Page 64 - STAV 116 25.05.2017

DRUŠTVO

Srbi i ekavica u Bosni i Hercegovini

kako je oZakonjen

ekaVski iZgoVor

Srpski standardni jezik ima ekavski i ijekavski izgovor. U srpskim pravopisima i literaturi o
srpskom jeziku piše da se ekavski i ijekavski izgovor upotrebljavaju ravnopravno. ali, tako
nije bilo uvijek. za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu na prostoru današnjeg manjeg
bh. entiteta jezička je situacija bila znatno drukčija i tu su se na televizijama mogle čuti

“ekavske” gluposti kao Beljina umjesto Bijeljina, Predor umjesto Prijedor i sl. ekavski izgovor
kojem se tu težilo u ratu čak je i ozakonjen 1996. godine. zakon je predviđao i kaznu za
one koji ne budu upotrebljavali ekavski izgovor u službenoj upotrebi

Piše: Refik BULIć

rpski standardni jezik ima ekavski ekavski, kakvom se kasnije počelo težiti. prekodrinske braće. Tako je već od sa-
izgovorom govore Srbi u Bosni i Herce- stav.ba
i ijekavski izgovor. Oba se izgo-
mog početka agresije na Bosnu i Herce-
Ova je dilema za čitaoce ipak razjašnjena
govinu, mimo navedenih odredaba već
vora upotrebljavaju ravnopravno.
u drugim članovima navedenog zakona,
sTako barem piše u pravopisima iz kojih je jasno da je opredjeljenje u tom spomenutog Zakona o službenoj upotrebi
jezika i pisma, ekavica počela dobijati
vremenu bilo za srpski jezik ijekavskog
i literaturi o srpskom jeziku. Ijekavskim
govini, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Malo je, izgovora. To je jasno po tome što je zakon primat u srpskim medijima. Ekavicom
su govorili i oni koji to znaju i oni koji
štampan na ijekavici, ali i po odredbama
međutim, poznato da ijekavskog izgovo- datim u nekim članovima. Tako u članu ne znaju. Tako se dešavalo da su se na
ra ima i među Srbima u zapadnoj Srbiji. 4. piše da nastavnici u osnovnim škola- televiziji mogle čuti “ekavske” glupo-
Pa i sam je Vuk Karadžić bio ijekavac. U ma nastavu izvode ijekavskim književnim sti kao Beljina umjesto Bijeljina, Predor
Bosni i Hercegovini ekavskim su izgo- izgovorom, u članu 7. da se udžbenici za umjesto Prijedor i sl.
vorom prije rata govorili samo oni nje- osnovne i srednje škole štampaju ijekav- Za uvođenje ekavice u jezik ijekavskih
ni stanovnici koji su bili doseljenici iz skim književnim izgovorom, u članu 8. Srba zalagali su se mnogi srpski lingvisti,
ekavske Srbije ili oni Bosanci i Herce- da se novine, časopisi, revije i druge pu- od kojih su neki bili vrlo cijenjeni u na-
govci koji su studirali ili dulje boravili u blikacije štampaju ijekavskim književnim učnim krugovima prije agresije na Bosnu
Srbiji pa su se tamo prilagodili ekavici iz izgovorom, kao i da se radio i televizijski i Hercegovinu. Takav je bio i novosadski
svojih razloga, a, kad su se vratli u Bosnu, program emitira ijekavskim književnim profesor Pavle Ivić. Bilo je, naravno, i onih
to zadržali, vjerovatno pretpostavljajući izgovorom. Ijekavski se književni iz- koji su bili protiv uvođenja ekavskog iz-
prestiž takvog izgovora. govor spominje u još nekim članovima govora ijekavcima, ali su nadvladali oni
spomenutog zakona, ali je zanimljivo da koji su po svaku cijenu željeli ujedinje-
ekaVica u manjem se nigdje u zakonu izravno ne spominje nje sa Srbijom i u ekavskom izgovoru.
BosanskoHercegoVaČkom ekavski književni izgovor. Teško je povjerovati da neko ko se bavi
entitetu Ekavski se izgovor samo podrazumi- jezikom, a pogotovo naučnici Ivićeva
Naziv srpski jezik uvela je tzv. Skup- jeva u jednom stavu člana 4, u kojem se ranga, mogu pomisliti da se jezik može
ština srpskog naroda Bosne i Hercegovi- kaže da nastavnici i učenici u srednjim mijenjati za kratko vrijeme. Očito je da je
ne 28. februara 1992. godine u Zakonu o školama te nastavnici i studenti na viso- uvođenje ekavice Srbima ijekavcima bio
službenoj upotrebi jezika i pisma. U 1. članu koškolskim ustanovama imaju pravo na dugoročni projekt radi kojega je trebalo
tog zakona piše: “Naziv jezika u službenoj izbor jezičkog izraza u okviru “standar- zanemariti jezičke zakonitosti i pogaziti
upotrebi u Republici srpskog naroda Bo- dno jezičke” (?!) norme srpskog jezika. jezičke slobode.
sne i Hercegovine je srpski jezik.” Zani- Opredjeljenje Srba iz Bosne i Her-
mljivo je da u tekstu tog zakona uz naziv cegovine za ekavicu u daljem toku rata ekaVica u Zakonu
jezika ne piše kakav je izgovor tog srpskog na prostoru Bosne i Hercegovine težnja Ekavski izgovor kojemu se težilo u ratu
jezika – ijekavski, kakav bi se očekivao je da se govor Srba u Bosni i Hercego- čak je i ozakonjen 26. juna 1996. godine.
među Srbima u Bosni i Hercegovini, ili vini izjednači s ekavskim izgovorom Zakonom se htjelo postepeno “oslobađati”

64 25/5/2017 STAV