Page 18 - 02.02.2016 Faktor 81

18 I I 2.2.2016.
UTORAK

Kultura

Prije 92 godine umro je pjesnik Aleksa Šantić NAJZNAČAJNIJI HRAM KULTURE Zemaljski muzej BiH proslavio 128. rođendan

Preživio tri rata, još da

preživi današnju vlast

Na slavlje su mu došli brojni građani Sarajeva,
građani iz drugih bh. gradova, te susjednih

ŠANTIĆ: Pjesnik jedinstva i bratstva država, i to svih generacija - od 7 do 77 godina
Mujezinova posljednja PIŠE MERIMA ČUSTOVIĆ 128. rođendan. Na slavlje su uz stručnu pratnju kustosa,

obišli sve muzejske postavke.
mu došli brojni građani Sara-
molitva praštanja emaljski muzej BiH, jeva, drugih bh. gradova, te su- Vidjeli su originalnu Sarajev-
najstarija moderna, na-
sku hagadu, saznali nešto više
sjednih država, i to svih gene-
učna i kulturna institu-
racija - od 7 do 77 godina! Oni o muzejskim poslovima, kupili
Zcija zapadnog tipa u su u okviru manifestacije „Dan muzejske publikacije i suveni-
našoj zemlji, jučer je proslavio za muzej“ potpuno besplatno, re, pogledali dokumentarce o
Tijelo neumrlog Šantića, našeg najvećeg pjesnika Muzeju...
po duši i srcu, spušteno je u hercegovačku Ispuniti obećanje
zemlju, napisao je Josip Lešić u svojoj knjizi - Ponuditi građanima da pot-
puno besplatno obiđu naše po-
stavke, jedino je što se isplati,
Na današnji dan, tačnije 2. - napisao je Josip Lešić u knji- od osnivača kulturnog lista jer mi smo tu da širimo kulturu,
februara 1924. godine, umro zi „Aleksa Šantić - Roman o "Zora" kao i predsjednik Srp- upoznajemo sa našom tradici-
je jedan od najpoznatijih bh. pjesniku”. Knjiga je doživjela skog pjevačkog društva "Gu- jom, da baštinimo materijalno
pjesnika, Aleksa Šantić, čijih i ekranizaciju, te je 1991. godi- sle" u Mostaru. U njegovom i nematerijalno kulturno nasli-
se djela i u današnjim vreme- ne snimljen film pod nazivom pjesničkom stasavanju najviše jeđe, da se bavimo naukom.
nima rado sjetimo, pročitamo „Moj brat Aleksa“ reditelja udjela imali su pjesnici Vojislav Želja nam je da se kao institu-
ih ili čujemo. Aleksandra Jevđevića. Ilić i Jovan Jovanović-Zmaj, cija još bolje predstavimo široj
- A narod, bio to musliman, Velikan sa perom u ruci te Heinrich Heine. publici i ponovo objasnimo i
pravoslavni ili katolik, zvao se Aleksa Šantić, rođen je 27. Pisao je ljubavne pjesme, rasvijetlimo našu ulogu na bh.
on Hrvat ili Srbin, podjednako maja 1868. godine u Mostaru, elegije, rodoljubive, socijal- javnoj sceni. Raduju nas pozi-
je tužio i oplakivao svog ve- gdje je proveo veći dio svog ne, opisne, meditativne pje- tivne reakcije i veliki interes
likana i pjesnika. Svi su go- života. Prvu knjigu izdao je sme kao i prepjeve. Neke od građana - kazao nam je v.d.
vornici istakli Aleksu Šantića 1888. godine, kao dvadese- najpoznatijih su „Emina“ i direktora Zemaljskog muzeja
kao pjesnika jedinstva i brat- togodišnjak, ali najveću pje- „Što te nema“, a to su pjesme Mirsad Sijarić.
stva, ali kao da je to najdirlji- sničku zrelost Šantić dostiže koje i danas mnogi muzičari Osvrnuo se i na činjenice
vije učinio mujezin, koji je pri između 1905. i 1910. godine „prepjevavaju“. koje Muzej koče u razvoju, a
prolazu sprovoda, sa minareta kada su i nastale njegove naj- Veoma značajno bilo je i to je svakako neriješen prav-
Cerničke džamije, toplim gla- ljepše pjesme. Bio je i jedan njegovo prijateljstvo sa Sve- ni status, zbog čega nisu ni na
som otpjevao poslednju moli- tozarom Ćorovićem, mostar- jednom budžetu. To im znatno
tvu praštanja. Pratnja je trajala A narod, bio skim pjesnikom i trgovcem, otežava opstanak, a samim tim
punih pet sati, od dva do sedam to musliman, koji mu je bio zet. Svoje po- i realizaciju projekata. Izra-
popodne. Mrak je već bio uve- pravoslavni ili sljednje dane Šantić je proveo zio je nadu da će biti ispunje-
liko pao kada je, kroz brojne upravo u njihovoj porodičnoj no obećanje u okviru kojeg
počasti i guste redove tronutog katolik, zvao se kući, gdje su danas smješte- će se u naredne tri godine za
naroda, izmučeno tijelo neu- on Hrvat ili Srbin, ni Muzej Hercegovine i spo- Muzej obezbijediti sredstva
mrlog Šantića, našeg najvećeg podjednako je tužio men-soba Alekse Šantića, koja SIJARIĆ: Raduju nas pozitivne reakcije i veliki interes građana sa svih nivoa vlasti, jer to bi
pesnika po duši i srcu, spušte- sadrži mnoga pisana i materi-
no u hercegovačku zemlju pri i oplakivao svog jalna svjedočanstva iz života ARHEOLOŠKA IZLOŽBA VELIKE VRIJEDNOSTI
romantičnoj svjetlosti buktinja velikana i pjesnika ovog velikana. S.Ž.
“O Kurosu, o Kori, o
Premijera u Domu oružanih snaga BiH ljudima i božanstvima”
Predstava What is Europe Posjetioci su jučer prisustvovali i otvaranju arheološke izlož-

