Page 3 - 30.09.2016 Faktor 319

30.9.2016. I I 3
PETAK

Aktuelno

Zakon o sigurnosti i zaštiti na radu MJERE VLADE FEDERACIJE BiH

Broj zaposlenih

smanjuju za 150,

uštedjet će deset

Bit će bolja zaštita radnika
Kazne napokon neće
la Nacrt zakona o sigurnosti na snazi Zakon zaštite na radu miliona maraka
više biti u dinarima

Federalna vlada je utvrdi-
- Zar treba podsjećati da je
i zaštiti na radu uz zaključak iz 1990. godine prema kojem
da je kroz daljnju proceduru su kazne u dinarima i niske. Podsjećanja radi, Vlada FBiH je Reformskom agendom i Pismom
neophodno pribaviti mišlje- Tako za posljedicu imamo si-
nje Federalnog ministarstva tuaciju da nam radnici zboge namjere prema Međunarodnom monetarnom fondu kao jednu od
zdravstva. Ovaj zakon uređu- neadekvatne zaštite ginu na
je prava, obaveze i utvrđuje gradilištima i ne znam da je ključnih strukturalnih reformi navela smanjenje javne potrošnje
odgovornosti poslodavaca i iko zbog toga otišao u zatvor
radnika u provođenju i po- - rekao nam je Bajramović. ederalna vlada je pri- doprinose poslodavca i ostale miliona na pozicijama plaća i naročito Agenciju za držav-
boljšanju sigurnosti i zdravlja hvatila informaciju o doprinose, te revidirane zahtje- naknada troškova zaposlenih, nu službu FBiH, institucije
radnika na radu. Prema riječi- Zaštita žena potrebnom umanjenju ve dostave Federalnom mini- doprinosa poslodavaca i osta- FBiH koje je osnovala Fede-
ma Ismeta Bajramovića, pred- Cilj novog zakona, kako je Fbroja zaposlenika kod starstvu finansija. lih doprinosa. racija BiH.
sjednika Saveza samostalnih jučer rečeno na Vladi FBiH, izrade budžeta FBiH za 2017. Ovo ministarstvo će, prili- Podsjećanja radi, Vlada Fe-
sindikata BiH, koji godinama jeste osiguranje uvjeta na radu godinu. kom izrade budžeta Federacije Produžen moratorij deracije BiH je Reformskom
ukazuje na potrebu donošenja kojima se u najvećoj mogu- BiH za 2017. godinu, poduzeti Vlada je također do 31. de- agendom i Pismom namjere
ovog zakona, naglašava da će ćoj mjeri smanjuju povrede Zaduženje Ministarstvu aktivnosti za umanjenje broja cembra produžila moratorij prema Međunarodnom mo-
on zahtijevati puno obaveza na radu. Posebna zaštita pro- Zbog toga je na jučerašnjoj zaposlenika u skladu sa anali- na novo zapošljavanje držav- netarnom fondu kao jednu od
od poslodavaca. pisuje očuvanje duševnog i sjednici zadužila sve budžet- zom u okviru koje bi broj za- nih službenika, namještenika ključnih strukturalnih reformi
tjelesnog razvoja mladih. Za- ske korisnike da svoje zahtjeve poslenika trebao biti reduciran i ostalih zaposlenika. Ovo se navela smanjenje javne potroš-
Otpor poslodavaca tim, zaštite žena od rizika koji za narednu godinu revidiraju u za 150 u odnosu na broj pla- odnosi na federalne uprave, nje, a između ostalog i ogra-
- Čitava jedna procedura će bi mogli ugroziti ostvarivanje skladu sa informacijom u di- niran u budžetu FBiH za ovu federalne upravne organizaci- ničenje izdvajanja za plaće i
uslijediti do donošenja ovog materinstva. Zaštite osoba s jelu koji se odnosi na plaće i godinu. To bi u konačnici re- je, federalne ustanove i druge naknade troškova zaposlenih.
zakona, dakle sada ide u Par- invaliditetom i profesionalno naknade troškova zaposlenih i zultiralo uštedom od oko deset federalne institucije i službe, E. D.-Š.
lament. Mogu reći kako taj za- oboljelih od daljeg oštećenja
kon baš i nije bezazlen što se zdravlja i umanjenja radne
tiče poslodavaca. Naime, mi tu sposobnosti, te očuvanja rad-
očekujemo jedan njihov otpor, nih sposobnosti starijih radni-
jer su već ranije kazali kako ka u granicama primjerenim
je njima ovaj zakon teret. Oni njihovoj životnoj dobi.
moraju mnoge nedostatke da Naglašeno je da su odred-
otklone. Da nabave ne samo be novog zakona usklađene
rukavice radniku, već mnogo s Konvencijom o zaštiti na
toga s ciljem zaštite na radu - radu i radnoj sredini i da se
govori nam Bajramović. zakonom osigurava i njegova
Naglašava kako je za Sin- efikasna i dosljedna primjena
dikat Zakon zaštite na radu kroz inspekcijski nadzor.
isto bitan kao i Zakon o radu. E. DUVNJAK-ŠALAKA

