Page 17 - STAV broj 214
P. 17

“Crkva će kao opravdanje       radio je kao profesor povijesti u sisač-  Broza Tita, ako su već sve duše i svi greš-
            za poziv bivšem osuđeniku       koj gimnaziji i kao muzejski pedagog u   nici jednaki.
                                            Gradskom muzeju u Sisku. Od 2003. go-
                                                                               U slučaju Darija Kordića, naravno, nije
                       navoditi njegovo     dine zaposlen je na Filozofskom fakulte-  problem samo u ponašanju crkve nego
                                                                               i dijela hrvatske javnosti. Suočavanje s
                                            tu u Zagrebu. Istražuje i predaje teme iz
                     pokajanje, vjersko     savremene hrvatske i svjetske povijesti.   prošlošću uglavnom podrazumijeva suo-
                 prosvjetljenje i slično.   Autor je knjiga Hrvatsko proljeće u Sisku   čavanje s vlastitom žrtvom i tuđim grije-
                                                                               sima. Rijetko obrnuto. I nije to problem
                                            (2006), Jugoslavija i svijet 1968. (2012) i Bi-
                Međutim, te kategorije      jelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost   samo kod Hrvata. Licemjeran odnos pre-
              uzimaju u obzir isključivo    (2019), te koautor dokumentarne serije Hr-  ma prošlosti, nedostatak empatije prema
                                                                               tuđoj žrtvi i spremnost na osudu zločina
                                            vatsko proljeće (u produkciji Hrvatske radi-
             kada se radi o Hrvatima i      otelevizije). Stalni je kolumnist hrvatskog   u “vlastitim” redovima gotovo je na iden-
                                                                               tičan način prisutan kod svih ostalih na-
                                            portala Net.hr. Njegove kolumne, koje se
             katolicima. Takav tretman      objavljuju u sedmičnom ritmu, osim što   roda na ovim prostorima. Prelako prona-
             ne mogu dobiti pripadnici      su vrlo čitane i komentirane, čitaoce ne   lazimo opravdanja za vlastite zločince i
                                            ostavljaju ravnodušnim. Klasić u svojim
                                                                               preteško suosjećanje s “tuđim” žrtvama.
                 drugih religija, naroda,   kratkim esejima elokventno, zanimljivo i   STAV: Za nekoliko dana obilježava se tuž-
                                            argumentirano podsjeća javnost na važnost
                 pa niti oni s kojima se    dijaloga i međusobnog uvažavanja, pišući   na 26. godišnjica masakra u Ahmićima.
                  ideološki ne slažu. U     protiv sprege politike i kriminala, obnav-  Je li hrvatska javnost dovoljno upozna-
                                                                               ta s činjenicama u vezi s tim zločinom,
                                            ljanja fašističko-nacističkog svjetonazora,
              Zagrebu se godinama u         opstrukcije demokratije i lažiranja povi-  koji, po nekim elementima, ima genocid-
               jednoj crkvi služila misa    jesnih činjenica.                  ne osobine? Osim toga, jesu li upozna-
                                                                               ti s činjenicama iz proteklog rata u BiH
                 za Antu Pavelića, pod      STAV: Za početak razgovora neminovno   na osnovu kojih je Međunarodni sud za
                                                                               ratne zločine počinjene na području biv-
                                            se nameće pitanje nedavnog predavanja
                izgovorom da se vrijedi     osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića   še Jugoslavije (MKSJ) donio pravomoć-
                  moliti za svaku dušu.     u Studentskom domu u Zagrebu, u orga-  nu presudu “hercegbosanskoj šestorci”
                                                                               i nedvojbeno utvrdio elemente udruže-
                                            nizaciji Katoličke crkve i Zagrebačkog
               Međutim, ne sjećam se        sveučilišta. Bosanskohercegovačka jav-  nog zločinačkog poduhvata?
