Page 11 - BROJ 56 31.03.2016.
P. 11

STAJALIŠTA



                                            ZVUČI LOGIČNO
                                            Moderno pravosuđe između pravde i slova zakona

                                            INDIVIDUALIZACIJA KRIVICE –



                                            MODEL ZA ODRŽAVANJE



                                            I PRIKRIVANJE NASILJA



                                            Florence Hartmann u nemilosti je Haškog suda jer je njeno
                                            ponašanje anahrono pravilima modernog pravosuđa – ona se
                                            drznula tražiti pravdu, zaboravljajući da se sud vodi paragrafima
                         Piše:              koje kroje moćni prema vlastitim interesima, a ne načelima pravde
                         Enes RATKUŠIĆ



                resuda Radovanu Karadžiću pred   praktična strana u pogledu reperkusija   takav način pravdaju najveće agresije i
                Međunarodnim sudom pravde u   takve vrste izrečenih kvalifikacija liše-  pljačke tuđih bogatstava, vojne interven-
                Hagu, pored velikog zanimanja i   na je adekvatne snage, koja bi s politič-  cije i slična razbojništva, koja se u aktu-
         Prazličitih ocjena u kontekstu vi-  ko-povijesne pozornice uklonila zločin i   alnom političkom trenutku svijeta kriju
          sine izrečene kazne, u javni prostor unosi   nasilje kao model djelovanja, arbitriranja   iza plasmana demokratije, najskupljeg
          i promišljanja o mogućim reperkusijama   u modernom svijetu. U toj činjenici tre-  izvoznog resursa na modernom svjet-
          u kontekstu otvaranja mogućnosti za po-  ba sagledavati cijelu suštinu problema.   skom tržištu. Na malom broju pojedina-
          novno pokretanje već adaktiranih tužbi   Slučaj Karadžić, nažalost, pokazuje samo   ca, koji se prilikom vojnih operacija ne
          protiv Srbije i da bi izrečena presuda mo-  odsustvo volje da se zločini tretiraju na   uspijevaju suzdržati od kršenja “vojne
          gla pokrenuti procese ustavno-pravnih   prikladan način koji bi u krajnjoj instanci   discipline”, koji se na takva ponašanja
          reformi u Bosni i Hercegovini. Koliko   podrazumijevao eliminiranje mogućnosti   samo vješto stimuliraju, samo je da pre-
          je takav rasplet realno očekivati, s obzi-  njihovog ponavljanja.    uzmu grijehe inspiratora i organizatora
          rom na to da bi karakter takvog proce-  Karakter presuda nacističkim zločini-  takvih poduhvata. Maratonskim sud-
          sa podrazumijevao ne samo promjenu   ma vrsta je neponovljive historije. Razlika   skim procesima, s druge strane, javnost
          daytonskog uređenja BiH nego bi se i   između tadašnjeg i modernog pravosuđa   se nastoji uvjeriti kako se u tom važnom
          neizostavno odrazio na cjelokupne od-  ogleda se, prije svega, u dojmu da su se u   poslu ništa ne prepušta slučaju.
          nose u regionu.                   to vrijeme sudovi rukovodili prema nače-  Baš je zato danas Florence Hartmann
            Istina, takve mogućnosti ekspert za   lima pravde, dok se moderno pravosuđe   u nemilosti Haškog suda, jer je njeno
          Ustavno pravo Kasim Trnka iznosi s do-  danas u maratonskim procesima, u koji-  ponašanje anahrono pravilima moder-
          zom opreza posmatrajući ih kontekstu   ma se “temeljito” dokazuje ono što sva-  nog pravosuđa – ona se drznula tražiti
          prevelikih problema s kojima se suočava   ko zna, rukovodi krutim slovom zakona,   pravdu zaboravljajući da se sud vodi pa-
          Evropa, zbog čega podstreka za takav ra-  samouvjereno da dijeli pravdu. U onom   ragrafima koje kroje moćni prema vla-
          zvoj nalazi isključivo u mogućoj američ-  u čemu pravni eksperti traže nadu, tamo   stitim interesima, a ne načelima pravde.
          koj inicijativi. Koliko su, međutim, takva   zapravo leži najveći problem modernog   I baš se zato ne trebamo zanositi mišlju
          uporišta realna ne samo u kontekstu po-  nazovi demokratskog društva, koje za-  da u ovakvim okolnostima sagledavamo
          litičkih odnosa u regionu nego prije sve-  kon kreira prema vlastitim interesima,   šanse za procese koji bi podrazumijevali
          ga razvoja zbivanja na globalnom nivou?   a ne načelima pravde. Shodno novopro-  samo trošenje vremena i novca. Ako sud
          Objektivno govoreći, ona su više imagi-  klamiranim standardima liberalne demo-  sakriva za Srbiju kao agresora kompro-
          nativne negoli stvarne naravi, iz prostog   kratije u apostrofiranju tzv. individualne   mitirajuću dokumentaciju, kako tvrdi
          razloga što su takva promišljanja rezul-  krivice, pronađen je samo najadekvatniji   Hartmann, čija je pobuna eminentno
          tat naivno beskrajnog povjerenja u moć   model amnestiranja odgovornosti drža-  moralne, a ne interesne prirode, onda
          prava, uvjerenja da nadmoć paragrafa i   va kao stvarnih kreatora i podstrekača   rješenje treba tražiti isključivo u jačanju
          zakonskih odredbi regulira tokove mo-  vojnih ofanziva i zločina kao njihovih   integrativnih političkih ideja i prakse,
          derne političke povijesti, što je zabluda   pratećih pojava. Tako moderni svijet u   koja BiH mogu pozicionirati kao stabi-
          koja u izvjesnom smislu zadobija gotovo   globalnom smislu egzistira u atmosferi   lan politički, ekonomski i kulturni faktor,
          patološke oblike.                 normalizacije zločina.             a ne širenju iluzornih nada da će svijet
            Iako presuda Radovanu Karadžiću    Individualizacija zločina suštinski je   poduzeti akciju na rješavanju naših pro-
          ulijeva izvjestan optimizam da je svojim   gledano “demokratski recept” kojim se   blema. Da tako nešto namjerava, sud se
          sadržajem obuhvatila odgovornost koja se   amnestiraju organizirani zločini u reži-  svakako ne bi bavio sakrivanjem istine
          proteže na cijeli jedan sistem organizira-  jama država, za kojim najveću potrebu   o jednoj očiglednoj agresiji kojoj je BiH
          nog i isplaniranog zločinačkog poduhvata,   nalaze najmoćnije zemlje svijeta koje na   bila izložena.   n


                                                                                                    STAV 31/3/2016  11
   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16