Page 11 - BROJ 56 31.03.2016.
P. 11
STAJALIŠTA
ZVUČI LOGIČNO
Moderno pravosuđe između pravde i slova zakona
INDIVIDUALIZACIJA KRIVICE –
MODEL ZA ODRŽAVANJE
I PRIKRIVANJE NASILJA
Florence Hartmann u nemilosti je Haškog suda jer je njeno
ponašanje anahrono pravilima modernog pravosuđa – ona se
drznula tražiti pravdu, zaboravljajući da se sud vodi paragrafima
Piše: koje kroje moćni prema vlastitim interesima, a ne načelima pravde
Enes RATKUŠIĆ
resuda Radovanu Karadžiću pred praktična strana u pogledu reperkusija takav način pravdaju najveće agresije i
Međunarodnim sudom pravde u takve vrste izrečenih kvalifikacija liše- pljačke tuđih bogatstava, vojne interven-
Hagu, pored velikog zanimanja i na je adekvatne snage, koja bi s politič- cije i slična razbojništva, koja se u aktu-
Prazličitih ocjena u kontekstu vi- ko-povijesne pozornice uklonila zločin i alnom političkom trenutku svijeta kriju
sine izrečene kazne, u javni prostor unosi nasilje kao model djelovanja, arbitriranja iza plasmana demokratije, najskupljeg
i promišljanja o mogućim reperkusijama u modernom svijetu. U toj činjenici tre- izvoznog resursa na modernom svjet-
u kontekstu otvaranja mogućnosti za po- ba sagledavati cijelu suštinu problema. skom tržištu. Na malom broju pojedina-
novno pokretanje već adaktiranih tužbi Slučaj Karadžić, nažalost, pokazuje samo ca, koji se prilikom vojnih operacija ne
protiv Srbije i da bi izrečena presuda mo- odsustvo volje da se zločini tretiraju na uspijevaju suzdržati od kršenja “vojne
gla pokrenuti procese ustavno-pravnih prikladan način koji bi u krajnjoj instanci discipline”, koji se na takva ponašanja
reformi u Bosni i Hercegovini. Koliko podrazumijevao eliminiranje mogućnosti samo vješto stimuliraju, samo je da pre-
je takav rasplet realno očekivati, s obzi- njihovog ponavljanja. uzmu grijehe inspiratora i organizatora
rom na to da bi karakter takvog proce- Karakter presuda nacističkim zločini- takvih poduhvata. Maratonskim sud-
sa podrazumijevao ne samo promjenu ma vrsta je neponovljive historije. Razlika skim procesima, s druge strane, javnost
daytonskog uređenja BiH nego bi se i između tadašnjeg i modernog pravosuđa se nastoji uvjeriti kako se u tom važnom
neizostavno odrazio na cjelokupne od- ogleda se, prije svega, u dojmu da su se u poslu ništa ne prepušta slučaju.
nose u regionu. to vrijeme sudovi rukovodili prema nače- Baš je zato danas Florence Hartmann
Istina, takve mogućnosti ekspert za lima pravde, dok se moderno pravosuđe u nemilosti Haškog suda, jer je njeno
Ustavno pravo Kasim Trnka iznosi s do- danas u maratonskim procesima, u koji- ponašanje anahrono pravilima moder-
zom opreza posmatrajući ih kontekstu ma se “temeljito” dokazuje ono što sva- nog pravosuđa – ona se drznula tražiti
prevelikih problema s kojima se suočava ko zna, rukovodi krutim slovom zakona, pravdu zaboravljajući da se sud vodi pa-
Evropa, zbog čega podstreka za takav ra- samouvjereno da dijeli pravdu. U onom ragrafima koje kroje moćni prema vla-
zvoj nalazi isključivo u mogućoj američ- u čemu pravni eksperti traže nadu, tamo stitim interesima, a ne načelima pravde.
koj inicijativi. Koliko su, međutim, takva zapravo leži najveći problem modernog I baš se zato ne trebamo zanositi mišlju
uporišta realna ne samo u kontekstu po- nazovi demokratskog društva, koje za- da u ovakvim okolnostima sagledavamo
litičkih odnosa u regionu nego prije sve- kon kreira prema vlastitim interesima, šanse za procese koji bi podrazumijevali
ga razvoja zbivanja na globalnom nivou? a ne načelima pravde. Shodno novopro- samo trošenje vremena i novca. Ako sud
Objektivno govoreći, ona su više imagi- klamiranim standardima liberalne demo- sakriva za Srbiju kao agresora kompro-
nativne negoli stvarne naravi, iz prostog kratije u apostrofiranju tzv. individualne mitirajuću dokumentaciju, kako tvrdi
razloga što su takva promišljanja rezul- krivice, pronađen je samo najadekvatniji Hartmann, čija je pobuna eminentno
tat naivno beskrajnog povjerenja u moć model amnestiranja odgovornosti drža- moralne, a ne interesne prirode, onda
prava, uvjerenja da nadmoć paragrafa i va kao stvarnih kreatora i podstrekača rješenje treba tražiti isključivo u jačanju
zakonskih odredbi regulira tokove mo- vojnih ofanziva i zločina kao njihovih integrativnih političkih ideja i prakse,
derne političke povijesti, što je zabluda pratećih pojava. Tako moderni svijet u koja BiH mogu pozicionirati kao stabi-
koja u izvjesnom smislu zadobija gotovo globalnom smislu egzistira u atmosferi lan politički, ekonomski i kulturni faktor,
patološke oblike. normalizacije zločina. a ne širenju iluzornih nada da će svijet
Iako presuda Radovanu Karadžiću Individualizacija zločina suštinski je poduzeti akciju na rješavanju naših pro-
ulijeva izvjestan optimizam da je svojim gledano “demokratski recept” kojim se blema. Da tako nešto namjerava, sud se
sadržajem obuhvatila odgovornost koja se amnestiraju organizirani zločini u reži- svakako ne bi bavio sakrivanjem istine
proteže na cijeli jedan sistem organizira- jama država, za kojim najveću potrebu o jednoj očiglednoj agresiji kojoj je BiH
nog i isplaniranog zločinačkog poduhvata, nalaze najmoćnije zemlje svijeta koje na bila izložena. n
STAV 31/3/2016 11