Page 73 - STAV broj 142
P. 73

prikazi

Nepostojanje jasnih kriterija u izradi leksikona

Nekonzistentnost i
metodološka nedosljednost

“Leksikona znamenitih Bošnjaka”

Piše: Hamza RIDŽAL                                 “Leksikon znamenitih Bošnjaka”, dr. Nazif Veledar, BZK
 	hamza@stav.ba                                    “Preporod”, Sarajevo, 2017, 818 str.

UBošnjačkom institutu u Sarajevu                                                                  ni Zlatko Lagumdžija, ni Bakir Izetbegović,
           17. novembra promoviran je Lek-                                                        ni Rasim Delić, ni Mehmed Alagić, ni Izet
           sikon znamenitih Bošnjaka dr. Nazi-                                                    Nanić, ni Abdulah Nakaš, ni Danis Tano-
           fa Veledara. Jedna je to od rijetkih                                                   vić, ni Alija Akšamija, ni Zaim Muzaferi-
leksikografskih publikacija koje nastoje na                                                       ja, ni Muhamed Kreševljaković, ni mnogi,
jednom mjestu sabrati većinu znamenitih                                                           mnogi drugi. Sličnih je primjera u Leksi-
bošnjačkih velikana, podsjećajući na lju-                                                         konu znamenitih Bošnjaka toliko da nakon
de koji su oblikovali bošnjačku politiku,                                                         podrobnijeg listanja ovog djela dobivamo
nauku, kulturu i duhovnost kroz vrijeme.                                                          dojam da je riječ o djelu u koje je uloženo
Leksikon, kako je istaknuo i sam autor, obra-                                                     puno rada, ali je amatersko do mjere da ga
đuje vrlo složenu i bogatu tematiku koja je                                                       ne možemo uzimati kao ozbiljnu referencu
nastajala, mijenjala se i nestajala u vrlo ši-                                                    kada pokušavamo saznati o značajnosti ne-
rokom vremenskom rasponu od prvih pi-                                                             kog Bošnjaka. Na to upućuje i nepostojanje
sanih tragova do danas. “Bitno je da su se                                                        jasnih kriterija prilikom izrade leksikona,
imena, tako različita, predstavila, sačuvala                                                      koji kao publikacija sekundarnog tipa tre-
i pomirila u jednoj knjizi”, primijetila je                                                       ba upućivati na primarnu bio-bibliografsku
Fahira Fejzić-Čengić na promociji. Prof. dr.                                                      građu, što je u Veledarovom leksikonu is-
Lejla Kodrić-Zaimović kazala je na promo-                                                         poštovano u tek nekoliko slučajeva, čineći
ciji da savremena naučna perspektiva leksi-                                                       ovu publikaciju nekonzistentnom i meto-
kografiju ne tretira kao dio filologije, kako                                                     dološki nedosljednom.
je to kod nas uobičajeno, već kao discipli-                                                       Čitalac koji se želi informirati o djelu
nu informacijskih nauka. To ipak ne znači          obuhvatnijim od svih drugih do sada ura-       Muniba Maglajlića, važnog istraživača boš-
da među Bošnjacima nema leksikografske             đenih sličnih publikacija.                     njačke usmene književnosti, na stranicama
djelatnosti. Kodrić-Zaimović prisjetila se                                                        Veledarovog leksikona saznat će o osnovnim
Bašagića, Šabanovića, Rizvića, Nametka i               No, Veledar očito nije vodio računa        biografskim podacima i nekim njegovim