tra svojevrsnim kuriozitetom s obzirom na njenu neprocjenjivu
Predstava pod nazivom be „O Kurosu, o Kori, o ljudima i božanstvima“, koja se sma-
„What is Europe“ Andrása vrijednost. Vlasništvo je jednog kolekcionara, čije ime je ostala
Urbána, nastala prema eseji- tajna, a priredio ju je profesor Adnan Buduladžić. Izložbu je uz
ma Lászlóa Végela, premijer- njega, otvorio i ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović.
no je izvedena 31. januara u - Riječ je o privatnoj kolekciji koja se prvi put izlaže u jav-
Domu oružanih snaga. To je nosti. Izloženo je 19 različitih predmeta, staklenih posudica,
predstava o ideji evropeizma i metalnih skulptura i keramičkih figurina, čija starost se može
problemu identiteta građana procijeniti na 2000. do 2500. godina. Kolekcija se, dakle, datira
poslije raspada Jugoslavije. u široki period grčko-rimskog civilizacijskog kulturnog kruga,
Tim predstave publici je kroz od 7. stoljeća stare ere, do 4. stoljeća nove ere. Najveća grupa
prizmu jugonostalgije i težnje izložaka odnosi se na metalne, uglavnom bronzane skulpture
ka Zapadnoj Evropi predstavio koje predstavljaju kore, boginju Minervu, fortunu i Veneru, he-
priču o odnosu balkanskog čo- roizirani kult Herkula, Silena, ali i predstave osoba iz svakod-
vjeka prema svojoj prošlosti i Predstava o jugonostalgiji i problemu identiteta FOTO: V.HASANBEGOVIĆ nevnog života, poput oratora i skulpture patricijke. Kao najvaž-
budućnosti. niji, najvredniji i najzanimljiviji predmet ipak se ističe srebreni
Protagonista predstave Be- publici. smo bili jako dobri. Posebno kuros-prototip nagog mladića kojeg su stari Grci doživljavali
njamin Bajramović, istakao je - Premijera je bila kulmina- me obradovo odziv publike, jer kao simbol junaštva, neustrašivosti, snage i ljepote. Zbog na-
da je jako sretan što je nakon cija svega što smo radili u pro- Sarajlije nekako nisu navikle vedenih osobina figura je često tumačena i kao prikaz Apolona
višemjesečnih priprema pred- teklom periodu i sve se neka- na ovu vrstu teatra – kazao je - istakao je Busuladžić.
stava konačno prezentovana ko dobro posložilo. Glumački Bajramović. S.Ž.