Page 13 - STAV broj 360

Lekcije iz historije

PREGOVORI O IZBORNOM

ZAKONU MOGU PODSJETITI

NA MINHENSKU IZDAJU 1938.

Hoće li Angelina Eichhorst i Matthew Palmer u savremenosti činiti iste greške kao i Chamberlain i Daladier?

Mogu li se ponoviti iste historijske greške i zablude? Može li se postići sporazum sličan minhenskoj
izdaji i tako dovesti do komadanja državne teritorije Bosne i Hercegovine? Hoće li zapadni medijatori
kao nesretni Chamberlain mahati pred kamerama s papirom zvanim sporazum i govoriti da su spasili
mir i postigli trajno rješenje? Je li evropska diplomatija osuđena na vječito ponavljanje istih grešaka i
zabluda na štetu drugih naroda i zemalja, u ovom slučaju na štetu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine? Na
koncu, jesu li shvatili da je uvijek riječ o domino-efektu, pa konačnu štetu kusaju i sami?

Piše: Esad RAHIĆ žrtve i udovoljavanjem zahtjevima jačoj je potpisan u Münchenu 29. septembra
i agresivnoj strani. Upravo zato je bitno 1938. godine. Za pregovaračkim stolom
da probosanska strana bude ujedinjena su, osim pomenute dvojice nesretnika,
regovori o izmjenama (reformi) (snažna) kada je riječ o državnim intere- bili i njemački firer Adolf Hitler i itali-
Izbornog zakona BiH, koji treba sima i ne dopusti da je dnevnopolitičke janski duče Benito Mussolini.
da jednostrano zadovolje ultima- igrice zavedu u procjenama.
Ptivne zahtjeve HDZ-a i njenog Čehoslovaci su ovaj sramni sporazum PARALELA SA SUDETSKOM KRIZOM
lidera Dragana Čovića, koji po svaku s pravom nazivali minhovska zrada – mi- Zapadu je i tada dugo trebalo da shvati
cijenu želi da bude član Predsjedništva nhenska izdaja. Potpisivanjem ovog sra- da je u pitanju osvajački pohod fašistič-
Bosne i Hercegovine i koji se odvijaju mnog ugovora navodno je riješena su- kih snaga, kojima je Minhenski sporazum
pod rukovodstvom Angeline Eichhorst, detska kriza. U realnosti, to je bio samo samo bio jedan od koraka ka konačnom
direktorice u Evropskoj službi za diplo- uvod u nestanak Čehoslovačke. Sporazum cilju, stvaranju Velikog Trećeg rajha i
matske odnose (EEAS), i Matthewa Pal-
mera, specijalnog izaslanika State De-
partmenta za izbornu reformu u BiH,
mogu podsjetiti na sramni Minhenski
sporazum iz 1938. godine.
I tada su predstavnici Zapada spaša-
vali mir po svaku cijenu, a ustvari su Če-
hoslovačku predali na milost i nemilost
osvajačkim ambicijama Adolfa Hitlera
i zapečatili sudbinu jedne do tada neza-
visne evropske države. Razlika je što su
tada u ime Zapada pregovarali predsjed-
nici vlada Velike Britanije i Francuske
Neville Chamberlain i Eduard Daladier.
Druga razlika je što se ovim pregovo-
rima navodno rješava izborna kriza u
BiH, a Minhenskim sporazumom tzv.
sudetska kriza.
Postoje opravdani strahovi da bi re-
zultat mogao biti isti – rasparčavanje
zemlje i na kraju konačni gubitak dr-
žavnosti. Zapad je uvijek išao u pravcu
najlakših rješenja koje je kao po pravilu
postizao pritiskom na najslabiju stranu,
odnosno žrtvovanjem vitalnih interesa

STAV 28/1/2022 13