drugih, istaknuvši da je njihovo djelo bilo        o prostoru koji je posvećen svakoj od          djelima, bez da su navedene godine izdanja
plod individualnog, ali ne i institucional-        spomenutih ličnosti, što bi moglo ostaviti     navedenih djela i da je istaknuto njegovo
nog bavljenja leksikografijom, što je slučaj       pogrešan dojam o bitnosti određenih            mjesto u kontekstu naučnih pregalaca koji
i s Veledarovim djelom.                            kulturnih i naučnih pregalaca u kontekstu      su se bavili bošnjačkom usmenom tradici-
                                                   cjelokupnog bošnjačkog nacionalnog kor-        jom. Veledar radije odabire jedan Maglajli-
     Na promociji je nekoliko puta istaknu-        pusa. I sam prostor posvećen određenoj lič-    ćev citat o Hamdiji Šahinpašiću, usmenom
to da je Leksikon znamenitih Bošnjaka lišen        nosti u jednom leksikonu mnogo govori o        pjevaču iz Pljevalja, o kojem onda Veledar
suhoparne objektivnosti leksikografskog            njenom značaju u odnosu na druge iz iste       opširno piše, pa govor o Hamdiji Šahinpašiću
diskursa, a da je autor ujedno i komentator        oblasti. Stoga i začuđuje Veledarova odlu-     predstavlja polovinu tekstualne cjeline po-
ličnosti i historijskih procesa, što je bio lijep  ka da maksimalno reducira prostor za neke      svećene Maglajliću.
način da se posjetioce poštedi ocjene da je        važne kulturne pregaoce, a opširno navodi      Ako publikacije poput Veledarovog
riječ o amaterski urađenom djelu. Međutim,         biografije marginalnih kulturnih pojava.       leksikona budu služile za izradu enciklo-
promotori su istaknuli da je to prednost, a        Neki su značajni Bošnjaci krajnje potcje-      pedije Bošnjaka, čemu se nada i o čemu je
ne nedostatak ovog leksikona, ostavljajući         njeni, neki realno efemerni krajnje precje-    na promociji kao izdavač govorio predsjed-
slušaocima da pokušaju dokučiti u čemu se          njeni, a neki jednostavno izostavljeni. Tako,  nik BZK “Preporod” Senadin Lavić, onda
ogleda značaj upotrebe subjektivnog iskaza         naprimjer, Veledar književnici Šefki Bego-     se pitamo čemu će služiti enciklopedijski
u jednoj publikaciji koja bi, više nego ijedna     vić-Ličina posvećuje 34 reda teksta u svom     presjek Bošnjaci, koji je za života za BZK
druga forma pismenosti, trebala biti lišena        leksikonu, dok jednom Ziji Dizdareviću po-     “Preporod” pripremio već spomenuti prof.
subjektivnog iskaza i autorskog komentara.         svećuje tek 21 red. Književniku i publicisti   dr. Munib Maglajlić, a koji i dalje negdje
Ovo nije jedina zamjerka koja bi se mogla          Tahiru Pervanu posvećeno je više prostora      samotno čuči i čeka na dopunu i objavlji-
uputiti djelu dr. Veledara. Nema sumnje da         nego Dervišu Sušiću ili Mula Mustafi Ba-       vanje? No, stvarni problem ovog leksikona
je Veledar u Leksikon znamenitih Bošnjaka          šeskiji, a Ibrahim Spahić dobio je gotovo tri  nije u dr. Nazifu Veledaru, koji se tek oku-
imao potrebu dobronamjerno uvrstiti ve-            stranice, dok je Mersad Berber dobio jednu.    šao u izradi leksikona, već u izdavaču i či-
ćinu značajnih Bošnjaka koji su oblikovali         Bivši reisul-ulema Mustafa ef. Cerić dobio     njenici da ovakav finalni proizvod govori
procese bitne za bošnjačko samoodređiva-           je stranicu i po, a aktuelnog reisul-uleme     o institucionalnoj zapuštenosti jedne vrlo
nje, velike historijske ličnosti i znamenite       Huseina ef. Kavazovića u ovom leksikonu        bitne institucije za Bošnjake.   n
pisce i umjetnike, što njegov leksikon čini        nema. No, nisu uvršteni ni Sulejman Tihić,

                                                                                                                         STAV 23/11/2017 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78