Page 33 - STAV broj 202
P. 33
multietnička Armija RBiH i referendum duši, bio ratno siroče 1941. godine. Rodio ljudima koji su ih nazivali izdajnicima, s
na kojem je i dosta Srba glasalo za Bosnu se u logoru kod sela Gorička kod Dvora onima koji su ih ponižavali. Čini mi se da
i Hercegovinu historijske fakte zbog ko- na Uni. Tu mu je majka odvedena. Bila je vrijeme ovih junaka o kojima je Avdo ura-
jih Bosna i Hercegovina danas ima ugled i trudna s njim, bio je deveto dijete. Nikad dio krasan film još nije došlo, ali sasvim
da rahat može reći da smo se svi mi zaista nije saznao gdje mu je otac, a majku nikada sam sigurna da će kad-tad ono doći i da će
uvijek borili za multietničku zemlju, dr- nije upoznao, jer bilo mu je devet mjeseci oni dobiti pravo mjesto u historiji, kakvo
žavu Bosnu i Hercegovinu. To su stubovi kada mu je majka umrla od tuberkuloze. i zaslužuju. Jer, to su ljudi koji su stali u
na kojima počiva Bosna i Hercegovina.” I evo opet, ta teška sudbina nekako se po- odbranu svoje države. Past će u vodu sve
navlja. Zaista iz srca želim da se ovo nikad one stvari koje su se o njima govorile. Ju-
DUPLO VEĆA HRABROST više i nikome ne desi što se nama desilo nak jednom umire, a mi se nadamo da će
Premijeri filma prisustvovala je i Ja- u Bosni i Hercegovini i da nijedna majka zarad njih i zarad svih šehida ova država
sminka, majka Nenada Milojevića, he- više nikad i nigdje ne zaplače.” biti ono što su oni htjeli i za što su se bori-
roja odbrane Mostara. Kaže da je došla Vesna Domuz, supruga Čedomira Do- li tokom cijele agresije na BiH”, poručuje
iz Mostara da pogleda film, iako će se muza, jednog od glavnih aktera ovog fil- Vesna Domuz.
prikazivati i u gradu na Neretvi. A njen ma ispričala nam je priču kako je Domuz Avdo Huseinović kaže kako su i naj-
sin Nenad dobitnik je “Zlatnog ljiljana”. ostao da brani svoj grad i svoju domovinu. veća djela čovječanstva osporavana, da je
Poginuo je kao član komande 4. korpusa “Moj suprug Čedomir Domuz bio je aktivni neupitno da će biti i negativnih reakcija
Armije RBiH u zločinačkom poduhvatu policajac na početku rata. Malo prije toga na njegov film, te da će mnogi iz Republi-
HVO-a u Vranici, a za taj zločin još niko imao je jako tešku operaciju koju je jedva ke Srpske smatrati da su akteri iz njego-
nije odgovarao. “18 godina se ganjamo da preživio. Igrom slučaja, sedam ljudi je sjelo vog filma izdajnici. “Kao i da su bili pod
se počinioci kazne za taj zločin. Ali sada u policijsko terensko auto i otišlo da mu raznim utjecajima, te da su imali različite
želim da pričam o filmu. Koliko ima emo- daju krv. I sva sedmerica bili su Bošnjaci. motive, najmanje one patriotske. A ko god
cija, toliko ima i ponosa i prkosa. Sve mi Kada je rat počeo i kada su nas uvjeravali pogleda moj film, bit će mu apsolutno ja-
se sastavilo, danas mi je i rođendan. Se- da smo mi u Sarajevu ugroženi, da će nam sno o čemu je zapravo riječ i zašto su ovi
damdeseti. Dobrog sam zdravlja, mada, u Bošnjaci uraditi ovo ili ono, moj Čedo im ljudi stali na branike naše domovine. Sa
mene bi majka rahmetli govorila: Nemoj je rekao: ‘Pa čekajte, ljudi, sedam ljudi, sigurnošću mogu reći da se možda nikada
