Page 27 - STAV broj 163
P. 27
otpora onome što će uslijediti nakon na- Ivan Begić nadbiskupa Vinka Puljića aktualizirana
silnog preuzimanja vlasti u Prijedoru od je priča o diskriminaciji nad Hrvatima u
strane prijedorskog SDS-a, bio je Slavko velečasni Ivan Grgić, župnik župe Rav- manjem bh. entitetu, Hrvatima koji s tih
Ećimović, Hrvat i katolik. ska, priče su za sebe. Sasvim je realno za prostora nestaju. Nevjerovatno je odsu-
očekivati da će ih prije ili kasnije Sveta stvo svijesti i spomena na žrtvu koju su
Iz svjedočenja preživjelih logoraša sa- Stolica proglasiti blaženim. U Prijedoru Hrvati s ovu stranu entitetske granice pla-
znalo se toliko toga o svireposti koju su je, prema do sada prikupljenim podaci- tili zbog svog imena i porijekla, posebno
prema njemu pokazali isljednici logora ma udruženja žrtava, ubijeno 160 građa- Hrvati Prijedora, o kojima se i ne govori.
Omarska. Istražne radnje i svjedočanstva na hrvatske nacionalnosti. Politika susjedne Hrvatske pokazala je za
o smrti velečasnog Tomislava Matanovića, njih malo zanimanja. Put do lijepe crkvice
župnika gradske župe sv. Josip, te golgo- HRVATE NIKO NE PREDSTAVLJA u nekada pitomom selu Briševo prokrči
te koju je prije svirepog ubojstva prošao se radi što lakšeg dolaska preživjelih mje-
Skorašnjim vapajem banjalučkog bi- štana i visokih zvaničnika svakog 25. jula.
skupa Franje Komarice i vrhbosanskog Tako i prilikom posjete bivšeg predsjedni-
ka Ive Josipovića. A onda se sve prepusti
prirodi do sljedeće komemoracije. Danas
su Hrvati Prijedora svedeni tek na pripad-
nike konfesionalne skupine okupljene u
pet župa katoličke crkve, Ravskoj, Lju-
biji, Prijedoru, Staroj Rijeci i Šurkovcu.
Svega nekoliko stotina Hrvata Prijedora
u Skupštini grada ne predstavlja niti je-
dan njihov sunarodnjak.
Ivan Begić rođen je 1997. godine u
Prijedoru. Kratko će, kao devetogodiš-
njak i uz dopuštenje roditelja, živjeti u
Belgiji, iz koje se brzo vratio. Osnov-
nu školu završio je u Ravskoj i Ljubiji,
Srednju tehničku školu u Prijedoru 2016.
godine. Upisao je Arhitektonsko-građe-
vinsko-geodetski fakultet Univerziteta u
Banjoj Luci, na odsjeku za građevinar-
stvo. Bavio se humanitarnim radom, no-
vinarstvom i fotografijom. Za Stav kaže
kako ga je nepravedno društvo natjeralo
da se za politiku počne interesirati već
kao petnaestogodišnjak, čitajući dnevnu
štampu i prateći medijske izvještaje u ze-
mlji i inostranstvu.
“Zamislite život bez struje u drugoj
deceniji 21. stoljeća, bez puta, bez pro-
davnice, bez telefonske mreže... Nije to
samo karakteristično za hrvatska naselja,
nažalost. Tako je u većini ruralnih nase-
lja. U malo su boljem stanju bošnjačka
naselja koja su izgrađena novcima naših
ljudi koji su silom ratnih prilika otišli u
inostranstvo, pa su ovdje izgradili svoja
naselja”, priča Ivan. Ogorčen je načinom
na koji se troše novci iz gradskog budžeta.
Novca ima, ali se troši pomalo čudnom
listom prioriteta.
“U automobil gradonačelnika se uloži
126.000 maraka, u hotelske usluge i pro-
slave 600.000, u dvoranu na Urijama svake
godine se ulaže milion maraka, a ne na-
zire se kraj radova. Dok imamo dvoranu
‘Mladost’, gradimo novu, a i ova postojeća
nema kvalitetnog sportskog sadržaja. I vi-
dite sav taj lažni luksuz i sjaj, onda zađe-
te malo u naša naselja van centra i imate
osjećaj kao da se nalazite na samom kra-
ju Drugog svjetskog rata...”, tvrdi Begić.
Do sredine šezdesetih godina prošlog
stoljeća tadašnja općina Ljubija je, iz samo
STAV 19/4/2018 27
