Page 46 - STAV broj 340

EKONOMIJA

porodice, sve je ostalo tome podređeno. STAV: U makroekonomiji je, kažu teore- bacite i probušenu loptu s petnaestog
Što se zanimanja za monetarno-finan- tičari, granica između ekonomije i geo- sprata, ona će odskočiti od brzine pada.
sijski sektor tiče, nisam psiholog da bih politike tanka, skoro da ne postoji. Kako Ali nakon tog prvog, inercionog odskoka,
mogao napraviti analizu zašto me taj svi- ocjenjujete sadašnju situaciju u Evropskoj ostaje činjenica da je lopta prazna i da će
jet privukao još kao studenta monetarne uniji u vezi s oporavkom ekonomije na- poslije prvog odbijanja od tlo nepomič-
ekonomije u Holandiji, mada sam to po- kon teškog udara pandemije i geopolitič- no na njemu ostati. Na taj efekt došla je
kušao učiniti. Ta samoanaliza dovela me kih gibanja praćenih brojnim izazovima, još i monetarna droga, kako ja to zovem,
do zaključka da je to možda zato što sam poput migrantske krize, koja je značajno to jest kamata od 0 posto ili čak nega-
shvatio da centralne banke, kao tvorci pogodila EU i Balkan, te potpunog obra- tivna kamatna stopa. To, naravno, daje
monetarne politike, utječu na svaki as- ta u Afganistanu nakon odlaska SAD-a i ekonomiji poticaj. Uporedite to, ako ho-
pekt našeg života, kako na kratke, tako povratka talibana? ćete, s elektrošokom pacijentu kojem je
i na duge staze. Često odluke donesene MUJAGIĆ: Ekonomija Evropske uni- srce prestalo kucati. Zašto su inercijalno
između četiri zida tih, za mnoge miste- je, kao i skoro sve ekonomije u svijetu, odskakanje i monetarni elektrošok pro-
rioznih institucija imaju više posljedi- prošle godine i u prvom dijelu ove godine blem? Pa iz jednostavnog razloga što su
ca za svakodnevicu svakog od nas nego pogođena je krizom virusa korona, koja ti efekti neodrživi, oni s vremenom sla-
odluke vlada zemalja u kojima živimo! je dovela do nečeg sto je smatrano nemo- be. Mnogi ekonomi su 2008. godine za-
Možda je za mnoge najpoznatiji primjer gućim, a to je da su veliki dijelovi ekono- ključili da je kriza te godine počela jer su
inflacija, promjena cijena produkata i mije bili stavljeni “pod ključ”. Sablasnost visine dugova kod mnogih firmi, vlada i
usluga na koje trošimo plaće. Inflacija pustog centra Amsterdama je slika koju kućanstava dosegle previsok nivo. To je,
je, dugoročno gledano, posljedica mo- mislim da nikada neću zaboraviti. Dobra znači, srž problema! A kako smo taj pro-
netarne politike. A ta ista inflacija ima je vijest to da se ekonomije blem od tad do sad “rješavali”? Time da
moć da dovede do ogromnih promjena oporavlja od te duboke smo napravili uvjete, kao 0 posto kamatne
daleko van polja ekonomije, u domenu krize. Loša je vijest stope, da ti već previsoki dugovi i dalje
(geo)politike i društva u kojem živimo. to što je oporavak rastu, a da, zahvaljujući niskim kamata-
Visoka inflacije mnogo je puta u historiji najviše induko- ma, ne dovedu do problema.
dovela do velikih društvenih, političkih van s jedne stra- Neko vrijeme to je pomagalo, u smislu da
pa i geopolitičkih promjena i revolucija. ne tzv. fenome- je odgodilo neminovno, ali sada se nala-
Tako sam došao i do drugog dijela moje nom odskakanja zimo u situaciji da su dugovi kod mno-
samoanalize, do dešavanja u bivšoj Ju- mrtve mačke, to gih previsoki čak i s niskim kamatama,
goslaviji. U srži, jugoslavenski problem jest fenomena da, to jest otplata i tih niskih kamata i glav-
počeo je kao finansijski problem koji je naprimjer, kad nice duga “jede” prevelik dio mjesečnih
evoluirao u ekonomski, a zatim i u po- primanja, zbog čega prijeti pad potražnje
litički. A evoluirao je zato što nije rije-
šen na početku, jer rješenje traži manje Suština je problema ta
popularne političke poteze koji otvaraju
vrata populizmu i nacionalizmu. Primjer da od 2008. godine
je to što se vlada bivše zajedničke države pa naovamo vlade
odlučila za jedan na prvi pogled lagan
put ka rješenju, a to je neograničeno i centralne banke,
štampanje jugoslavenskih dinara. To
je dovelo do prvo visoke, pa jako vi- kako u Evropi,
soke i na kraju hiperinflacije. Infla- tako u Americi, ne
cija je ništa drugo do jedan skriveni
porez koji samo rijetki mogu izbje- rade skoro ništa
ći. Ali zato što inflacija, kao što nas da riješe problem
historija uči, najteže pogađa donju
klasu i srednji stalež, ona ima moć previsokih dugova,
da izazove velike havarije, jer je jak nego se samo
srednji stalež ljepilo koje garantira
ekonomsku, političku i društvenu bave simptomima
stabilnost. Visoka inflacija dovo- problema. To je
di do toga da to ljepilo otpusti, sa
svim posljedicama koje to nosi. Nije lijepljenje flastera
slučajno to što su zemlje s dugom na slomljenu
tradicijom ekonomske, političke i
društvene stabilnosti istovremeno ze- nogu i nazivanje
mlje s dugom historijom niske stope tog lijepljenja
inflacije, znači monetarne stabilno-
sti, naprimjer Holandija, Švicarska i rješenjem, u nadi
Njemačka. To je razlog mog intereso- da će na neki
vanja za ovo polje i za moj angažman
– da upozoravam na moguće posljedice čudesan način lom
u budućnosti monetarne politike, koja zarasti i pacijent
se od 2008. godine provodi u, između
ostalog, eurozoni. opet stati na noge.

46 10/9/2021 STAV