Page 67 - STAV broj 204

Mehmed-paša sagradio je u Istanbulu dvije džamije, hijerarhijskom smislu podrazumijevala,
a u okolini još jednu, u mjestu Luleburgaz. Još ova dva čovjeka bila su i veliki prijatelji s
obzirom na to da su zajedno “drugovali” i
su samo dvije osobe u Istanbulu, barem kada je učestvovali u brojnim vojnim kampanjama
(ne smijemo zaboraviti da je Mimar Sinan
u pitanju monumentalna gradnja, imale “dvojne” svoju karijeru započeo kao vojni inženjer).
džamije: princeza Mihrimah, kćerka sultana “PORODIČNI MESDŽID”
Sulejmana (džamije na Edirne kapiji i Uskudaru), i I KULIJA U LULEBURGAZU
Mehmed-paša Sokolović sagradio je u
još jedan Bošnjak, Ali-paša, veliki vezir Istanbulu dvije džamije, a u okolini još jed-
iz vremena sultana Bajezida II nu, u mjestu Luleburgaz. Još su samo dvije
osobe u Istanbulu, barem kada je u pitanju
(džamija pored Kapali čaršije i na Fatihu) monumentalna gradnja, imale “dvojne”
džamije: princeza Mihrimah, kćerka sul-
tana Sulejmana (džamije na Edirne kapiji
i Uskudaru), i još jedan Bošnjak, Ali-paša,
veliki vezir iz vremena sultana Bajezida II
(džamija pored Kapali čaršije i na Fatihu).
Najpoznatija Mehmed-pašina džami-
ja nalazi se na Kadirgi (1571), malom, ali
veoma živopisnom istanbulskom kvartu
(ova džamija ima i naziv Sokollu-Ismi-
han sultan džamija, i građena je kao po-
rodični mesdžid). U stručnoj literaturi
o njoj imamo obilje podataka i mnogi je
smatraju njegovom glavnom džamijom,
i to iz barem četiriju razloga: 1. Mimar
Sinan navodno je ovu džamiju (u konku-
renciji manjih objekata) smatrao svojim
najboljim ostvarenjem, što je mišljenje i
većine stručnjaka, pogotovo kada je riječ
o džamijama s heksagonalnom osnovom;
2. Izgrađena je u blizini današnjeg Sultan
Ahmedovog trga (nekadašnjeg bizantij-
skog hipodroma), koji je u 16. stoljeću bio
rezidencijalni dio grada. Vjerovatno se na
mjestu ili blizini placa Plave džamije nala-
zila i Mehmed-pašina kuća, koja je poslije
srušena, a od svih tih objekata do danas
preživjela je samo Ibrahim-pašina pala-
ča; 3. U unutrašnjosti se na najmanje dva
mjesta nalaze ugravirani sitni dijelovi ka-
mena Hadžerul-esveda, što je ovoj džamiji
dodatno povećalo slavu; 4. Mihrapski zid
džamije u potpunosti je obložen oslika-
nim izničkim pločicama (fajansane glazi-
Piše: Kenan ŠURKOVIĆ su mosta svakako najpoznatija: Most u rane pločice islikane različitim floralnim
Višegradu, Arslanagića most u Trebinju motivima, izrađivane u gradu Izniku), a
i Kozija ćuprija kraj Sarajeva. po mišljenju mnogih stručnjaka, to je je-
ećina historičara smatra da je Interesantno da je od svih velikih ve- dan od najljepših primjera osmanske de-
Mehmed-paša Sokolović bio naj- zira Bošnjaka upravo on najviše ulagao u korativne umjetnosti. Treba dodati da se u
značajniji veliki vezir Osmanskog Bosnu, a što je tema koja još nije dovoljno sklopu džamijskog dvorišta nalazi i danas
Vcarstva. To se obično objašnjava istražena. Njegova zaostavština ogromna aktivna Mehmed-pašina medresa.
njegovim veoma uspješnim djelovanjem je i u samoj Turskoj, pogotovo u Istanbu- Sve su ovo razlozi zašto je ova džami-
u periodu zlatnog doba Osmanlija i zbog lu i njegovoj okolini. U tom kontekstu, ja uvijek posebno isticana. Ipak, u široj se
toga što je praktično bio drugi čovjek car- posebno treba potcrtati Mehmed-paši- javnosti najmanje zna za Mehmed-pašinu
stva u vrijeme čak trojice sultana: Sulej- nu saradnju s Mimarom Sinanom (umro džamiju u Luleburgazu (1559), malom gra-
mana I, Selima II i Murata III. Međutim, 1587/88), koji je bio najznačajniji osmanski du u blizini Istanbula u evropskom dijelu
manje je poznato da je Mehmed-paša bio arhitekta u historiji, autor projekata poput Turske. U suštini, riječ je o velikom kom-
i jedan od najvećih pokrovitelja umjetno- džamije Sulejmanije ili džamije Selima pleksu koji je imao medresu, karavan-saraj,
sti i arhitekture. Što se tiče njegovih va- II u Edirnama, koji je projektirao gotovo arastu – trgovačku ulicu, hamam i mekteb,
kufa i velikih projekata u Bosni, oni su sve Mehmed-pašine vakufe, a među koji- a od čega se trgovački dio i karavan-saraj
više-manje poznati, pogotovo oni u Više- ma se najviše ističu džamije. Ta saradnja nisu sačuvali. Osmanlijama je Lulebur-
gradu, mada se malo toga sačuvalo, a tri svakako nije bila slučajna i, osim što se u gaz bio važan jer je bio urbana poveznica

STAV 31/1/2019 67