Page 10 - 17.10.2016 Faktor 336

10 I I 17.10.2016.
PONEDJELJAK

Život

DONJI VAKUF Navršava se 400 godina od smrti istaknutog učenjaka

Pruščak je najznamenitiji

alim u bošnjačkom narodu

Prusac je, uz Mostar i Sarajevo, bio centar znanja u periodu Bosanskog pašaluka, a djela
Hasana Kafije pomno su izučavana u svim medresama širom Bosne i Rumelije

rad Prusac ili Akhi- oblasti akaida, fikha, usuli-fik- od sultanovog dara izgradio
sar, koji se nalazi u ha, hadisa, tefsira, gramatike, čitav dio grada Prusca. Dža-
sastavu općine Donji stilistike, logike, šerijatske po- miji staroj nekoliko stotina
GVakuf, poznat je po litike i historije, ali autorstvo godina prijetilo je urušavanje
istaknutom bošnjačkom ali- tri djela je sporno. Pruščakova pa je renovirana prije neko-
mu (učenjaku) Hasanu Kafiji djela prisutna su ne samo na liko godina.
Pruščaku, njegovoj medresi području Bosne nego i čitavog Pruščak je napisao dvije
i učenicima, te po njegovom Balkanskog poluotoka, pa čak knjige iz akaida, “Džennet-
prethodniku Ajvaz-dedi. i u Turskoj i Jordanu. ske bašče” i “Nur al-yaqin fi
Iako se smatra jednom od - Hasan Kafija Pruščak naj- usul al-din” (Svjetlo istinske
najkrupnijih figura u islamskim znamenitiji je i najutjecajniji spoznaje o temeljima vjere),
naukama Rumelije ili evrop- alim, vjerski učenjak u boš- u kojem je proučio najvažnija
skog dijela Osmanskog carstva, njačkom narodu – kaže Latić. djela drugih učenjaka iz akaida.
o Pruščaku se zna malo. Ro- Od njega su ostala njegova Djelo “Svjetlo istinske spo-
đen je 951. godine po Hidžri djela i zadužbine. U Pruscu znaje o temeljima vjere”, pi-
(1544) i, prema riječima pro- su to Hasan Kafijina džami- sano na arapskom jeziku, izu-
fesora Fakulteta islamskih na- ja, zgrada njegove mešćeme čavano je u svim medresama
uka u Sarajevu Džemaludina (sudnice), medresa i turbe, a Bosne i cijele Rumelije. Latić
Latića, umro je 1616. godine, rukopisi njegovih djela nala- kaže kako je Pruščak bio struč-
odnosno prije tačno 400 godi- ze se u Gazi Husrev-begovoj njak u hadisu i da je napravio
na, a pojedini izvori kao datum biblioteci u Sarajevu. Kom- Prusačku (Akhisarsku) hadis-
smrti navode i 1615. godinu. pleks koji čine džamija, sud- ku školu, ali da, uprkos tome
nica i medresa izgrađen je od što je bio veliki alim, Prušča-
Poznavao tri jezika novca koji je osmanski sultan kova djela u BiH nisu dovolj-
Pruščak je, prema Latićevim Ahmed I dao Pruščaku, nakon no izučena.
riječima, napisao 21 djelo iz što je vojskovođa predočio - Hasan Kafija se izučava
Najveći dio izgrađen od sultanovog dara Hasanu Kafiji tek na fakultetima i specija-
lističkim krugovima. Nije za-
Pruščak je, prema Latićevim riječima, napisao 21 sultanu Pruščakovo djelo “Usul perzijski i turski), lično ga je - Ovdje je bila medresa, koja stupljen u medresama kao ne-
djelo iz oblasti akaida, fikha, usuli-fikha, hadisa, al-hikam fi nizam al-’alem” preveo na turski jezik. je jedna od tri najpoznatije me- kada - prisjeća se Latić, koji je
tefsira, gramatike, stilistike, logike, šerijatske (Temelji mudrosti o uređenju Džamija renovirana drese u Bosni i Hercegovini, dodao kako je upravo njegov
svijeta), koje se smatra možda
odnosno Prusac je jedan od tri prvi “susret” s Hasanom Ka-
politike i historije, ali autorstvo tri djela je i njegovim najznačajnijim dje- U Pruščakovoj medresi, kaže grada učenosti u ondašnjem fijom bio u medresi.
sporno. Pruščakova djela prisutna su ne samo lom. Djelo je pisano na arap- Latić, izučavan je fikh, usuli- Bosanskom pašaluku. Osim Latić ističe kako je poznato
na području Bosne nego i čitavog Balkanskog skom jeziku, a po želji sultana, fikh, akaid, stilistika Kur’ana, Prusca, mislimo na Sarajevo da je Hasan Kafija učio u Sa-
rajevu, ali ne zna se tačno u
Pruščak, koji je poznavao sva logika…, a medresa je djelova-
i Mostar - podsjeća Latić.
poluotoka, pa čak i u Turskoj i Jordanu tri orijentalna jezika (arapski, la sve do vremena socijalizma. On dodaje kako je Pruščak kojoj medresi.
Rasim Junuzović postao spartatlonac PRIJEDOR Žene su ostavile značajan trag u lokalnom rudniku

