Page 11 - STAV broj 140

Dva su za to razloga. Jedan je politički, drugi je u novcu.
Razmjenom teritorija, Srbija bi ostvarila vjekovni san da grani-
cu pomjeri na ovu stranu Drine, da ono što nije uspjela ratom
ostvari u miru. Istovremeno, razmjenom teritorija prestala bi
obaveza plaćanja naknada za potopljeno zemljište, pa bi time i
dugovi bili zaboravljeni. Vjerovatno je to i razlog zašto Srbija
nikada nije željela aktivno raditi na rješavanju pitanja nakna-
da. Kučuk zaključuje da će Komisija insistirati na tome da se
pitanje naknada za potopljeno zemljište riješi. Tek kada se to
završi, može se nastaviti razgovarati o granici. n
stvari ne mogu riješiti tako brzo. Činjenica je da još nije osnova-
na komisija u Srbiji koja će se baviti pitanjem granice i da se na
to čeka još od 2004. godine. Nema govora o razmjeni teritorije
dok se ne zaključi sporazum o granici. Zahtjev Srbije za raz-
mjenu teritorije u Rudom te pojasu oko hidrocentrala Bajina
Bašta i Zvornik 1 samo su želje Srbije, a šta će se desiti tokom
pregovora, vidjet ćemo. U svakom slučaju, Vijeće ministara BiH
i Parlamentarna skupština dat će Komisiji upute za pregovore
kako bi ona mogla napraviti platformu za pregovore.

U Rudom, kako kaže Kučuk, ima stvari o kojima bi se mo-
glo razgovarati, postoje opravdani zahtjevi za razmjenu terito-
rije, ali to ne mora značiti i da će doći do razmjene, moguće je
da se sve riješi i na drugačiji način. Što se tiče pruge, načelnik
Opštine Rudo istakao je u razgovoru s predstavnicima Komi-
sije da on ne podržava razmjenu, nego je za pronalaženje na-
čina da se stanica Štrpci, koja je na pruzi Beograd – Bar, stavi
u funkciju kako bi i Bosna i Hercegovina od nje imala koristi.

NAKNADE SE MORAJU PLATITI

Što se tiče hidroelektrana, e tu su problemi mnogo veći.
Prema dokumentima koje posjeduje Elektroprivreda BiH,
hidroelektrane je gradila Srbija svojim novcem, pa tako ona
ima i vlasništvo nad tim objektima. S druge strane, Srbija je
dužna plaćati naknadu za potopljeno zemljište, a godinama je
ne plaća. Općine zahvaćene ovim akumulacijama jesu Zvornik,
Višegrad, Rogatica i Srebrenica. Prema posljednjim procjena-
ma, dug Srbije prema ovim lokalnim zajednicama narastao je
od 1992. godine na više od 200 miliona maraka.

Zvornik bi na osnovu neisplaćene odštete trebao dobiti 93
miliona KM, Višegrad 52,5 miliona KM, Srebrenica 38 milio-
na KM, a Rogatica 18 miliona KM.

Zahtjev Srbije za razmjenom teritorije u dijelu koji se od-
nosi na područje hidroelektrana nije realan. To podrazumijeva
da Srbija dobije priobalni pojas oko hidroelektrana koji je teri-
torija Bosne i Hercegovine. Pravilo je da granica ide sredinom
rijeke, a argument Srbije jeste da ne može ići sredinom hidro-
centrale jer se hidrocentrala ne može dijeliti na dva dijela. Niko
ne spori vlasništvo Srbije nad hidroelektranama, ali razmjena
teritorije ovdje ne dolazi u obzir.

STAV 9/11/2017 11