Page 10 - 21.02.2016 Faktor 100
P. 10

10 I              I  21.2.2016.
                                 NEDJELJA

              Život



                 HUMANOST BERINA ČORIĆ POMAŽE OSOBAMA OŠTEĆENOG SLUHA


                                                                                               ŽIVOT ME





                                                                                               NAUČIO DA







                 Sjećam se kako                                                                KORISTIM
                 sam učila izgovarati
                 riječi, pa zato kažem
                 da je znakovni jezik                                                          ZNAKOVE
                 ustvari moj maternji
                 jezik. Za neke
                 osnove znakovnog                                                              Odrasla je u svijetu tišine u kojem je normalno
                 jezika potrebno                                                               znati znakovni jezik, a bilo joj je neobično
                 je od tri do šest
                 mjeseci da se nauči                                                           izgovarati riječi s ljudima koji čuju

                    eničanka Berina Čorić  znakovnom jeziku. Naučila ga  znakovni jezik ustvari moj ma-  gramatika, ne postoje padeži,  oštećenjem sluha ili onima koji  tumača znakovnog jezika u Ze-
                    tumač je za znakovni  je upravo zbog roditelja, kao  ternji jezik. Za neke osnove zna-  veznici i slično te misli da je  nikako ne čuju.  ničko-dobojskom kantonu je
                    jezik iako ima svega 23  i njeni brat i sestra, koji čuju,  kovnog jezika potrebno je od tri  lakše naučiti znakovni nego   mali, pa tako većinom u skla-
              Zgodine. Naučila ga je jer  upravo kao i Berina.  do šest mjeseci da se nauči, dok  neki strani jezik.  Mrtvo slovo       du s potrebama radim kao tu-
              je morala, s obzirom na to da   Kaže kako se ne sjeća trenu-  je za usavršavanje jezika potreb-  Za sebe kaže kako je odrasla  -Zakon o upotrebi znakovnog  mač znakovnog jezika na sudu
              njeni roditelji ne čuju.  taka kada je počela učiti zna-  no nekoliko godina. Sve zavisi  u svijetu tišine i da joj je bilo  jezika usvojen je 2009. godi-  ili drugim mjestima po potrebi
                Studentica je treće godine Po-  kovni jezik, za razliku od bo-  i od toga da li imamo doticaja s  normalno da zna znakovni je-  ne, ali je samo mrtvo slovo na  i pozivu - napomenula je.
              litehničkog fakulteta Univerzi-  sanskog jezika.  gluhim osobama - veli Berina.  zik i da joj je bilo neobično iz-  papiru. Ne postoji način na koji   Radila je i kao tumač u Udru-
              teta u Zenici te volonterka koja                   Razlika između znakovnog  govarati riječi s ljudima koji  ja mogu dobiti certifikat kao  ženju gluhih i nagluhih Zenica
              radi s osobama oštećenog slu-  Maternji jezik    i nekog stranog jezika, obja-  čuju. Berina je i tumač za zna-  tumač, iako je moje znanje tu.  te je članovima, po potrebi, za
              ha. U razgovoru za Anadoliju  -Sjećam se kako sam učila izgo-  snila je Čorić, jeste u tome što  kovni jezik te svoje znanje ko-  Komisija koja bi trebala da mi  određene aktivnosti prevodila
              navela je da ju je život naučio  varati riječi, pa zato kažem da je  u znakovnom jeziku ne postoji  risti kako bi pomogla ljudima s  izda tu potvdu ne postoji, a broj  što je potrebno.
                                                                                       Bh. udruženja iz Luksemburga

                                                                                       Ukinuti nerazumnu



                                                                                       odluku VSTV-a































                                                                                       S protesta u Sarajevu
                                                                                       Odbor za obilježavanje 11.  Navode da žive i rade u mul-  doživljavaju kao vjersku oba-
                                                                                       jula, Dana sjećanja na žr-  tikulturalnoj zemlji koja se  vezu, te predstavlja identitet
                                                                                       tve genocida u Srebrenici sa  nalazi u srcu Evrope i koja  žene muslimanke.
                                                                                       sjedištem u Luksemburgu,  ima dužu tradiciju sekulariz-  Odbor je oštro osudio od-
                                                                                       izrazio je neslaganje i zate-  ma nego Bosna i Hercegovina,  luku VSTV-a, te pozvao rele-
                                                                                       čenost povodom odluke Vi-  ali da tamo do sada nije zabi-  vantne institucije BiH, nevla-
                                                                                       sokog sudskog i tužilačkog  lježena praksa zabrane vjer-  din sektor, i svakog pojedinca
                                                                                       vijeća BiH o zabrani nošenja  skih obilježja u pravosudnim  koji drži do ljudskih i vjerskih
                                                                                       vjerskih obilježja službenici-  institucijama.   prava, da poduzmu sve kako
                                                                                       ma pravosudnih institucija.  Također, Odbor koji okuplja  bi “nerazumna i diskrimini-
                                                                                         Smatraju da ta odluka  17 udruženja u Luksemburgu,  rajuća odluka VSTV-a kojom
                                                                                       VSTV-a podsjeća na mnoge  izrazio je svoju zabrinutost  se krše prava svih građana
                                                                                       totalitarne režime iz prošlosti  zbog ove odluke, te ističu da  BiH, a osobito Bošnjaka”,
                                                                                       koji su na isti ili sličan način  se hidžab ni u kojem slučaju  u što skorijem vremenu bila
                                                                                       nastojali ograničavati vjer-  ne smije reducirati na vjersko  ukinuta, saopćeno je iz te
                                                                                       ske slobode svojih građana.  obilježje, već da ga vjernice  organizacije.
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15