Page 9 - 15.08.2016 Faktor 273

15.8.2016. I
PONEDJELJAK I 9

Teme

FAKTOR U POSJETI Bogatstvo sarajevske arhivske građe ISMET HODŽIĆ, PROIZVOĐAČ MLIJEKA I SIRA
Ne može se travnički

sir praviti na Vlašiću

Ismet Hodžić iz travničkog
sela Dub ovčarstvom se bavi
više od 50 godina. Proizvod-
nja mlijeka i sira u njegovoj
porodici prenosi se s koljena
na koljeno.
Jedan je od uzornih proi-
zvođača koji je za svoj vla-
šički sir dobio mnogobrojne
nagrade. Jednu je iz revolta i
odbio. I to Zlatnu plaketu na
Međunarodnom sajmu gos-
podarstva u Mostaru.
- Bivši ministar poljoprive-
Bogati arhiv svjedoči o životu Sarajeva FOTO: JASMIN BRUTUS de, vodoprivrede i šumarstva
Najstariji dokumenti FBiH Damir Ljubić prilazi Vratio Plaketu na kojoj je pisalo da je sir travnički FOTO: AA
mi, uručuje Plaketu i čestita.
Međutim, kada sam ja vidio na Vlašiću. Jedino na Vlašiću proizvodnju, odnosno stan-
potječu iz 1461. godine da na Plaketi piše travnički, a on može dobiti svoj kvalitet, dardizaciju sira. Kada bi se
oblik, aromu, okus, i nigdje osigurali uvjeti, mogao bi se
ne vlašićki sir, demonstrativ-
sir proizvoditi i na tradiciona-
no sam vratio Zlatnu plaketu i više - tvrdi Ismet.
zahtijevao da umjesto travnič- Muradif Osmanović iz Zem- lan, ali i standardiziran način
Sačuvani dokumenti svjedoče o razvoju Sarajeva i ki, napišu vlašićki sir. Ispravili ljoradničke zadruge Kraljica - smatra Muradif
su grešku, a ja se pitam kako Travnik, tvrdi da bi i standardi-
Ismet tvrdi da je vlašićki
životu u ovom gradu od osmanskog perioda do danas se na Vlašiću može proizvo- zirani sir, ali i onaj proizveden sir nemoguće standardizirati.
diti travnički sir - priča Ismet. na tradicionalan način imali - Tačno je da ovce pasu na
Sve arhivske kutije koje se Ismet tvrdi da se kravlji sir svoje kupce. istom platou, jedu istu travu,
čuvaju u Historijskom arhivu zove travnički, a ovčiji vlašićki, - Vlašićkim proizvođači- udišu isti zrak. Ali, isto je tač-
Sarajeva, kada bi se poreda- javlja Anadolu Agency (AA). ma sira trebaju bolji uvjeti za no da moje dvije ruke nisu
le jedna do druge, zauzele bi - Kravlji sir možete proi- proizvodnju. Nemaju nikakve iste. Prema tome i domaćice
prostor dužine od deset kilo- zvesti i u Travniku i na Vlaši- infrastrukture pogotovo putne, koje rade sir, odnosno naše
metara, odnosno od Baščaršije ću i u mome selu Dub. Ovči- mnoge kuće nemaju ni struje, žene nemaju isti pristup kod
do Ilidže. Sva ta građa pred- ji sir možete proizvesti samo a onda ni kvalitetnih uvjeta za proizvodnje sira - kaže Ismet.
stavlja neprocjenjivo značajan
trag kroz vrijeme i svjedoči o
životu naših predaka i politič-
ko-društvenim sistema koji su
bili karakteristični za Sarajevo.
Orijentalna zbirka
- Najstariji dokumenti koji se Devet metara duga Silsile-nama o razvoju derviških redova
odnose na Sarajevo su prepisi
vakufnama bosanskih namje- posjeduje. Riječ je o dokumen- perioda. U obimnijoj dokumen-
snika Isabega iz 1461. godine, tima različitih sadržaja kao što taciji ova ustanova posjeduje i
Ajasbega iz 1477. godine i Gazi su: fermani (sultanske zapovje- arhivske građe i zbirke iz pe-
Husrev-bega iz 1531. godine, sti), berati (dekreti), bujuruldi- rioda koji su uslijedili kasnije
kao i njegova emer-nama o je (vezirske naredbe), hudžeti pa sve do danas.
slobodi vjeroispovijesti svih (sudske odluke), ilami (sudska U bogatoj biblioteci imali
stanovnika Sarajeva iz 1532. rješenja)… Iz te dokumentacije smo priliku vidjeti Idžezet-namu
godine – kaže Fuad Ohrano- može se sagledati razvoj i život (školsku diplomu) izdatu 1900.
vić, direktor Historijskog ar- Sarajeva, ekonomsko-politič- godine u Istanbulu Mustafi Be-
hiva Sarajevo. ke prilike, imovinsko-pravni haudinu, sinu Akifovu, Bosancu.
Orijentalna zbirka je najstari- i posjednički odnosi, kulturni Arhivista Atif Mušinović spomi-
ja i najzanimljivija koju Arhiv i vjerski život i običaji iz tog nje i dokument o lancu derviških
redova kroz historiju (devet me-
tara duga Silsile-nama) od Mu-
hameda a.s, do zvorničkog reda
Šejha Mehmeda, kojem je ovaj
dokument izdat 1836. godine.
Dokument je pisan na turskom
i arapskom jeziku.
Organiziraju izložbe
Jedna od djelatnosti Histo-
rijskog arhiva Sarajevo su i
izložbe. Jedna od najposje-
ćenijih izložbi su bili popisi,
Bogato ukrašena Idžezet-nama izdata 1900. godine u Istanbulu
gdje su bile izložene kućne
NEUSLOVNA ZGRADA NA VRBANJUŠI liste poznatih ljudi koji su
1910. godine imali adresu sta-
Hoće li vrijedna novanja u Sarajevu. I izložba
”Rukopisi Kur’ana” privukla
građa propasti je veliki broj posjetilaca. Tada
su posjetioci mogli vidjeti
Ohranović kaže da im je veliki problem adekvatno čuva- Kur’an za koji još nije tačno
nje građe u stalnim izložbenim postavkama. utvrđena godina prepisivanja,
- Loši uslovi u kojima se godinama čuva ova vrijedna građa ali se predpostavlja da je pi-
dovode u pitanje njen opstanak, jer stara neuslovna zgrada san krajem 14. ili početkom
na Vrbanjuši prijeti da izgubimo vijekovima sačuvana sve- 15. stoljeća, kao i Kur’an iz
dočanstva jednog od najvećih arhiva u našoj zemlji, koji i polovine 17. stoljeća, koji je
u regionu važi za jedan od vodećih – kaže on. radio prepisivač Derviš Mu-
stafa Mevlevija. T. CERIĆ