Page 21 - STAV 83 06.10.2016

BaBo u MladićeViM dneVniciMa

Ratni dnevnici, audiozapisi i drugi dokazi pronađeni u februaru 2010. godine u kući Rat-
ka Mladića u Beogradu postali su dokazi u Tribunalu u Hagu. U jednom od dnevnika i
detalji su saradnje Fikreta Abdića s ratnim vlastima Srbije i Republike Srpske. U novem-
bru 2010. godine objavio ih je u nekoliko nastavaka beogradski nedjeljnik Vreme. U nji-
ma, između ostalog, stoji sljedeće: U jesen 1993. godine član Predsjedništva BiH Fikret
Abdić proglasio je u Cazinskoj krajini Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna s centrom u
Velikoj Kladuši. Odmetnuvši se na taj način od vlasti u Sarajevu, Abdić je postao srpski
saveznik. Odmah su izbile borbe između njegovih pristalica organiziranih u Teritorijalnu
odbranu Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Petog korpusa Armije BiH. Ove borbe
između bošnjačkog stanovništva okončane su privremeno u ljeto 1994. godine, kada je
Peti korpus pod komandom generala Atifa Dudakovića zauzeo Veliku Kladušu. Abdić je
s više desetina hiljada izbjeglica prešao u Krajinu. Međutim, Milošević je dalje računao
na usluge Abdića u dekompoziciji BiH. Na sastanku održanom 7. oktobra 1994. godine
u Dobanovcima, pored Ratka Mladića, Slobodana Miloševića i generala Momčila Pe-
rišića, prisutni su bili general Milan Čeleketić, načelnik Štaba Srpske vojske Krajine, i
načelnik Resora Državne bezbednosti MUP-a Srbije Jovica Stanišić. Dogovarali su se
kako da Fikreta Abdića ponovo vrate na vlast u Velikoj Kladuši. Riječ je bila o združenoj
operaciji Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine pod vodstvom Državne
bezbednosti koja će uskoro dobiti naziv – Operacija “Pauk”. U novembru 1994. godine,
pored vojnika iz RS i Krajine, Državna bezbednost angažirat će u Cazinskoj krajini svoje
paravojne formacije – Srpsku dobrovoljačku gardu Željka Ražnatovića Arkana, Crvene
beretke, Škorpione i druge. Na čelu su im bili Milorad Ulemek Legija i Radojica Božović
Kobac. Slijedio dio razgovora sa sastanka u Dobanovcima.
Milošević: Oko odnosa prema Abdiću smo se dogovorili. Martić mi je rekao da se do-
govorio s Karadžićem oko toga. Trebamo rešiti pitanje Zapadne Bosne na bolji način.
Sabotirano je to rešenje, zna se ko je to sabotirao. Umesto civilizovanog i evropski oren-
tisanog Muslimana Abdića, mi imamo Dudakovića. Treba da procenimo situaciju i da re-
šimo ovaj problem. Abdić ima 4.000 ljudi. Jovica bi angažovao svojih 300-400 ljudi koji
bi pomogli da Fikret zauzme Kladušu. Treba postaviti taktički cilj, možda nije moguće
rešiti ceo “Bihaćki džep”, ali taj severni deo je moguće rešiti.
Stanišić: Mi imamo ideju da, ako ste saglasni, konsolidujemo Fikreta Abdića i njegovu
vojsku. Mi to ne možemo bez pomoći vojske Jugoslavije. Naša je prednost što bi mogli
oformiti ubitačan bataljon od 700-800 ljudi, mogli bi da uvojničimo Fikretovu vojsku, mo-
gli bi to uraditi uz pomoć vojske Jugoslavije. Nama trebaju šatori, nafta, hrana, a vojska
Jugoslavije da nas pomogne u ljudstvu, municiji, neko oklopno vozilo, prešli bi odavde s
ljudstvom, formirali bi komandu, ušli bi s našim konvojima i tada bi mogli na licu mesta
proceniti šta da uradimo. Porastao bi moral. Moramo raditi zajedno bez ikakve surev-
njivosti. Naš cilj je da uđemo u Kladušu, da uspostavimo Fikreta i izađemo na pozicije s
kojih bi se on branio, ukopao i slično.
čeleketić: Nama je u interesu da se Fikret Abdić vrati. Da se vrati Velkaton.
Mladić: Objasnio sam da nam je osnovni cilj razbiti 5. korpus i izbaciti ga iz daljeg toka rata.

kunića, najprije je zadovoljavao lokalne i
regionalne potrebe, no ubrzo se promet-
nuo u sasvim respektabilnog izvoznika.
Italijani su, primjerice, gutali sve količi-
ne kunića, mesa bez masnoće s obiljem
proteina, koje je Abdićev “Agrokomerc”
uspijevao proizvesti. I ma kako ko tre-
tirao aferu “Agrokomerc”, koja je 1987.
godine pomela pozamašni broj političa-
ra, uz čuvenog Hamdiju Pozderca netom
prije no što je trebao postati predsjed-
nikom Jugoslavije, teško se oteti utisku
da je uz pravni ili kriminalni element
uveliko bila riječ o ideološki, pa i naci-
onalno montiranom procesu. Koji je k
tome, u desetljeću dok je vladala jedna
od najvećih gospodarskih depresija na
jugoslavenskim prostorima, pokazivao da
se čak i u najnerazvijenijim područjima Sastanak u Beogradu

STAV 6/10/2016 21