Page 9 - 22.02.2016 Faktor 101

PONEDJELJAK I 9
22.2.2016. I

Teme

NEISPRIČANA PRIČA IZ BRANJEVA KOD ZVORNIKA

Kako su Nijemci izgradili

svoje naselje na rijeci Drini

Njemačke porodice su bile izuzetno napredne, a u to vrijeme su imale mehanizaciju koja je

u bh. naseljima korištena tek prije nekoliko decenija. Koristili su čak i taksi

PIŠE SAMIR KARIĆ

a ne postoji knjiga
„Branjevo“ auto-
ra Gustava Adolfa
DBayera, vjerovatno
se nikada ne bi ni znalo da su
nekada u ovom zvorničkom
naselju, nekoliko decenija ži-
vjele njemačke porodice.
I to ne samo živjele, nego
praktično na livadi, nedale-
ko od rijeke Drine, formirale
kompletno naselje, koje je po
mnogo čemu u to vrijeme bilo
napredno.
Pored knjige, svjedočanstvo
o Nijemcima na Branjevu je i
trailer za dokumentarni film,
koji je započeo raditi novinar Gustav sa prijateljima pored Drine Nijemci su bili napredni u obrađivanju zemlje
Zijad Nuhanović, zajedno s
kolegom Muhamedom Kahri- Branjevo. i Srbima. vodovoda u ovom naselju. NAKON UDAJE
manovićem. Trailer je urađen, -Tu je 1892. godine došlo -Što je bilo da se nauči, od Svi podaci o ovim porodica-
no, još uvijek nedostaje novac pet-šest porodica. Tako sam njih smo naučili. Što je bilo ma, ističe on, nalaze se u knjizi
kako bi se projekat realizirao. pročitao u knjizi. Kasnije su majstora, od A do Ž, tu je bilo. Gustava Bayera, koji je rođen
dolazili i drugi kada su vidje- Šta god hoćeš, ideš na Branjevo u ovom naselju 1921. godine.
Zemlja Branjeva li da tu nešto postoji i da se – govori u traileru Salih Alić Knjiga govori o načinu života
Nuhanović, koji je istraživao može izgraditi naselje – go- iz Gornjeg Šepka. u ovom naselju, ali i o privrže-
život Nijemaca na Branjevu, vori nam Zijad. Njemačke porodice su bile nosti i odanosti rodnoj grudi.
kazao nam je da su mnoge po- Navodi da su njemačke po- izuzetno napredne, a u to vrije- U knjizi se, ističe naš sago-
rodice, takozvane dunavske rodice i nakon završetka Prvog me su imale mehanizaciju koja vornik, može vidjeti koliko su
Švabe, za vrijeme Autro–Ugar- svjetskog rata ostale da žive u je u bh. naseljima korištena tek Nijemci, ustvari, voljeli svoju
ske najprije naselile područje Branjevu, te da je njihov na- prije nekoliko decenija. Prema rodnu grudu.
Vojvodine. Potom, nekoliko čin življenja bio primjer nji- nekim pričama, ove porodice -Potvrdu toga sam vidio kada
porodica je stiglo i do naselja hovim komšijama Bošnjacima su u naselju imale i taksi, a sam bio u Njemačkoj, u kući
neki detalji iz njihovih živo- Gustavovog sina Brune. Do- Helenin mezar
OD NIJEMACA DO GENOCIDA ta su zabilježene fotaparatom nio je jednu zatvorenu posudu. Helena postala Fatima

Ubijeno oko 1.200 Bošnjaka Andreasa Bayera. Otvorio ju je i nama kazao: ovo Kako nam je rečeno, Helena, koja je bliža rodica Gustava
je zemlja Branjeva. Moj otac
-U to vijeme, lokalno sta-
novništo je kukuruz sijalo tako je to donio kada je već ulazio Bayera, tokom boravka na Branjevu se udala za Bošnjaka iz
Zvorničko naselje Branjevo danas je poznato kao mjesto što ga je bacalo kao pšenicu. u godine i rekao: kad budem Zvornika. Naime, ona se udala prije Drugog svjetskog rata, te
gdje je u julu 1995. godine tokom genocida ubijeno oko 1.200 Međutim, kada su Nijemci sti- umro, vjerovatno ću umrijeti u je po tadašnjem zakonu morala da promijeni ime u – Fatima.
podrinjskih Bošnjaka. Nakon što su zarobljeni u pokušaju da gli, počeli su sijati u redama. Njemačkoj, vi uzmite i prvo me Ona se tada zvala Fatima Helena Topčić. Sahranjena je na
šumama dođu do slobodne teritorije, podrinjski muškarci i Svojim dolaskom su napravili pospite ovom mojom zemljom groblju/mezarju u Tuzli.
dječaci su autobusima i kamionima dovedeni do vojne eko- školu, imali su dućane i broj- – ispričao nam je Nuhanović.
nomije na Branjevu gdje su ubijeni. ne druge objekte koji se mogu O ljubavi Nijemaca prema napisala Käthe Kurtz. -Naselje koje su izgradili je
Poslije rata, na Branjevu je izgrađeno stotine kuća, u kojima vidjeti na mapi naselja – pri- Branjevu svjedoči i pjesma -Du schönes, liebes Bosnien- nakon njihovog protjerivanja
žive Srbi koji su tokom rata napustili područje Federacije BiH, ča nam Zijad, navodeći da su „Heimweh in der Ferne“ (No- land (Ti lijepa, draga, državo potpuno uništeno i devastira-
te se nisu vraćali u ove krajeve. Nijemci 1937. godine upući- stalgija u daljini), koju je 1974. Bosno)... Wo einstmals meine no. Jedini trag koji je do 90-
vali apel za nastavak igradnje godine u Winnipegu u Kanadi Wiege stand (Gdje je nekada tih godina ostao je neki bunar,
moja kolijevka stajala)... kao neki trag života. Poslije
Drugog svjetskog rata, kad je
Muzej o Švabama selo razrušeno, tu je formira-
Inače, njemačke porodice na na neka ekonomija, kao jedno
Branjevu, ali i Vojvodini, bile poljoprivredno dobro – priča
su brojčano velike. Također, nam Zijad, koji je zajedno sa
dosta pažnje su posvećiva- kolegama i u saradnji sa Goethe
li školovanju. Tako je Bruno Institutom iz Sarajeva, uradio
završio arhitekturu u Zagre- trailer za dokumentarni film.
bu, dok je njegov brat završio -Voljeli bi da možemo naći
ekonomiju, te je bio bankar u zainteresovane strane da u fi-
Beogradu. nansijskom smislu zatvorimo
Njemačke porodice su na tu produkciju i da taj film po-
Branjevu boravile do 1942. go- kažemo. Mislimo da je jako
dine, kada su protjerane i ka- zanimljiv – dodaje on.
mionima odvezene u Poljsku. Ističe da se u blizini Štut-
Danas, jedni žive u Kanadi, dok garta nalazi i muzej o Dunav-
su drugi rasuti širom Njemačke. skim Švabama. U muzeju se
Svakih deset godina su imali nalaze dokumenti, fotografije
okupljanja u jednom gradu u i drugi podaci o Nijemcima sa
Gustav Bayer sa suprugom (lijevo) i njegovi sinovi (desno) Njemačkoj, u okolini Štutgarta. Branjeva.