Page 33 - STAV broj 202
P. 33

multietnička Armija RBiH i referendum   duši, bio ratno siroče 1941. godine. Rodio   ljudima koji su ih nazivali izdajnicima, s
          na kojem je i dosta Srba glasalo za Bosnu   se u logoru kod sela Gorička kod Dvora   onima koji su ih ponižavali. Čini mi se da
          i Hercegovinu historijske fakte zbog ko-  na Uni. Tu mu je majka odvedena. Bila je   vrijeme ovih junaka o kojima je Avdo ura-
          jih Bosna i Hercegovina danas ima ugled i   trudna s njim, bio je deveto dijete. Nikad   dio krasan film još nije došlo, ali sasvim
          da rahat može reći da smo se svi mi zaista   nije saznao gdje mu je otac, a majku nikada   sam sigurna da će kad-tad ono doći i da će
          uvijek borili za multietničku zemlju, dr-  nije upoznao, jer bilo mu je devet mjeseci   oni dobiti pravo mjesto u historiji, kakvo
          žavu Bosnu i Hercegovinu. To su stubovi   kada mu je majka umrla od tuberkuloze.   i zaslužuju. Jer, to su ljudi koji su stali u
          na kojima počiva Bosna i Hercegovina.”  I evo opet, ta teška sudbina nekako se po-  odbranu svoje države. Past će u vodu sve
                                            navlja. Zaista iz srca želim da se ovo nikad   one stvari koje su se o njima govorile. Ju-
          DUPLO VEĆA HRABROST               više i nikome ne desi što se nama desilo   nak jednom umire, a mi se nadamo da će
            Premijeri filma prisustvovala je i Ja-  u Bosni i Hercegovini i da nijedna majka   zarad njih i zarad svih šehida ova država
          sminka, majka Nenada Milojevića, he-  više nikad i nigdje ne zaplače.”  biti ono što su oni htjeli i za što su se bori-
          roja odbrane Mostara. Kaže da je došla   Vesna Domuz, supruga Čedomira Do-  li tokom cijele agresije na BiH”, poručuje
          iz Mostara da pogleda film, iako će se   muza, jednog od glavnih aktera ovog fil-  Vesna Domuz.
          prikazivati i u gradu na Neretvi. A njen   ma ispričala nam je priču kako je Domuz   Avdo Huseinović kaže kako su i naj-
          sin Nenad dobitnik je “Zlatnog ljiljana”.   ostao da brani svoj grad i svoju domovinu.   veća djela čovječanstva osporavana, da je
          Poginuo je kao član komande 4. korpusa   “Moj suprug Čedomir Domuz bio je aktivni   neupitno da će biti i negativnih reakcija
          Armije RBiH u zločinačkom poduhvatu   policajac na početku rata. Malo prije toga   na njegov film, te da će mnogi iz Republi-
          HVO-a u Vranici, a za taj zločin još niko   imao je jako tešku operaciju koju je jedva   ke Srpske smatrati da su akteri iz njego-
          nije odgovarao. “18 godina se ganjamo da   preživio. Igrom slučaja, sedam ljudi je sjelo   vog filma izdajnici. “Kao i da su bili pod
          se počinioci kazne za taj zločin. Ali sada   u policijsko terensko auto i otišlo da mu   raznim utjecajima, te da su imali različite
          želim da pričam o filmu. Koliko ima emo-  daju krv. I sva sedmerica bili su Bošnjaci.   motive, najmanje one patriotske. A ko god
          cija, toliko ima i ponosa i prkosa. Sve mi   Kada je rat počeo i kada su nas uvjeravali   pogleda moj film, bit će mu apsolutno ja-
          se sastavilo, danas mi je i rođendan. Se-  da smo mi u Sarajevu ugroženi, da će nam   sno o čemu je zapravo riječ i zašto su ovi
          damdeseti. Dobrog sam zdravlja, mada, u   Bošnjaci uraditi ovo ili ono, moj Čedo im   ljudi stali na branike naše domovine. Sa
          mene bi majka rahmetli govorila: Nemoj   je rekao: ‘Pa čekajte, ljudi, sedam ljudi,   sigurnošću mogu reći da se možda nikada
          gledati fasadu. Okolo kalajli, unutra be-  Bošnjaka, meni je spasilo život, nikome   do sada nisam sreo s državotvornijim po-
          lajli. A tako i jest. Hvala Bogu, imam još   drugom. Kako vi sad mene možete ubije-  rukama kao u pričama, primjerima i viteš-
          jednog sina i dvoje unučadi, živi se fino.   diti da oni ugrožavaju moju sigurnost i da   kim podvizima ovih ljudi. Imate tu ljude
          Meni je Avdo lani došao, snimali su na   isti oni meni žele zlo?’ Eh, to je bila upe-  s takvim vanvremenskim porukama i fi-
          šehitlucima, a i mene su snimali. Još od   čatljiva stvar koja je mom Čedi bila vodi-  lozofskim promišljanjima koji mogu biti
          prije ima raznih izjava i zapisa. Moj sin   lja. Njegov stav je bio otpor prema svemu   inspiracija i vodilja svima nama. Svjedoci
