Page 15 - STAV broj 398

Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviću. Po- Razloga za strah imaju, jer, poput Srba, teško u hrvatskoj kulturi
litički predstavnici Hrvata, Katolička cr-
kva u Bosni i Hercegovini, podržali su ne- zaživljava princip da Drugi i Drugačiji nije, po sebi, neprijatelj,
ovisnost Bosne i Hercegovine, zahvaljujući nego mogući saveznik. Da, Drugi i Drugačiji može biti i neprijatelj
Hrvatima Bosna i Hercegovina je povratila
nezavisnost. A onda se desio sukob HVO-a i saveznik, a šta će od toga biti, ovisi i od Ja i od Drugog, odnosno
i Armije RBiH uslijed pokušaja realiziranja od toga da li dva subjekta u političkim odnosima jedan drugoga
plana Tuđman-Milošević o podjeli Bosne i
Hercegovine 1993. poštuju u mjeri potrebnoj da između sebe otvore dijalog i nađu
Kako podjela Bosne i Hercegovine nije zajednička rješenja na obostranu korist. Radi se o principu
bila u interesu Zapada, sklopljen je Vašin- na kojem je utemeljena Evropska unija i zapadni liberalno-
gtonski sporazum, koji je pomirio Bošnjake
i Hrvate, što je bilo presudno da se prekinu demaokratski poredak, još uvijek snažno zaštićen institucijama.
oružani sukobi. Ipak, rane iz 1993. godine Hrvati su formalno postali dijelom tog političkog i kulturno-
su još bile svježe, a kako stvari stoje, nisu se
zatvorile do dana današnjeg. civilizacijskog okvira, ali supstancijalno nisu.
O bošnjačko-hrvatskim odnosima moglo
bi se, i moralo, puno govoriti. Niz je fenome- Hercegovine, posebno zapadne, zadrži u hr- Pa, ako se vratimo na pitanje boje li se
na kojim bi se mogli rasvijetliti uzroci nimalo vatskim rukama: za početak Schmidtovim Hrvati Bošnjaka i zašto, onda je realno po-
dobronamjernog odnosa zvanične hrvatske promjenama Izbornog zakona, onda kroz staviti hipotezu da će Bošnjaci preuzeti tanki
politike prema Bošnjacima i Bosni i Hercego- treći entitet. Podjela Bosne i Hercegovine je obalski pojas preko postojećih granica Bosne
vini: od historijski uslovljenih vrijednosti iz nemoguća misija. Zapravo, i ne govorimo o i Hercegovine. Ne vojno, nego kulturološ-
srednjeg vijeka (antemurale christianitatis) još formalnim promjenama granica, nego o pro- ki. Zašto bi ta mogućnost bila isključena?
uvijek živih kod dijela Hrvata, do antihrvat- mjenama kulturoloških granica. Da pojasni- Zašto bi, u Evropi otvorenih granica, bilo
skog sentimenta zaostalog iz jugosocijalizma, mo na primjeru Crne Gore. isključeno da neki Bošnjak otvori ili kupi
koji ide na račun dijela Bošnjaka. Ovom pri- Crna Gora se nikada neće podijeliti izme- hotele na hrvatskom primorju? Ili neke
likom te historijske i psihosocijalne, pa i ide- đu Albanaca, Srba i Bošnjaka, čega se Crno- druge ekonomske i privredne kapacitete.
ološke motive ostavit ćemo po strani, osvrnut gorci pribojavaju uslijed sve snažnije veliko- Ko se smije zakleti da se demografska sli-
ćemo se samo na mogući realpolitički, pra- albanske retorike i pristajanjem Albanije na ka tankog pojasa od Dubrovnika do Zadra
gmatični razlog neprijateljskog odnosa poli- projekat Otvoreni Balkan. Ali je vrlo moguće neće promijeniti u narednih pedeset ili sto-
tičkog Zagreba prema Bosni i Hercegovini. da Crnom Gorom, na ovaj ili onaj način, kul- tinu godina? Da se neće izgraditi džamije
In medias res – Boje li se Hrvati jakog i turološki ovladaju Srbi, Albanci i Bošnjaci, u Metkoviću, Pločama, Makarskoj, Imot-
stabilnog bošnjačkog političkog faktora koji svako na onom parčetu države u kojoj su ve- skom, Pelješcu, Korčuli, Hvaru i Braču, a
je conditio sine qua non jake i stabilne Bosne ćinski stanovnici, čime bi Crnogorci doslovno možda i Sinju i Splitu, jer je broj građana
i Hercegovine, i obratno? postali podstanari u vlastitoj državi. kojima se one potrebne povećan? I sve mir-
Razloga za strah imaju, jer, poput Srba, Promjene administrativno-pravnih granica nim putem, legalno, zakonski, bez ozbilj-
teško u hrvatskoj kulturi zaživljava princip da država isključene su na Balkanu. Ali te granice nijeg otpora. Evolutivnim putem. Hrvat-
Drugi i Drugačiji nije, po sebi, neprijatelj, nego ništa ne znače ako države nisu stabilne, odnosno ska ostaje Hrvatska, Bosna i Hercegovina
mogući saveznik. Da, Drugi i Drugačiji može ako su njene granice propusne za kulturološke se nije teritorijalno proširila, ali Bošnjaci
biti i neprijatelj i saveznik, a šta će od toga biti, utjecaje koji se mogu ostvariti političkim i eko- i Bosanci se šire na teritorij Hrvatske i u
ovisi i od Ja i od Drugog, odnosno od toga da nomskim sredstvima, ali i masovno popular- dijelu u kojem su se proširili mijenjaju kul-
li dva subjekta u političkim odnosima jedan nim narativima. Slikovitosti radi, a što se tiče turološku sliku, a time i politički utjecaj u
drugoga poštuju u mjeri potrebnoj da između potonjeg sredstva, znakovit je tvit hrvatskog predmetnoj regiji.
