Page 6 - STAV broj 329
P. 6

TETRIS




           “LJUTOČKA DOLINO


           NIKAD NE ZABORAVI”



              eć punih dvadeset i pet godina Bošnjaci   vatra, pali se sve što može gorjeti. Strah.
           VKulen-Vakufa i okolnih sela prisjećaju   Narod je bježao uz potok Bukovac na Ra-
           se jedne od najtežih i najmučnijih epizoda   dolje”, prisjetio se Dervišević.
           iz njihove historije, odnosno progona kom-  Prestrašeni civili, bježeći od granatiranja
           pletnog bošnjačkog stanovništva ovoga   i sklanjajući se ispred naoružanih komšija
           kraja u junu 1992. godine. Svake godine u   Srba, potražili su spas u bijegu na Basa-
           ovom mjesecu organizira se manifestacija   ču, šumskom predjelu iznad Orašca, da bi
           pod nazivom: “Ljutočka dolino nikad ne za-  se kasnije povukli još više, na brdo Rado-
           boravi”, čiji je cilj sačuvati sjećanje na dane   lje. Bilo je kišovito i prohladno vrijeme, a
           kada je velikosrpski agresor bez ikakvog   među izbjeglicama bio je veliki broj žena,
           razloga napao na nenaoružano bošnjačko   staraca i djece. Prognani Bošnjaci spas su
           stanovništvo ovoga kraja, opljačkao i uni-  vidjeli u prelasku preko Une, u odlasku na
           štio njihovu imovinu, te ubio više od 300   teritorij Republike Hrvatske, gdje su bile
           nedužnih civila, uglavnom muškaraca pro-  stacionirane jedinice francuskog bataljona
           sječne starosti 35 godina.        UNPROFOR-a. Jedino mjesto na kojem   memorijalni pješački marš pod nazivom
           Sveopći napad na Ljutočku dolinu otpočeo   su civili mogli preći preko Une bio je most   “Putem stradanja i spasa”, koji je održan
           je 10. juna 1992. godine uoči prvog dana   na Štrbačkom buku. Prelazak preko mosta   u subotu 19. juna. Učesnici marša svake
           Kurban-bajrama. Napad velikosrpskih pa-  kontrolirali su bosanski i Srbi iz Republi-  godine kreću se istom rutom od Orašca
           ravojnih formacija na ovaj pitomi dio Bo-  ke Hrvatske. Na mostu su razdvajali odra-  do Štrbačkog buka, kojom su se kretali i
           sanske krajine mnogima se živo urezao u   sle muškarce od kojih su mnoge ubijali na   prognani bošnjački civili juna 1992. godine.
           sjećanje. Ahmet Dervišević iz Ćukova kod   tom mjestu. Nakon razdvajanja, uslijedila   Višesatnim pješačenjem učesnici pohoda
           Kulen-Vakufa podijelio je za Stav sjećanja   su zvjerska mučenja, maltretiranja i poni-  žele se podsjetiti na patnje prognanih sta-
           na trenutak kad su paravojne srpske snage   žavanja. Veliki broj muškaraca odveden je   novnika Ljutočke doline i naučiti još jednu
           prodrle u njegovo rodno mjesto: “Kad su   u razne logore i na gubilišta. Ubijene Boš-  lekciju iz historije, a to je da u slatkorječivost
           četnici ušli u selo, odmah su počeli paliti   njake bacali su u jame Tihotina i Bezdana.   neprijatelja nikad više ne smiju vjerovati.
           kuće, sijena, pojate... već je bilo ranjenih   Ovogodišnja manifestacija “Ljutočka do-  Manifestacija će biti nastavljena i u subotu
           od granatiranja. Bilo je pomagljevine, ranja-  lino nikad ne zaboravi”, koju čine različiti   26. juna 2021. godine, za što su najavljeni
           vanja, ubistava. Poginulo je nekoliko ljudi.   sadržaji, otpočela je 10. i trajat će do 27.   memorijalni maraton Ripač – Orašac, malo-
           Oni su pucali po narodu koji je bježao. Dim,   juna. Najpopularniji dio manifestacije jeste   nogometni turnir i završna svečanost. /J. G./



         SRBI OTIMAJU BOŠNJAČKU ZEMLJU U MILIĆIMA


            epublička uprava za geodetske i imovin-  Žalilo se četrdesetak Bošnjaka iz katastar-  ona nikada nije odustajala, tako neće ni oni.
         Rsko-pravne poslove iz Banje Luke odbila   ske općine Maćesi i svima su žalbe odbije-  Borit će se, kažu, za svoje.
         je žalbe svih mještanina Milića – katastarska   ne. Istina, oni nisu ni očekivali ništa drugo   Hasanović je ranije objasnio kako je to Repu-
         općina Maćesi, koji su se žalili na nedavno   jer, kako kaže Alija Hasanović iz sela Maće-  blika srpska otela njihovu imovinu: “Nakon što
         donesena rješenja o oduzimanju imovine   si, oni koji pod zaštitom sistema otimaju, oni   je došlo do novog premjera zemljišta u RS-
         nad kojom su njihove porodice imale više-  lahko ne vraćaju oteto.    u, a time i stvaranja novog katastra i grunta
         stoljetno vlasništvo.              Istovremeno, vlasnici zemlje u ostavljenom   RS, došlo je do otimanja privatne imovine,
         Riječ je o oduzimanju 584 dunuma šume   roku podnijeli su tužbe nadležnom sudu   koja je odlukama nekakvih komisija, za koje
         i obradivog zemljišta u vlasništvu Bošnja-  RS-a, premda, ni tamo ne očekuju prav-  niko od nas nije znao, po automatizmu pre-
         ka koje je ekspresno uknjiženo u entitetsko   du s obzirom na to da su u pitanju sudo-  vedena u vlasništvo RS-a. Tako su dunumi
         vlasništvo.                        vi koji su pod kontrolom režima koji im je   naših šuma prevedeni u vlasništvo ‘Šuma
         Tačnije, oduzeta šuma uknjižena je u vlasniš-  oteo imovinu.          RS’, a obradive njive i livade u vlasništvo
         tvo “Šuma RS”, dok je zemljište uknjiženo   Otetom imovinom Bošnjaka sigurno će se   Republike srpske. Navodno, osnov za ove
         kao vlasništvo Republike srpske.   baviti Sud Bosne i Hercegovine i OHR, a ako   nove premjere, kojima je, tobože, utvrđeno
                                            ni tu ne nađu pravdu, tražit će je na Sudu u   da naša imovina nije naša, bili su nekakvi
                                            Strasbourgu. Bošnjaci iz Milića poručuju da   premjeri od prije stotinu i više godina. Svi mi
                                            neće stati dok pravda ne bude zadovoljena.   na svoje otete nekretnine imamo posjedovne
                                            Iako sudski spor nije završen, svima kojima   listove. Na tu imovinu naši su djedovi, očevi
                                            su oteti zemlja i šuma stavljena je zabrana   pa onda i mi plaćali porez da bismo sada,
                                            raspolaganja tom imovinom.         voljom vlasti pod kojom živimo, ostali bez
                                            Primjer da pravda stigne ma koliko spora bila   te imovine. Meni je oduzeto oko tri dunuma
                                            jeste Fata Orlović, koja se više od dvadeset   zemlje i šume. Ima domaćina kojima je odu-
                                            godina borila za svoju imovinu. Kao što ni   zeto i po dvadeset dunuma zemlje.” /J. S./



         6  25/6/2021 STAV
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11