gledati fasadu. Okolo kalajli, unutra be- Bošnjaka, meni je spasilo život, nikome do sada nisam sreo s državotvornijim po-
lajli. A tako i jest. Hvala Bogu, imam još drugom. Kako vi sad mene možete ubije- rukama kao u pričama, primjerima i viteš-
jednog sina i dvoje unučadi, živi se fino. diti da oni ugrožavaju moju sigurnost i da kim podvizima ovih ljudi. Imate tu ljude
Meni je Avdo lani došao, snimali su na isti oni meni žele zlo?’ Eh, to je bila upe- s takvim vanvremenskim porukama i fi-
šehitlucima, a i mene su snimali. Još od čatljiva stvar koja je mom Čedi bila vodi- lozofskim promišljanjima koji mogu biti
prije ima raznih izjava i zapisa. Moj sin lja. Njegov stav je bio otpor prema svemu inspiracija i vodilja svima nama. Svjedoci
se odbrani od agresije na BiH priključio što je dijelilo ovaj narod. Zaista, vjerovao smo svi da uveliko traje agresija na istinu,
odmah na početku, 1992. godine. Pokojni je u ovu državu i čvrsto vjerujem da i nje- a ovaj film je moj odgovor. Znam da više
muž se također priključio Armiji RBiH. govo vrijeme polako dolazi.” od sto različitih medijskih kuća radi na
Jednog dana mu je Nenad kazao: ‘Tata, ja Vesna kaže da je došla da pogleda film jednom te istom zadatku, negiranju ge-
sam se pisao u Armiju.’ Kaže on njemu: i pruži podršku Avdi Huseinoviću u nje- nocida, falsificiranju najdokumentirani-
‘I ja sam.’ ‘A mogao si se i ne pisati’, tata govom radu. “Jako smo ponosni na ove jih činjenica iz perioda od 1992. do 1995.
sad njega malo ispituje. ‘A mogao si otići ljude koji se prikazuju u večerašnjem fil- godina. I onda me ponekad poneko upita
i tamo, istočno.’ Kaže sin njemu: ‘A tata, mu. Prvo zbog toga što su pokazali svoju da li je uopće realno da se mi suprotstav-
i ti si isto mogao.’ ‘Mogao sam, a nisam. hrabrost u odbrani Bosne i Hercegovine, ljamo tako ogromnoj medijskoj armadi. A
Ovo je moja zemlja i moj grad. A sine, da a drugo, čini mi se da je njihova hrabrost onda se zapitam da li je bilo realno da se
si ti otišao gore, ja bih se spremio i došao, duplo veća, jer su je morali ispoljavati tako suprotstavljamo i onim agresorskim moć-
i onda bih ti ja lično presudio.’ I to je zai- upravo zbog raznih problema u svojim po- nim snagama s početka 1992. godine, a
sta bilo tako. Kod mene je muž, pokoj mu rodicama koje su izabrale drugu stranu, s znali smo da su bili jedna od najmoćnijih
armija na evropskom tlu.”
Prijatelji ga često pitaju zašto njegovi
filmovi ne mogu biti prikazani na BHT-u,
Federalnoj televiziji, na javnim servisima,
te zašto ne dobijaju više nagrada, a Husei-
nović im odgovori: “Nisam opterećen tim,
važno mi je da su ih milioni ljudi vidjeli i
oni su dostupni na popularnim medijima.
Nedavno sam pročitao da su učenici Druge
gimnazije u Sarajevu odlučili da naprave
dokumentarni film o opsadi Sarajeva. U
jednom dijelu članka učenik Eldar Ber-
bić kaže: ‘Na času sociologije gledao sam
dokumentarni film Vanzemaljci iznad Sa-
rajeva Avde Huseinovića. To nas je inspi-
riralo da i mi pokušamo napraviti nešto u
fokusu svojih mogućnosti.’ Taj pokušaj i
ta želja učenika Druge gimnazije i njiho-
ve profesorice sociologije su ustvari moja
nagrada za životno djelo.” n
STAV 17/1/2019 33