Page 17 - STAV broj 386

naša odgovornost i pred Bogom i pred nama
samima”, govorio je Izetbegović.

PRESUDE KOJE OBASJAVAJU PUT
U Daytonu je Republika Bosna i Hercego-
vina promijenila svoje ime u Bosna i Hercego-
vina i promijenila je svoju unutrašnju struk-
turu. Sporazum u Daytonu donio je mir, i to
je njegovo najveće postignuće, ali se dejtonski
ustavni poredak pokazao neproduktivnim, ote-
žavao je, pa i blokirao društveni i materijalni
razvoj zemlje. Ali Dayton je okvir u kojem se
moramo kretati i koji moramo nadograđivati,
ma koliko ga smatrali “luđačkom košuljom”.
Bosna i Hercegovina ponovo mora pronaći
svoj put. Ovoga puta smjernice je dao Evrop-
ski sud za ljudska prava u Strasbourgu u ne-
koliko presuda kojima se zahtijeva da svi gra-
Jugoslaviji, a Bošnjaci i Hrvati željeli su ne- “Pošlo se od toga da je Bosna i Hercegovi- đani – Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali, ma kako
zavisnu državu Bosnu i Hercegovinu. Važan na suverena i nezavisna država građana, kon- se nacionalno izjašnjavali, imaju ista prava.
moment za državnost Bosne i Hercegovine stitutivnih i ravnopravnih naroda, Muslimana Sud obrazlaže da se ekskluzivna prava
svakako je bio referendum o suverenom i (Bošnjaka), Srba, Hrvata i pripadnika ostalih zasnovana na etničkom porijeklu, eksklu-
nezavisnom statusu države. Referendumsko naroda koji u njoj žive. Platformom se predvi- zivna prava konstitutivnih naroda, ne mogu
pitanje odražavalo je put kojim je Bosna i đa da se unutrašnje ustrojstvo Bosne i Herce- objektivno opravdati u modernom demokrat-
Hercegovina krenula 1943. godine i put ko- govine kao multietničke zajednice zasniva na skom društvu.
jim želi nastaviti – a to je put ravnopravnih regionalnoj i lokalnoj samoupravi, koja uživa “Kada su sporne ustavne odredbe donese-
građana, naroda Bosne i Hercegovine. ekonomske, kulturne, istorijske i etničke kri- ne, na terenu je došlo do vrlo krhkog primirja.
“Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu terije. Ova stajališta su bila osnova za djelova- Cilj ovih odredaba je bio da se zaustavi bru-
i Hercegovinu, državu ravnopravnih građa- nje i rad državne delegacije na pregovorima u talni sukob obilježen genocidom i etničkim
na, naroda Bosne i Hercegovine – Muslima- okviru Ženevske mirovne konferencije sve do čišćenjem. Priroda tog sukoba bila je takva da
na, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda postizanja Vašingtonskog mirovnog sporazu- je bilo neophodno pristati na ‘konstitutivne
koji u njoj žive?” Tada se prvi put “priznaje” ma 1994. godine”, navodi Pejanović. narode’ (tj. Bošnjake, Srbe i Hrvate) kako bi
pravo i drugim narodima koji žive u Bosni i Kako u svome tekstu objavljenom u Zbor- se osigurao mir”. Ovo je stav koji se provlači
Hercegovini, a ne izjašnjavaju se kao Musli- niku navodi Rasim Muratović, direktor In- kroz sve presude Suda u Strasbourgu. Me-
mani (Bošnjaci), Srbi ili Hrvati. stituta za istraživanje zločina protiv čovječ- đutim, sada više ne postoji nijedan razlog za
Nakon što su 1992. godine ostavke na po- nosti i međunarodnog prava Univerziteta u održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi.
zicije članova Predsjedništva BiH podnijeli Sarajevu, Alija Izetbegović borio se da stvori Danas kada se ponovo borimo da Bosna i
predstavnici srpskog naroda Biljana Plavšić i državu u kojoj će slobodno moći živjeti svi Hercegovina bude zemlja po mjeri svih nas, vri-
Nikola Koljević, upražnjena mjesta popunili ljudi bez obzira na vjeru i naciju, i Bošnja- jedi se prisjetiti riječi Alije Izetbegovića: “Rekao
su predstavnici opozicionih stranaka, ali uvjet ci, i Srbi, i Hrvati, i muslimani, i katolici i bih stoga da će naša borba za integraciju Bosne
je bio da se izradi i usvoji Platforma djelova- pravoslavci i drugi. Zalagao se za jedinstvo zavisiti u velikoj mjeri od nas, od toga ko smo mi
nja u ratnim uvjetima Predsjedništva RBiH. i zajedništvo, ali je insistirao na tome da je sami, šta hoćemo i šta možemo. (...) Bosna ne trpi
Prvo poglavlje Platforme definiše kakva država nezaobilazna. isključivost. Ovakva kakva jest, višenacionalna i
Bosna i Hercegovina treba biti. Kako piše “A to što mi nazivamo Bosnom nije samo viševjerska, ona traži nekoga kome to šarenilo ne
akademik Pejanović, jedan od onih koji su parče zemlje na Balkanu, za mnoge od nas smeta. A mi smo ti kojima to šarenilo ne smeta!
tada ušli u Predsjedništvo RBiH, radilo se o Bosna je ideja, to je vjera da ljudi različitih Nama ne smetaju ni crkve ni katedrale! Mi smo
izboru cilja za koji će se boriti ratno Pred- religija, nacija i kulturnih tradicija mogu ži- naučili da živimo s ljudima koji drugačije misle
sjedništvo Republike Bosne i Hercegovine. vjeti zajedno. (...) Biti i ostati čovjek – to je i osjećaju i smatramo to svojom prednošću.” n

STAV 29/7/2022 17