Page 9 - STAV broj 255

Prvi korak ka gradnji Križnog puta na stolačkom Starom gradu lokalna općinska
administracija već je napravila. Prodali su tamošnjem Župnom uredu nekoliko lokacija od
po dva kvadratna metra. Riječ je o već postavljenim postoljima za križeve, koji su izliveni
uz put koji iz središta Stoca vodi do vrha Starog grada, iako je tu striktno zabranjena

bilo kakva gradnja. Da se radi o sinhroniziranoj akciji govori i činjenica da je Komisija za
očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine već izdala instrukciju da se pripremi
izmjena odluke o proglašenju spomenikom Starog grada u Stocu. Tim izmjenama ukinula
bi se zaštitna zona i bila bi moguća nova gradnja

Piše: Nedim HASIĆ nžinjering i krađu izvedenu na po- 17. stoljeću grad je imao 13 kula i bio je
sljednjim lokalnim izborima više nije najbolje utvrđen u Hercegovini. Veneci-
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ moguće ponoviti. Glasača je sve ma- ja je 1718. godine pokušala osvojiti grad
Inje. Ili umiru ili su već u Hrvatskoj, i proširiti svoju republiku na istok, ali u
Njemačkoj i Austriji, na privremenom svojim namjerama nije uspjela ni tada, a
radu. Posla je sve manje, nema ni in- ni nakon pedeset godina.
frastrukturnih projekata. Zato se lokal- Ovaj grad po svojoj površini bio je
na stolačka administracija, predvođena najveći u Bosni i Hercegovini, a u njemu
HDZ-ovim načelnikom Stjepanom Boš- je bilo sjedište Ali-paše Rizvanbegovića,
kovićem, odlučila na izvedbu kapitalnog odnosno Hercegovačkog pašaluka za vri-
projekta: izgraditi Križni put iznad Stoca, jeme Bosanskog ustanka. O osmanskoj
na Starom gradu, nacionalnom spomeni- posadi nema nikakvih sigurnih podataka
ku pod zaštitom države. Ili spomeniku prije početka 18. stoljeća. Godine 1664. u
koji bi barem trebao biti pod zaštitom. Stocu je boravio Evlija Čelebija. U njego-
Po definiciji, Križni put je pobožnost na vom opisu Stoca nema spomena gradu ni
spomen Isusove muke, od trenutka kada posadi. To ne znači da Vidoški nije posto-
Isusa osuđuju na smrt do polaganja Isu- jao bar u ruševnom stanju, ali posade nije
sova tijela u grob. Sastoji se od 14 postaja. imao. Evlija Čelebija spominje utvrđene
Za svaku postaju, u crkvama ili na javnim kule uz pojedine kuće. Za Kandijskog rata
mjestima, postavljaju se slike ili kipovi s i Bečkog rata (1645–1669. i 1662–1699)
likovnim prikazima Isusove muke. Tra- udarale su mletačke čete na Stolac. Kako
dicija postoji od 17. stoljeća. su nakon mira u Karlovcima sagrađeni i
prošireni gradovi u Mostaru, Ljubinju,
ZABRANA GRADNJE Trebinju, vjerovatno je tada popravljen
Gradnjom Križnog puta pokušava se i proširen Stari grad Vidoški i u njega
izgraditi slika Stoca kao drevnog kršćan- stavljena posada s dizdarom na čelu, a u
skog grada, čak i po cijenu skrnavljenja isto doba ustrojena i vidoška kapetanija.
nacionalnog spomenika. Istovremeno, Ono što se zna jeste da je u ovaj grad
na toj će se religioznoj temi sa začinom dva puta udario grom i zbog eksplozije
politike zakuhati predizborna kampanja baruta oba puta je grad stradao. Prvi put
za lokalne izbore koja će ciljati na vjerske se to desilo 1757. ili 1758. godine. Odmah
osjećaje tamošnjih Hrvata. Kada im već je popravljen jedan dio grada, kako se to
nisu kadri ponuditi ništa drugo, opipljivije. vidi iz natpisa na jednoj kuli gdje je ure-
Šta stoji u podacima Komisije za zana 1758–1759. godina, a ostale su po-
očuvanje nacionalnih spomenika BiH? pravke obavljene nešto prije maja 1768.
Stari grad Vidoški u Stocu utemeljen je u godine. Nakon ove popravke grad je zado-
5. i 6. stoljeću u vrijeme bizantskog cara bio onakav oblik kakav je imao i kasnije.
Konstantina, koji je u Stocu izgradio tvr- Grad je imao sedam kula spojenih do dva
đavu s ciljem zaštite svojih trgovačkih ka- metra debelim zidovima. Tako ga opisu-
ravana, koji su išli sa zapada prema isto- je i jedan francuski časnik, koji je 1806.
ku, prema nekadašnjem Bizantu. Nakon godine posjetio Stolac, samo ne spominje
cara Konstantina grad je bio zapušten broj kula, nego kaže da ih je više. U ovome
sve do dolaska Slavena u 8. i 9. stoljeću, gradu bila je jedna džamija, više čatrnja,
a u 14. i 15. za vrijeme hercega Stjepana kula za municiju i više stambenih zgrada.
Kosače, doživio je svoj srednjovjekovni Osim dizdara u gradu je stanovao i
procvat. Grad su 1471. godine osvojile kapetan. Drugi put je grad udario grom
Osmanlije i on dobija današnje konture 1840. godine, a tri godine kasnije po-
sa svim tvrđavama, zidinama i kulama. U pravio ga je hercegovački vezir Ali-paša

STAV 23/1/2020 9