Page 7 - STAV broj 243
P. 7

POTJERA U DOMU ZDRAVLJA






            ratki članak u prošlom broju Stava bio je
         Kpovod za veliku nervozu nedavno imeno-
         vanog direktora sarajevskih Domova zdrav-
         lja Mehmeda Kulića. Naime, nakon što smo
         objavili da je Kulić, umjesto da se bavi stvar-
         nim problemima u radu institucije koju vodi,
         kakvi su višemjesečni kvarovi na liftovima ili
         telefonskim centralama, odlučio regulirati
         promet u dvorištu centrale Doma zdravlja,
         direktor Doma zdravlja otvorio je internu
         istragu kako bi saznao ko Stavu dostavlja
         informacije o tome šta se dešava u toj zdrav-
         stvenoj ustanovi.
         Kulić je bio bijesan jer je Stav objavio zva-
         nične dokumente iz te ustanove, odnosno
         originale internih odluka koje je upravo Ku-
         lić potpisivao, što ga je natjeralo da počne
         sumnjati na sve uposlenike oko sebe. U isto
         je vrijeme Kulić poništio odluku koju je ne-
         davno potpisao, a koja je i izazvala ogorče-
         nje među uposlenicima.             sestrama zabranjeno je parkirati u krugu te   hronično nedostaje liječničkog kadra, iz
         Naime, direktor kojeg je u ime NBL-a Ibrahi-  javne ustanove, ali je bilo dozvoljeno šefu   samo njemu poznatih razloga. Naime, Kulić
         ma Hadžibajrića imenovala sarajevska kanto-  Kulićevog kabineta Adisu Mulahasanoviću,   je otezao s potpisivanjem ugovora bez da
         nalna “šestorka” propisao je da se ilegalno   kojem je Kulić tetak.   je ikome objasnio zašto. Nakon što su mu
         postavljena rampa na parkingu pored sje-  No, ono što je puno opasnije jeste Kulićeva   “objašnjene neke stvari”, bio je primoran
         dišta Doma zdravlja u sarajevskoj ulici Vra-  samovolja, odnosno odluka da ne potpiše   potpisati ugovore, na radost novih liječnika
         zova ima dizati samo njemu bliskim kadro-  ugovore o radu za dvadesetak liječnika koji   kojima su tako uračunati i plaćeni i dani kada
         vima. Tom odlukom doktorima i medicinskim   su trebali početi raditi u toj instituciji, kojoj   nisu radili zbog Kulićevog otezanja. /H. N./


           U POTRAZI ZA RADNICIMA




              okom cijele ove godine objavljuju se u BiH oglas trgovač-  je 4.742 oglasa za posao, a broj oglasa iz inostranstva iznosio
           Tkih lanaca iz Hrvatske koji traže radnu snagu. Tako “Lidl”   je 9% od ukupnog broja oglasa, i to predstavlja povećanje od
           nudi posao u trgovinama uz “iznadprosječna fiksna primanja”,   38% u odnosu na isti period 2017. godine.
           plaćanje svake radne minute, pokrivene troškove javnog prije-  Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostran-
           voza, ali i plaćen smještaj. Ali “Lidl” nije jedini trgovački lanac   stvu jesu Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Broj prijava iznosio
           koji traži radnike u BiH i drugim zemljama regije, rade to i dru-  je 4.650 i veći je za 55% u odnosu na isti period prošle godi-
           gi lanci koji posluju u Hrvatskoj zbog nedostatka radne snage.   ne, kada je taj broj iznosio 2.998. Prijavilo se najviše građevin-
           Tržište rada BiH preplavljeno je oglasima iz inostranstva, rad-  skih radnika, zatim električara i konobara. Koliko ljudi zapravo
           nike traže preko društvenih mreža, ali i specijaliziranih portala   odlazi na rad u inostranstvo, pitanje je na koje niko pouzdano
           za zapošljavanje. Vrlo je teško pratiti kretanje ponude i potra-  ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija
           žnje na društvenim mrežama, ali podaci tih portala djelimično   prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane
           ukazuju kolika je potražnja za radnicima iz BiH.   BiH, a Njemačka 15.000. Zvanični podatak za Hrvatsku ne-
           Prema posljednjim dostupnim analizama statistike prikupljene   mamo, ali možemo reći da je, s obzirom na ponudu poslova iz
           putem portala Posao.ba, u prvoj polovini 2018. godine objavljeno   Hrvatske, sigurno isti ili veći od Slovenije.
                                                              Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje povu-
                                                              kle između 65.000 i 70.000 ljudi u prošloj godini. Istraživanje
                                                              mobilnosti radne snage koje su proveli Posao.ba, portal The
                                                              Networks i konsultanska kuća “The Boston Cosulting Group”
                                                              i u kojem je učestvovalo oko 400.000 ispitanika iz 197 zemalja
                                                              svijeta govori da je 80% ljudi spremno otići iz BiH, a najvažniji
                                                              razlozi su: bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u ze-
                                                              mlji u kojoj žive, kao i bolja plaća. Za naše ljude najatraktivnije
                                                              su evropske zemlje: Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska
                                                              i Norveška. /J. S./



                                                                                                    STAV 31/10/2019  7
   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12