Page 14 - STAV broj 347

POLITIKA

“Naučili smo lekciju iz 1940. godine i ne Kalabuhova treba shvatiti kao nastavak
želimo da nam se ikada ponovi.” Da ob- Hruščovljeve škole diplomatije. Naime,
novimo gradivo iz historije za pacifiste i Hruščov je svojim tvrdolinijaškim kole-
filantrope, 1940. godine Nijemci pokreću gama objašnjavao kako s integriranom
operaciju “Weserübung”, čiji je cilj zauzi- Zapadnom Evropom treba igrati taktikom
manje neutralne Norveške. Svevremenska “rezanja salame”. Dakle postupno, perio-
je laž da se iz historije uči, ali ako već ne dično i veoma pedantno kidati komad po
učimo, onda pokušajmo djelovati preven- komad, članicu po članicu i sve dok se ne
tivno i blagovremeno. pronađu prijatelji spremni okrenuti leđa
Bruxellesu. I zaista, Hruščov je prijatelja
KREMALJSKE PRIČE ZA LAKU NOĆ pronašao u razdražljivom De Golu, koji
U kolumni za sarajevsko Oslobođenje je zbog američke supremacije i francu-
ruski ambasador NJ. E. Igor Kalabuhov ske kolonijalne dekadencije odlučio po-
pisao je o labilnosti NATO-a, pri čemu vući Francusku iz NATO-a. Da se ništa
je proizvoljno i partikularno izdvajao nije promijenilo, dokazuju nam primjeri
primjere zemalja s neriješenim internim populističkih mogula u Evropi, od kojih
problemima, a pri čemu je naravno nezao- je najegzemplarniji Viktor Orban,koji bi
bilazan Brexit i grčko-turski sukob, koji je rado da američku cigaretu pripali ruskim
u inerciji već odavno. Njegova ekselencija upaljačem.
nije upoznata s činjenicom da čitav niz ze- Prema tome, Rusija kao nasljednik
malja ima ugovore sa Sjevernoatlantskim svog stoljetnog panstraha od zapadnog
paktom iako nisu formalne članice. Pri- susjedstva mora osnaživati marionetske
mjera radi, iako je De Golova Francuska vlade u zemljama na granicama. To je ta
unilateralno 1967. godine napustila pakt, ruska strategija duboke bitke i razmjene
ostvaren je dogovor u tajnim pregovori- prostora za vrijeme s ogromnom mane-
ma kako bi se osigurala francuska pomoć varskom i strateškom dubinom. Među-
u slučaju da Sovjetski Savez krene u rat. tim, svijet kakav je bio po mjeri Kremlja
Međutim, u kontekstu ruske diplomatije, umro je 31. decembra 1991. godine nestan-
treba imati na umu određene, gotovo pa kom Sovjetskog Saveza, a haos koji im je
aksiološke determinante ruskog nastupa- u amanet ostavio Gorbačov čak i danas jedinica NATO-a u Poljskoj, Estoni-
nja. U pravilu, ruski ministri vanjskih po- osjećaju. Nema više bijednih pribaltičkih ji, Litvi i Latviji. Operacija “Enhanced
slova imaju duge mandate od Molotova, zemalja, koje su gurnute uz zid prisiljene Forward Presence” (engl. ojačano prisu-
Šepilova, Gromika, Ševardnadzea, pa do prigrliti Moskvu, nema više Poljaka koji stvo na prednjem kraju) označava riješe-
u Sarajevu odbijenog Lavrova. Ruska di- strahuju od prodora s Istoka kojem bi se nost da se zaokruži jedna snažna fronta
plomatija baštini sve manire sovjetske di- morale same oduprijeti. Nema odavno ni na istoku. Jednostavno, današnja Rusija
plomatije koja je vrlo ceremonijalna, ali i Čaušeskuove Rumunije koju bi se moglo uveliko plaća lahkovjernost i popustljivost
nedovoljno fleksibilna, pri čemu je Andrej korumpirati, jednostavno, ostvarena je Gorbačova, koji je gotovo dječački naivno
Gromiko ostao zapamćen kao “gospodin fronta Sjevernoatlantskog pakta. Ne ka- povjerovao Reganovom usmenom obeća-
Njet”, zbog konzistentnog glasanja protiv žem bez razloga fronta, dokaz tome jeste nju da se zemlje potpisnice Varšavskog
u Ujedinjenim narodima. Nastup NJ. E. i naziv operacije strateškog razmještaja ugovora neće integrirati u NATO. I to je
zapravo jedini grijeh Ukrajine i Gruzije,
dvije suverene države koje su konsolidaci-
ju proatlantističkih stavova skupo platile.
Gruzija je itekako bila spremna razgova-
rati sa Sjevernoatlantskim paktom kao i s
Ukrajinom, ali je zbog toga aktiviran plan
destabilizacije ovih zemalja kako bi ih se
trajno odstranilo.

ZAŠTO RUSIJA ŽELI VOJNO
NEUTRALNU BiH?
Ruske pretenzije u Bosni i Hercegovini
odavno su demaskirane, i to je olakšava-
juća okolnost. Od stručne javnosti i kole-
ga analitičara u BiH pa sve do akademske
zajednice nema dvojbe u zlonamjernost
ruske vanjskopolitičke agende spram BiH,
ali odgovor na pitanje zašto iziskuje širu
elaboraciju. Ruski je interes ukrajinizirati
bosanskohercegovačku dnevnopolitičku
zbilju, kreirajući tabor secesionista kojima
su tobož ugrožena prava i kojima je valjda
legitimno pomoći sredstvima hibridnog
ratovanja. U tom kontekstu, zapažena je
sve izraženija prisutnost raznih udruženja

14 29/10/2021 STAV