                                            nost i političari osudili su predavanje, a
                                                                               KLASIĆ: Mislim da je odnos prema proš-
              da je ijednom svećeniku       SDA je ocijenila da ono predstavlja “naj-  losti na ovim prostorima vrlo selektivan.
             palo napamet držati misu       grublje narušavanje moralnih i civiliza-  Kao što Hrvati malo znaju o žrtvama dru-
                                                                               gih naroda, tako mi se čini da i Bošnjaci
                                            cijskih normi”. Kakvo je Vaše mišljenje?
            zadušnicu za Josipa Broza       KLASIĆ: Nije ovo nažalost prvi, a bojim   znaju malo o srpskim, a Srbi o žrtvama
            Tita, ako su već sve duše i     se ni posljednji put da nas pojedinci iz Ka-  Hrvata i Bošnjaka. Zašto je to tako, ne-
                                            toličke crkve šokiraju svojim postupcima.
                                                                               mam pravi odgovor. S jedne strane, svaka-
                   svi grešnici jednaki”    Više sam puta u svojim javnim istupima   ko se radi o nemogućnosti da se prihvati
                                            konstatirao da se “Crkva u Hrvata” već   vlastita odgovornost. S druge, radi se o
                                            desetljećima ponaša daleko više kao hr-  propagandi koja je i dalje vrlo jaka i koja
                                            vatska nego kao kršćanska, odnosno kato-  jednostavno ne dopušta multiperspektivan
                                            lička. Kada uzmete čitati Bibliju ili neke   pristup prošlosti, pa i stradanju. S treće,
                                            druge važne kršćanske tekstove, i kada ih   bojim se da se radi i o prezasićenosti te-
                                            usporedite s javnim nastupima i praksom   mama iz prošlosti.
                                            nekih katoličkih svećenika, dobivate do-  Uz dužno poštovanje prema žrtvama,
                                            jam da se ovi posljednji ponašaju kao da   prošlo je previše godina, a kod nas su rat-
                                            pripadaju nekoj drugoj instituciji i nekoj   ne teme i dalje dominantne. U Drugom
                                            drugoj vjeri. Poziv Kordiću da održi pre-  svjetskom ratu neki su narodi podnijeli
                                            davanje o moralu jedan je od najboljih   daleko veće žrtve od Bošnjaka, Hrvata i
                                            primjera koji potvrđuju tu tezu.   Srba, i nisu ni svi počinioci odgovarali
          Razgovarao: Ismet ISAKOVIĆ        Ali, pokazuje i još nešto. A to je licemje-  za sve zločine, ali su se društva s vreme-
                                            ran odnos prema prošlosti i prema sadaš-  nom počela baviti drugim temama, kao
                                            njosti. Naime, Crkva će kao opravdanje za   što su napredak, zapošljavanje, bolji uvje-
                                            poziv bivšem osuđeniku navoditi njegovo   ti života, rada i tako dalje. Mislim da je
                gledni povjesničar dr. sc. Hrvo-  pokajanje, vjersko prosvjetljenje i slično.   “neznanje” ili nezainteresiranost rezultat
                je Klasić, vanredni profesor na   Međutim, te kategorije uzimaju u obzir   svega pomalo.
                Odsjeku za povijest Filozofskog   isključivo kada se radi o Hrvatima i ka-  U Hrvatskoj je rat u BiH, posebno
         Ufakulteta Sveučilišta u Zagrebu,   tolicima. Takav tretman ne mogu dobiti   uloga hrvatskih vlasti i vojske, i dalje
          jedan je od najangažiranijih hrvatskih in-  pripadnici drugih religija, naroda, pa niti   tabu tema. Bez obzira na to što postoji
          telektualaca, čest gost medija i različitih   oni s kojima se ideološki ne slažu. U Za-  niz dokumenata, poput ovih koje vi
          tribina. Rođen je 1972. godine u Sisku. U   grebu se godinama u jednoj crkvi služila   spominjete, koji ukazuju na, u najmanju
          rodnom je gradu završio osnovnu i sred-  misa za Antu Pavelića, pod izgovorom da   ruku, vrlo problematičan odnos. U javno-
          nju školu. Jednopredmetni studij povijesti   se vrijedi moliti za svaku dušu. Međutim,   sti se ističu uglavnom pozitivni primjeri
          diplomirao je na Filozofskom fakultetu u   ne sjećam se da je ijednom svećeniku palo   pomoći Hrvatske bošnjačkom narodu, a
          Zagrebu 1997. godine. Nekoliko godina   napamet držati misu zadušnicu za Josipa   prešućuju se svi oni negativni primjeri.


                                                                                                    STAV 11/4/2019  17
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22