Page 11 - STAV broj 153

umjetnik Krsto Hegedušić je na trinaest
fresko-slika rađenih u seko-tehnici na
zidovima Kuće predstavio svoju viziju
epopeje. Freske zahvataju površinu od
124m². Pored fresaka, u Spomen-kući su
bila i brojna druga dokumenta, kao što su
istorijske karte, dokumentarni filmovi i
drugi predmeti nađeni na ratištu. Na zi-
dovima je ispisano 7.356 imena poginu-
lih boraca Sutjeske i pjesnikova poruka:
‘Tu niko nije umro ko je umro’”, stoji u
knjizi Znamenje stare Hercegovine autora
Radisava Mašića.
Humanista i kozmopolit, Radović je
bio uspješan u svim aspektima arhitek-
tonskog djelovanja. Objavio je 260 nauč-
nih i stručnih studija i eseja, 14 knjiga,
uređivao časopis Arhitektura i urbanizam,
predavao u Japanu i u Finskoj. Njego-
vu Spomen-kuću čuveni američki arhi-
tekt, dizajner i teoretičar Charles Jencks
uvrstio je u tri svoje knjige. Spomen-soba
arhitektonsko je remek-djelo u obliku ku-
ćice iz katuna. Otvorena je 1974. godine, a
na njenim su zidovima bile freske prema
likovnom konceptu Krste Hegedušića i
idejnom scenariju Dušana Plenče. Uradili
su ga Hegedušićevi saradnici, akademski
slikari Branka Hegedušić, Milenko Bo-
sanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo,
Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je maj-
stor zidar bio Hamid Madeško, a pomoć-
nik Ahmo Krek. Radović je predavao na
više od 20 evropskih i svjetskih univerzi-
teta. Početkom devedesetih godina, zbog
neslaganja s politikom i događanjima na
Balkanu, odlazi u Japan. U januaru 2003.
godine izabran je za ministra u vladi Mila
Ðukanovića. U septembru iste godine
podnio je ostavku. Radović je preminuo
2005. godine.
Postoje neke tvrdnje da je i spome-
nik bio Radovićeva ideja. Međutim, nje-
gov projekt nije prošao na konkursu jer
je bio previše skup zato što se spomenik
trebao protezati cijelom dolinom, preko
rijeke. Isto tako, prema tim govorkanji-
ma, kada je počela gradnja 1973. godine,
sadašnji spomenik je postao, zapravo,
samo precrtana Radovićeva ideja. Autor
spomenika Miodrag Živković nadživio
je Ranka Radovića. Živković je jedan od
najznačajnijih predstavnika jugoslaven-
ske monumentalne spomeničke skulptu-
re, čiji su radovi postavljeni u Kragujevcu
i na Kadinjači. Nakon agresije na BiH,
njegovi spomenici postavljeni su u ne-
koliko gradova u BiH, poput Spomeni-
ka srpskim braniocima u Brčkom, zatim
Spomenika borcima Semberije u Bijelji-
ni. U Prijedoru je postavljen njegov Ča-
sni krst, u Derventi Spomenik borcima
otadžbinskog rata kao i Spomenik borci-
ma za slobodu u Modriči. n

STAV 8/2/2018 11