Page 21 - STAV broj 397

izlaznost je pala na čak 46,8 posto. Na slje-
dećim općim i lokalnim izborima 2006. i
2008. godine približno 55 posto registrira-
nih birača izašlo je na glasanje. Nešto malo
veća izlaznost od 56,5 posto zabilježena je na
sljedećim izborima – 2010. i 2012. godine.
Zanimljivo je i to da je od 1996. godine do
2012. procent birača muškaraca i žena skoro
identičan, odnosno približno je po 50 posto.
Kako su godine odmicale, dok se pro-
cent izlaznosti na izbore smanjivao, tako se
broj političkih stranaka povećavao. Na op-
ćim izborima 1996. godine sudjelovalo je 36
stranaka i dvije koalicije, a već 1998. godine
57 stranaka i deset koalicija. Broj stranaka
koje su učestvovale na lokalnim izborima
2000. godine bio je 98, a 2012. godine pri-
javile su se 84 stranke i 59 koalicija.
Na izborima 2018. godine procent izla-
znosti ponovo opada na 54,02 posto, a na
pretposljednjim izborima izlaznost se sma-
njila na kritičnih 50,4 posto. Isto se nastavilo
i na posljednjim izborima, gdje se izlaznost
svela na 50 posto.
Od 1996. godine, kada je bilo 36 stranaka,
danas već imamo više od stotinu registrira-
nih stranaka s hiljadama kandidata na lista-
ma. Gledajući predizbornu, a i postizbornu
atmosferu, može se reći da imamo stopo- Izvor: CIK
stotni procent kritičara u državi, gdje se svi
u sve razumiju. Sto posto kritičara, a samo
pedeset posto birača. Ako pogledamo stati-
stiku, očigledno je da smo od rata do danas
zaboravili glasati, a naučili osnivati stranke.

LJENIJI OD CRNOGORACA
Poređenja radi, u Francuskoj izlaznost
na izbore za predsjednika iznosila je 2017.
godine 77,7 posto, u Italiji na općim izbo-
rima 2018. godine glasalo je 72,93 posto
građana. U Njemačkoj je 2017. godine na
općim izborima procent izlaznosti bio 76,2
posto, u Velikoj Britaniji 68,7 posto, a u Au-
striji 80 posto.
Australija i Türkiye među vodećim su
državama po procentu glasača koji izlaze
na izbore. Tako je u Australiji 2016. godi-
ne na općim izborima glasalo čak 95 posto
građana, a u Türkiye procent izlaznosti na
izbore iznosi 86 posto. Doduše, treba imati
na umu da je u Australiji glasanje ne samo
pravo već i zakonska obaveza i da u slučaju između 51 i 54 posto, dok je na Kosovu i u Nizak procent u susjednim zemljama ne
neopravdanog izlaska na izbore treba platiti Albaniji taj procent od 41 do 46 posto. Jedi- može opravdati i konstantno opadanje zain-
novčanu kaznu. Možda bi o takvom obliku no se Crna Gora izdvaja među balkanskim teresiranosti za glasanje na izborima u Bosni
“motivacije” za glasanje trebalo razmisliti i državama. Ondje je izlaznost 2018. godine i Hercegovini. Mnogi će reći da ih glasanje
u Bosni i Hercegovini? na općim izborima iznosila 63,9 posto. Ako ne zanima jer su umorni od sistema u državi.
Nažalost, naša se država očito “uklopila” se pogledaju ove brojke, možemo reći da, Međutim, upravo bi nezadovoljstvo trebalo
u balkanski trend s obzirom na to da izla- suprotno stereotipima, jedino Crnogorci biti “okidač” koji će građane “natjerati” da
znost u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji iznosi na Balkanu nisu lijeni da iziđu na izbore. izađu i glasaju. Ipak, kod nas je očito “po-
pularnije” osnovati svoju stranku, nego se
boriti za podizanje “glasačke svijesti” kod
Mnogi će reći da ih glasanje ne zanima jer su umorni od građana. A sada smo, u postizbornoj atmos-
sistema u državi. Međutim, upravo bi nezadovoljstvo trebalo feri, “osuđeni” da sa svih strana slušamo kri-
tičare, iako se polovina njih nije udostojila
biti “okidač” koji će građane “natjerati” da izađu na izbore. ni da u ruke uzme glasački listić. n

STAV 14/10/2022 21