sebe otvore dijalog i nađu zajednička rješenja pjevača Dražena Šajete, koji se požalio na na- Slažemo se, u pitanju jeste futurizam, uto-
na obostranu korist. Radi se o principu na ko- rodnjake koji “trešte” u Opatiji: “2 sata ujutro pijski iz trenutne perspektive, a posebno ako
jem je utemeljena Evropska unija i zapadni li- su. Do mog brdašca iz centra Opatije trešti ta- slušamo analize Esada Bajtala i Ivane Marić i
beralno-demokratski poredak, još uvijek snaž- kva narodnjava da se ni Južna Srbija ne bi po- ne vjerujemo da budućnost može biti svjetlija
no zaštićen institucijama. Hrvati su formalno sramila! ” (Ispod naših radara kojim pratimo od sadašnjosti, što ovisi isključivo o nama. (I
postali dijelom tog političkog i kulturno-civi- politička dešavanja prolaze “apolitični” doga- moćni Zapad više poštuje samouvjerene na-
lizacijskog okvira, ali supstancijalno nisu. Su- đaji koji bitno utječu na balkanske kulture.) cije.) I samo ako na nivou kolektivnog svje-
deći prema odnosu hrvatskog političkog vrha U konačnici, multikultura, slobodne in- snog više vjerujemo procjenama neprijatelja
(ne i dobrog dijela hrvatske akademije, što uvi- terakcije različitih kultura, slobodan protok Bosne i Hercegovine, a manje svojim očima.
jek treba naglasiti) prema Bošnjacima i Bosni, ljudi, roba i usluga, kao jedan od temeljnih po- Bošnjaci su politički subjekt na Balkanu
za njih još uvijek važi Krležina dova “Sačuvaj stulata Evropske unije, otvara kulturno tržište i nikada ga niko neće uništiti. To je nemo-
me, Bože, srpskog junaštva i hrvatske kulture.” za slobodno nadmetanje. I ako ne želimo biti guća misija, Sizifov posao za svakoga ko ga
Jer, apsurdno je biti neprijatelj Bosni i slijepi kod očiju, onda ćemo priznati da mi želi uraditi, osim za same Bošnjake. Njiho-
Hercegovini, državi koja formalno nije, ali nemamo demografske, vojne i privredne, pa va politička, time i kulturna moć u ovom ili
suštinski jeste pod NATO kišobranom, s čijim ni političke kapacitete da u oblastima realne onom periodu može biti oslabljena, ali nika-
stožernim narodom do 1993. niste imali pro- moći budemo ravnopravni partneri velikim da više uništena tuđom rukom. Prilagodimo
blema, naprotiv, a k tome s tom državom ima- evropskim državama, ali kada je kultura u pi- crnogorsku nacionalnu parolu “Nikad više
te i najdužu granicu. A u granici i jeste ključ. tanju, onda unutar liberalno-demokratskog 1918!” bošnjačkoj realnosti i recimo: “Ni-
Zaleđe hrvatske obale je bosanskoherce- poretka Zapada mi se velikim nacijama mo- kad više 1945!” Slijedimo je i... Ne samo da
govačko. Tanak obalski pojas od Dubrovnika žemo približiti, a nacijama u okruženju biti ćemo sačuvati identitet i državu nego će nas
do Zadra teško je održati bez jake zaleđine. ravnopravan pa i jači subjekt. Hrvati su toga nedobronamjerni susjedi poštovati. Jer će im
Otuda i snažna politička borba da se veći dio svjesni, dobar dio Bošnjaka i ne baš. to biti interes! n

STAV 21/10/2022 15