Javna rasprava pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine o Izbornom zakonu

Ljubić iz Sabora RH osporava Zakon u BiH

Trenutno trećina delegata iz Parlamentarne skupštine BiH, nekog kantona trebao bi biti li je bitniji princip proporci-
reda hrvatskog naroda u Domu odnosi se na odredbu prema proporcionalan broju pripad- onalne zastupljenosti, ili rav-
naroda Parlamenta FBiH bira se kojoj iz svakog kantona u fe- nika tog naroda u tom kanto- nopravnosti naroda, odnosno
u kantonima sa bošnjački većin- deralni Dom naroda mora biti nu, u odnosu na ukupan broj da sva tri konstitutivna naro-
skim stanovništvom, jedan je od delegiran barem po jedan pred- pripadnika tog naroda u FBiH. da imaju svoje predstavnike iz
glavnih argumenata kojeg su stavnik svakog od tri konstitu- Pojednostavljeno rečeno, Hr- svih kantona. Međutim, Lju-
Božo Ljubić, inače zastupnik u tivna naroda. vati u Domu naroda trebali bi bićev stav je bio da je važniji
Saboru Hrvatske, i njegov tim - Primjera radi, iz Bosansko- najvećim dijelom biti birani iz izborni legitimitet, odnosno
iznijeli u okviru zahtjeva kojim podrinjskog kantona, u kojem kantona u kojima Hrvati čine proporcionalna od teritorijal-
osporavaju ustavnost odredbi je prema popisu iz 1991. godine većinu, kao i dijelom iz tako- ne zastupljenosti.
Izbornog zakona. Ovu argu- živio 81 Hrvat, a prema popi- zvanih mješovitih kantona, od- U javnoj raspravi su uče-
metaciju su iznijeli pred sudi- su iz 2013. samo 24, delegira nosno iz Hercegovačko-nere- stvovali i Bariša Čolak, Josip
jama Ustavnog suda BiH, koji se jedan Hrvat u Dom naro- tvanskog i Srednjebosanskog Merdžo i Ivan Vukoja, kao
je jučer održao javnu raspravu da Parlamenta FBiH, jednako kantona. Isti princip trebao bi članovi Ljubićevog tima, Stje-
povodom Ljubićeve apelaci- kao i iz Posavskog kantona u vrijediti i prilikom izbora boš- pan Mikić i Suad Arnautović u
je u vezi s Izbornim zakonom. kojem živi oko 40.000 Hrva- njačkih delegata. Srbi i ostali bi ime Centralne izborne komi-
Najveća zamjerka u Ljubi- ta – kazao je, između ostalog, se trebali birati iz onih kantona sije BiH, Lidija Bradara kao
ćevoj apelaciji, koju je podnio Ljubić obrazlažući stavove iz u kojima su najzastupljeniji. predsjedavajuća Doma naroda
u septembru 2014. godine, u svoje apelacije. Ovakvu argumentaciju u pi- Parlamenta FBiH, te Zvonko
vrijeme dok je bio predsje- Prema njegovom mišljenju, tanje je dovela sutkinja Seada Miljko kao ekspert ustavnog
davajući Zastupničkog doma broj imenovanih delegata iz Javna rasprava pred Ustavnim sudom BiH FOTO: J. BRUTUS Palavrić, pitajući Ljubića da prava. A. ŠARENKAPA