanje šta je sve  na Festival u Kan, jer je to  Society” velikog Woodyija            osjećanje i sjećanje
              sku premijeru doživjeti 20.  preživjela, a što je relevantno  najznačajnija filmska smotra.  Allena.     M. ČUSTOVIĆ             rediteljice utkano u film

                                                                                        BiH OSTALA BEZ ISTAKNUTE ORIJENTALISTKINJE
                                                                                        Umrla Lamija



                                                                                        Hadžiosmanović




                                                                                        Bosanskohercegovačka ori-  sve hrabro podnosila. Ljudi  će biti obavljen u 14.30 sati
                                                                                        jentalistkinja i filologinja,  se obično sjećaju osobe po  na mezarju Bare. Tevhid će
                                                                                        doktorica Lamija Hadžio-  dobrom. Tako ćemo i moja  biti proučen u isto vrijeme
                                                                                        smanović, umrla je jučer u  supruga i ja pamtiti Lami-  u Alipašinoj džamiji.
                                                                                        85. godini. Ovu informaciju  ju, nakon tridesetogodišnjeg  Podsjećanja radi, Lamija
                                                                                        potvrdio nam je historičar  druženja, ispunjenog među-  Hadžiosmanović rođena je
                                                                                        Husnija Kamberović, koji je  sobnim poštovanjem, uvaža-  1931. u Sarajevu. Završila
                                                                                        s njom sarađivao i prijate-  vanjem i ljubavlju – kazao  je studij orijentalnih jezika
                                                                                        ljevao do posljednjeg dana.  je za Faktor Kamberović.  sa historijom na Filozof-
                                                                                        - Lamija je jutros (jučer  Dženaza će biti obavljena  skom fakultetu u Sarajevu
                                                                                        op.a.) preselila. Nekoliko  danas poslije podne namaza  1957. godine. Magistarski
                                                                                        mjeseci bila je bolesna, ali je  u Begovoj džamiji, a ukop  rad odbranila je na Univer-
                                                                                                                                        zitetu Ayni Šems u Kairu, a
                                                                                                                                        doktorsku disertaciju, pod
                                                                                                                                        nazivom “Biblioteke u Bo-
                                                                                                                                        sni i Hercegovini za vrije-
                                                                                                                                        me austrougarske uprave
                                                                                                                                        1878–1918. godine” odbra-
                                                                                                                                        nila je 1977. na Odsjeku za
                                                                                                                                        opštu književnost, scenske
                                                                                                                                        umjetnosti i bibliotekarstvo
                                                                                                                                        Filozofskog fakulteta u Sa-
                                                                                                                                        rajevu, gdje je poslije radila
                                                                                                                                        kao profesorica.
                                                                                                                                        Stekla je sva naučna zva-
                                                                                                                                        nja, a iza sebe je ostavila
                                                                                                                                        i značajna djela. Izabrana
                                                                                                                                        je i za profesora emeritusa.
                                                                                                                                        Dobitnica je Zlatnog broša
                                                                                                                                        za oblast nauke (1988), Sre-
                                                                                                                                        brenog alema s ljiljanom od
                                                                                                                                        SDA (2007), Srebrene plake-
                                                                                                                                        te za postignute rezultate u
                                                                                                                                        oblasti obrazovanja i nauke
                                                                                                                                        (2010), te Nagrade za život-
                                                                                                                                        no djelo “Hasan Kaimija”
                                                                                        HADŽIOSMANOVIĆ: Dobitnica brojnih nagrada      FOTO: V.HASANBEGOVIĆ  (2012).   S. Ž.
   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23