Page 3 - STAV broj 208
P. 3

UVODNA RIJEČ


            Filip Mursel Begović







                                                             E, bogami, Filip se zajeb’o

                                                      DRUMOVI SU



                                              POŽELJELI TURKE






          Često se pejorativno govorilo da je srpska   Višnjićev desetarac jeste ipak onaj “dru-  medijima sporadično buncaju o “zelenoj
          kultura ustvari guslarska kultura. Narav-  movi će poželjet Turaka, a Turaka niđe   transverzali” Istanbul – Neum kao musli-
          no, ako bismo uzeli u obzir književnost   biti neće”. Guslao je i Radovan Karadžić,   manskom “vlažnom snu”. Zaista komično,
          koju su Srbi pisali u 20. stoljeću, teško da   a gusla i Vukota Govedarica. Ima ta neka   jer Turci imaju izlaz na čak četiri mora,
          bismo našli oslonac u ovakvoj konstataci-  gvozdena linija srpske guslarske kulture   pa je nejasno zašto bi ih na bilo koji način
          ji. No, guslarska kultura iz romantičarskih   u politici i vojnoj strategiji, neprekinuta   zanimao Neumski zaljev. Međutim, očito
          nacionalnih gibanja na Balkanu u 19. sto-  od Filipa Višnjića naovamo. Sva sreća da   i Hrvati imaju vlastitu guslarsku tradici-
          ljeću ipak je kod Srba revitalizirana kra-  predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad   ju preko koje, baš poput Srba, proizvode
          jem osamdesetih i devedesetih godina 20.   Dodik ne gusla, ali voli narodski zapjevati.   predrasude. A predrasuda ili mit o turskoj
          stoljeća kroz velikosrpsku i pročetničku   Ovih dana nas je razveselilo da je Do-  prijetnji ugrađena je u nacionalne narative
          ideologiju. Guslalo se iznad Dubrovnika,   dik nakon sastanka s nadležnim ministri-  i Srba i Hrvata. Sve ovo pada u vodu, jer
          dok su po tom biseru Mediterana padale   ma u BiH, u vezi s ponudom Turske za iz-  drumovi su se očito zaželjeli Turaka, i na
          granate, a ta slika ostat će trajno zabilježe-  gradnju mreže autoputeva u BiH, izjavio   to nema prigovora čak niti jedan Milorad
          na kao pokušaj da nekultura sruši i zatare   da je usaglašena jedinstvena trasa koja će   Dodik, koji vazda ima neku vrstu prigo-
          kulturu. Ostale su i riječi ratnog zločinca   biti formalno predložena turskim vlasti-  vora ako je u posao uključen neko ko mu
          Ratka Mladića nakon ulaska u Srebrenicu   ma. “Zahvaljujući naporima svih, usagla-  liči na dahiju.
          11. jula 1995. da osvajanje ovog gradića po-  sali smo da ta trasa ide od Rače, preko Bi-  Možda je ovu srpsko-hrvatsku muku
          klanja srpskom narodu te da je “napokon   jeljine, Brčkog, od Lončara prema Tuzli i   ili dilemu ponajbolje opisao hrvatski (i
          došao trenutak da se nakon bune protiv   spušta se prema Sarajevu, ide preko Pala,   bošnjački) književnik Enes Čengić, koji je
          dahija Turcima osvetimo na ovom prosto-  Rogatice, Višegrada, i tu se pravi konekcija   svojedobno došao na ideju da kroz seriju
          ru”. Buna protiv dahija historijski je do-  za Goražde”, rekao je Dodik novinarima u   intervjua zabilježi sjećanja proslavljenog
          gađaj, ali malo je poznato da je “đeneralu”   Istočnom Sarajevu. Ovaj veliki investicijski   srpskog (i bosanskohercegovačkog) dječijeg
          Mladiću preko srpske guslarske kulture u   poduhvat ranije je dogovoren na trilaterali   pisca Branka Ćopića. Tako je nastao svoje-
          uho ušla kroz pjesmu jednog od najvećih   Izetbegović – Vučić – Erdoğan i težak je tri   vrsni dnevnik prepun humornih anegdota
          srpskih guslara Filipa Višnjića.   milijarde eura. Doduše, još uvijek nisu ja-  iz života Branka Ćopića. Jedna od njih od-
            Ovaj srpski pjevač rođen je u nekadaš-  sni detalji finansiranja ovog autoputa i koja   nosi se na događaj kada je Ćopića pozvala
          njem Osmanskom carstvu, a bilježi se da   je tačno uloga Republike Turske. Usagla-  jedna škola iz Niša da održi nekoliko pre-
          je putovao po Bosanskom pašaluku i dalje   šavanje o trasi prvi je korak pa su moguća   davanja o svojoj literaturi. Ovako je to za-
          sve do Skadra i da je često pjevao po dvo-  svakojaka iznenađenja.   bilježio Enes Čengić:
          rovima. Predaja kaže da je jedan guslarski   Kako god bilo, projekt je to koji obe-  “Poslali po mene Mercedes predsjedni-
          repertoar imao za turske vladare, a drugi   ćava bolje sutra, nova radna mjesta, razvoj   ka opštine i nekog debeljuškastog dobro-
          za one srpske. Mogli bismo reći upravo   trgovine i svakovrsna povezivanja. Projekt   ćudnog šofera, opet nekog Peru. Vozimo se
          kao i Ivica Dačić, koji će većinu vremena   je to koji otkriva dobre namjere Republike   prema Nišu. Neviđeno gust saobraćaj, jedva
          srbovati, sve dok u posjetu Srbiji ne pristi-  Turske na Balkanu, a demantira bilo kakva   se probijamo. Gledam registracije – mnoš-
          gne turski predsjednik Erdoğan, pa će ovaj   bulažnjenja o neosmanskim pretenzijama.   tvo turskih kamiona, hladnjača, autobusa,
          ministar razgaljeno promijeniti reportoar   Zanimljivo da je Dodik najavio da će ovom   pa i putničkih automobila...
          i zapjevati pokoju za koju misli da bi go-  investicijom put od Ljubljane do Soluna   Gledam to, pa pitam Peru:
          dila muslimanskom uhu. Nejse, jedna od   biti kraći za 200 kilometara, najavivši ra-  – Je li, bogati, jesi li ti čitao Filipa Viš-
          Višnjićevih najpoznatijih pjesama jeste Po-  zvojnu šansu za BiH. Šta će pak na to reći   njića, ono gdje piše: Drumovi će poželjet
          četak bune protiv dahija, a moglo bi se reći   Dodikovi politički partneri iz reda Hrva-  Turaka, a Turaka niđe biti neće?
          da Višnjić u pobuni protiv Turaka prona-  ta, tek ostaje da se vidi, jer jasno je da će   – Jesam, čitao sam.
          lazi svoju istinsku romantičarsku inspira-  time biti oštećena Hrvatska. Uostalom, od   – A šta veliš na ovo? – pokazujem na
          ciju. Baš kao i Mladić u klanju Bošnjaka   Hrvata još uvijek nismo čuli šta o svemu   kolone turskih vozila.
          u Srebrenici. Najpoznatiji ili najcitiraniji   ovome misle, osim da i dalje po svojim   – E, bogami, Filip se zajeb’o.”   n
                                                                                                   urednik@stav.ba



                                                                                                    STAV 28/2/2019  3
   1   2   3   4   5   6   7   8