Fatima Budimlić za dan je

utovarala 12 vagona jalovine

Ove godine navršava se 100 zaposlenih bile su žene, koje Stevo Pavić.
godina od početka organi- su obavljale najteže fizičke po- Desa Petrović trenutno je
zirane eksploatacije želje- slove. Penzioner Stevo Pavić zaposlena je u Arcerol Mittal
zne rude na prijedorskom kaže da je zapamtio Fatimu Prijedoru na radnom mjestu
području, a jedna od neza- Budimlić, koja je bila spret- šefa Radne jedinice Kameno-
obilaznih činjenica je da je u na i vrijedna i koja je u toku lom ”Drenovača“. Kaže da je
Junuzović ispod spomenika vojskovođe Leonide FOTO FENA ovom, tipično muškom poslu dana znala utovariti 12 vago- rudarstvo uopće nije zanima-
veliki trag ostavila ženska
na jalovine, a on je utovarao lo, ali ga je odlučila upisati
Istrčao 250 km populacija. samo šest. zbog stipendije, koju joj je dao
On se prisjeća i Zagrepčanke Rudnik olova i cinka ”Šuplja
Samo rijetki Prijedorčani
od Atine do Sparte znaju da prva žena rudarski in- Vere Kišicki, vrsog rudarskog stijena“, koji se nalazi pored
inženjera, koja je znanjem i njenog rodnog grada Pljevlja.
ženjer rudarstva u Evropi po-
tječe iz njihovog grada. Bila je radom ostavila neizbrisiv trag Nakon udaje za Prijedorčani-
Rasim Aći Junuzović iz Akropolja, a spartatlonci mo- to Ela Latal, čiji su roditelji u u nekadašnjem prijedorskom na, došla je u ovaj grad i 1986.
Bihaća početkom oktobra u raju proći kroz 75 kapija u Prijedor doselili početkom 80- privrednom gigantu. godine zaposlila se u Rudniku
36 sati istrčao je gotovo 250 određenom vremenu, te za ih godina 19. vijeka iz Češke, - Ta mlada, krhka djevoj- „Omarska“.
kilometara između Atene i 36 sati u stići na cilj u Spartu, piše Anadolija. ka u rudarskoj opremi i s ru- S ponosom ističe da ima tri
Sparte i postao – spartatlo- kod statue čuvenog vojskovo- Poslije Drugog svjetskog darskim štapom u ruci vrlo kćerke, koje su završile fakul-
nac, javlja Fena. đe Leonide. Ove godine utrku rata, eksploatacija rude iz Rud- često pješke je obilazila ru- tete, ali i naglasila da se nijed-
Moderni Spartathlon trči se je završilo 234 trkača, a među nika Ljubije pokreće se 1946. dišta, a mislim da je jedno na nije odlučila za rudarstvao,
od 1983. Start je u podnožju njima je bio i Junuzović. godine, a u nedostatku muš- vrijeme bila i upravnik istoč- već za stomatologiju, farmaciju
ke radne snage, veliki broj DESA PETROVIĆ FOTO AA nih rudišta – kaže penzioner i ekonomiju.