          se odbrani od agresije na BiH priključio   što je dijelilo ovaj narod. Zaista, vjerovao   smo svi da uveliko traje agresija na istinu,
          odmah na početku, 1992. godine. Pokojni   je u ovu državu i čvrsto vjerujem da i nje-  a ovaj film je moj odgovor. Znam da više
          muž se također priključio Armiji RBiH.   govo vrijeme polako dolazi.”  od sto različitih medijskih kuća radi na
          Jednog dana mu je Nenad kazao: ‘Tata, ja   Vesna kaže da je došla da pogleda film   jednom te istom zadatku, negiranju ge-
          sam se pisao u Armiju.’ Kaže on njemu:   i pruži podršku Avdi Huseinoviću u nje-  nocida, falsificiranju najdokumentirani-
          ‘I ja sam.’ ‘A mogao si se i ne pisati’, tata   govom radu. “Jako smo ponosni na ove   jih činjenica iz perioda od 1992. do 1995.
          sad njega malo ispituje. ‘A mogao si otići   ljude koji se prikazuju u večerašnjem fil-  godina. I onda me ponekad poneko upita
          i tamo, istočno.’ Kaže sin njemu: ‘A tata,   mu. Prvo zbog toga što su pokazali svoju   da li je uopće realno da se mi suprotstav-
          i ti si isto mogao.’ ‘Mogao sam, a nisam.   hrabrost u odbrani Bosne i Hercegovine,   ljamo tako ogromnoj medijskoj armadi. A
          Ovo je moja zemlja i moj grad. A sine, da   a drugo, čini mi se da je njihova hrabrost   onda se zapitam da li je bilo realno da se
          si ti otišao gore, ja bih se spremio i došao,   duplo veća, jer su je morali ispoljavati tako   suprotstavljamo i onim agresorskim moć-
          i onda bih ti ja lično presudio.’ I to je zai-  upravo zbog raznih problema u svojim po-  nim snagama s početka 1992. godine, a
          sta bilo tako. Kod mene je muž, pokoj mu   rodicama koje su izabrale drugu stranu, s   znali smo da su bili jedna od najmoćnijih
                                                                               armija na evropskom tlu.”
                                                                                  Prijatelji ga često pitaju zašto njegovi
                                                                               filmovi ne mogu biti prikazani na BHT-u,
                                                                               Federalnoj televiziji, na javnim servisima,
                                                                               te zašto ne dobijaju više nagrada, a Husei-
                                                                               nović im odgovori: “Nisam opterećen tim,
                                                                               važno mi je da su ih milioni ljudi vidjeli i
                                                                               oni su dostupni na popularnim medijima.
                                                                               Nedavno sam pročitao da su učenici Druge
                                                                               gimnazije u Sarajevu odlučili da naprave
                                                                               dokumentarni film o opsadi Sarajeva. U
                                                                               jednom dijelu članka učenik Eldar Ber-
                                                                               bić kaže: ‘Na času sociologije gledao sam
                                                                               dokumentarni film Vanzemaljci iznad Sa-
                                                                               rajeva Avde Huseinovića. To nas je inspi-
                                                                               riralo da i mi pokušamo napraviti nešto u
                                                                               fokusu svojih mogućnosti.’ Taj pokušaj i
                                                                               ta želja učenika Druge gimnazije i njiho-
                                                                               ve profesorice sociologije su ustvari moja
                                                                               nagrada za životno djelo.”     n


                                                                                                    STAV 17/1/2019  33
   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38