Page 32 - STAV 68 23.06.2016

EKONOMIJA

velikog problema za nas proizvođače. Zato
se nadamo da ćemo vrlo brzo imati otvo-
reno tržište za meso peradi, jaja i sl. Sma-
tramo da je ovo jedina prilika za dalji rast
i razvoj bosanskohercegovačkih proizvo-
đača pilećeg mesa jer je tržište naše zemlje
s oko 4 miliona ljudi jako malo za količine
koje mi možemo proizvesti.

STAV: U Bosni i Hercegovini sve se češće
i sve obuhvatnije provodi kampanja “Ku-
pujmo domaće”. Učestvuje li “Madi” u
ovoj kampanji? Mogu li domaće kompa-
nije ponuditi kvalitet koji se može mjeriti
s regionalnim i evropskim proizvođačima?
Gdje su mogućnosti domaćih proizvođa-
ča iz mesne industrije? Koje standarde
kvalitete, domaće i međunarodne, ispu-
njava “Madi”?
JABANDŽIĆ: Sa sigurnošću i odgovorno
tvrdimo da je peradarska industrija jedna
od najuređenijih poljoprivrednih oblasti u
Bosni i Hercegovini. Samim tim, smatramo
da je kvalitet proizvoda “Madi” kao doma-
ćeg brenda, ako ne bolji, onda u najmanju
ruku ravnopravan svim inostranim proizvo-
đačima. Potvrda toga jesu implementirani
sistemi rukovođenja i kontrole kvaliteta
“HACCP”, “ISO 9001:2008” i “Halala”.
Isto tako, sva oprema i tehnologija koju ko-
ristimo u proizvodnji isključivo je vezana
za evropske norme i standarde. “Madi” je
od osnivanja uvijek težio biti prepoznatljiv
kao domaći brend. Kada kažemo da je sada
cjelokupan proces proizvodnje zaokružen
unutar BiH, možemo definitivno reći da
smo kompanija koja je sinonim za bosan-
skohercegovački brend. Podržavamo sve
kampanje koje potiču kupovinu domaćih
proizvoda i učestvujemo u njima kad god
nam se ukaže prilika.

STAV: Prošle je godine “Madi” otvorio
najveću i najmoderniju klaonicu peradi
na Balkanu. Koliko je time poboljšano
poslovanje kompanije? roditeljskih jata. To je investicija koja će subjekata. Pored ovoga, veliko olakšanje
JABANDŽIĆ: Prije nekoliko godina našli biti zaokružena na desetak miliona kon- predstavljala nam je i činjenica da je Op-
smo se na prekretnici kada smo se morali vertibilnih maraka i koja se gradi u tri ćina Tešanj uporedo razmišljala i radila na
opredijeliti u kojem će smjeru teći dalji faze. Prva je faza u završnici, a komplet- sličan način, što i nije baš slučaj u javnoj
razvoj kompanije “Madi”. Tada je done- na investicija trebala bi biti završena u upravi u BiH. Općina Tešanj među prvima
sena odluka da krenemo s proširenjem naredne dvije godine. je uvela procese elektronskog upravljanja,
proizvodnih pogona i povećanjem kapa- prva emitirala obveznice, razvijala i gradila
citeta, i to na način izgradnje potpuno STAV: Za dobar poslovni uspjeh potrebna poslovne zone i tako privlačila i omoguća-
novog kompleksa i izmještanja na novu je i saradnja lokalnih, kantonalnih i držav- vala investicije i zapošljavanja. Kao kru-
lokaciju sjedišta firme. U posljednje dvije nih vlasti. Kako Općina Tešanj podstiče na razvoja tešanjske privrede jeste godiš-
godine u novi kompleks investirali smo poduzetnike na dalji razvoj i kakva je me- nja organizacija sajma privrede od strane
oko 20 miliona KM, u kojem su puštena đusobna saradnja tešanjskih privrednika? Udruženja privrednika “Biznis centar”
u rad dva savremena pogona: klaonica JABANDŽIĆ: Da bi se ostvarili poslovni Jelah – Tešanj. Posljednji sajam, dvanae-
kapaciteta 6.000 komada pilića na sat i uspjesi, definitivno treba djelovati siner- sti po redu, bio je najbolji jer je privukao
pogon za proizvodnju polutrajnih i obli- gijski na više nivoa. Za tešanjski kraj ka- najviše pažnje i interesiranja. Na jednom
kovanih proizvoda kapaciteta od 20.000 rakteristično je da ima ljude koji su podu- su mjestu tešanjske firme predstavile pro-
do 25.000 kilograma dnevno. Tako smo zetnički nastrojeni, koji na svaki problem izvode koji se izvoze u preko 70 zemalja
istakli opredjeljenje da želimo biti lider gledaju kao na izazov, za koje ne postoji svijeta. Tešanj je postao prepoznatljiv po
u ovoj branši. Gradimo i kompleks far- pojam da se nešto ne može završiti i mož- tome što ostvaruje suficit po pitanju finan-
mi za proizvodnju rasplodnih jaja i odgoj da tu i leži ključ uspjeha naših privrednih sijske razmjena robe. n

32 23/6/2016 STAV