Page 22 - 24.05.2016 Faktor 191
P. 22
22 I I 24.5.2016.
UTORAK
Gradovi
Život jedinih povratnika u Lončare kod Gacka POVRATNIČKO NASELJE ATMAČIĆI – JANJARI KOD UGLJEVIKA
ŽELJA IM DA SE VRATI Porodični biznis održava u
BAREM JEDAN KOMŠIJA
Možda bi nekima bilo čudno, ali porodica Vuk se ni na šta ne žali. životu povratnike Bošnjake
Nedostaje im, kažu, jedino još neko u selu s kim bi mogli da razmijene
lijepu riječ, druže se, posjećuju, a drugo sve imaju
Porodica Vuk, Ćamil, Ra- PIŠE LJUBOMIR - Većina povratnika na
miza i Nerma, jedini su po- LJUBOJEVIĆ selima živi od svoga rada.
vratnici u selo Lončare. Imali smo donacija od kan-
Smješteno iznad hiljadu redsjednik Savjeta tonalnog i federalnog mi-
metara nadmorske visine tik Mjesne zajednice nistarstva, ali najmanje od
ispod obronaka istoimene pla- Atmačići – Janjari entitetskog ministarstva u
nine, udaljeno je četrdesetak Pkod Ugljevika Dža- RS-u. Nama je u početku
kilometara od središta Gac- vid Huskić kaže da ova mje- najvažnije bilo da obnovimo
ka, od čega je polovina puta sna zajednica obuhvata dva razrušene kuće. Ali, od toga
makadam, na pojedinim mje- naseljena mjesta, sela Janja- se ne može živjeti. Morali
stima u veoma lošem stanju. ri i Atmačići, u kojima živi smo obnoviti infrastrukturu,
Ni daljina od središta općine, oko 160 porodica Bošnjaka nabaviti poljoprivredne ma-
nadmorska visina, usamlje- povratnika. Puno je doma- šine i mehanizaciju – kaže
nost, pa čak ni snijeg koji je ćinstava u kojima živi samo Huskić.
u prosjeku oko metar zimi, po jedan član, uglavnom U Janjarima funkcioniše
nisu pokolebali ovu porodicu. penzionerska populacija, ali petorazredna osnovna ško-
Čvrsto su odlučili da ostanu ima i višečlanih porodica s la sa tridesetak učenika. Ri-
na ranijem mjestu prebivali- petero do šestero članova. ječ je o područnoj Osnov-
šta, u koje su se vratili nakon - Veliki broj mladih ak- noj školi u Donjoj Trnovi.
rata, 2012. godine. tivno se uključio u obnovu Džamije i u Janjarima i u
Možda bi nekima bilo čud- na ovom području. Mnogi Atmačićima porušene su
no, ali porodica Vuk se ni Porodica Vuk ima sve što im je potrebno za ostanak FOTO: ANADOLIJA su pokrenuli porodični bi- tokom rata, ali su obnov-
na šta ne žali. Nedostaje im, znis na mini farmama i oni ljene zahvaljujući prilozi-
kažu, jedino još neko u selu Ćamilova spretnost učinila je Stoga porodica Vuk i ne - Jednu ćupriju imamo na žive od poljoprivrede i od ma i donacijama vjernika, te
s kim bi mogli da razmijene da izgradi mini hidrocentra- pomišlja da se ponovno vra- Neretvi, koju moramo praviti. stočarstva. Većina četrdese- uz pomoć općine Ugljevik,
lijepu riječ, druže se, posje- lu koja im je bila dovoljna da ti u Sarajevo gdje su bili u Vidite koliko je vama treba- togodišnjaka živi bukvalno koja je pomogla izgradnju
ćuju. Drugo sve imaju, krave, imaju u kući struju dovoljnu izbjeglištvu. Nije im teško lo da obiđete, a odavde je pet od svog rada, na porodič-
kokoši, ribnjak. Siju krompir, za sijalice i televizor. Od prije ni to što kada se mora u Sa- minuta do glavnog puta preko nim imanjima – pojašnjava Član Savjeta i
paprike, luk, a bave se i uz- nekoliko dana, solarne ploče rajevo kod ljekara ili drugim Neretve. Mi smo to radili pri- Huskić.
gojem voća. omogućile su im da priključe poslom, ustati i krenuti u tri je nekoliko godina – izjavio sekretar Mjesne
Kako imaju izobilje vode, i veš-mašinu i bojler. ujutro. Sve se izdrži. je za Anadoliju Ćamil Vuk. Razvoj farmera zajednice Atmačići
U ovoj mjesnoj zajednici – Janjari Begzad
UPOZORENJE Hitno zaštititi pećinu Mišaricu ima nekoliko krupnih far- Valjevac kaže da u
mera, koji imaju i do stotinu
Ko uništava slijepe miševe grla stoke. To su, u pravom ovim povratničkim
smislu, nekadašnje poljopri-
naseljima ima
vredne zadruge. Ipak, većina
njih nema regulisan socijalni četrdesetak mlađih
Velika porodiljska kolonija slijepih miševa koju čine status, nisu registrovali ko- ljudi, dobi od 25 do
slijepih miševa koja postoji dvije vrste - veliki mišouhi mercijalna gazdinstva, tako 30 godina, koji su
u pećini Mišarica kod Banje i šrajberov slijepi miš. Ko- da nemaju radni staž, penzio-
Luke, prirodnom dragulju lonija spada u veće na Bal- no i zdravstveno osiguranje. nezaposleni
koji se nalazi u podnožju kanu. Pećina je ranjiva jer
Džombića stijene, dovoljan je lokalnim putevima dosta MUHAMED MUMINOVIĆ
je argument da se ova peći- pristupačna, saopćeno je iz
na zakonski zaštiti i spasi već Centra za životnu sredinu.
prilično oštećen ekosistem, Ističu da je proces zašti-
smatraju u Centru za život- te iniciran još 2007. godine,
nu sredinu. kada je izrađen elaborat o za-
Upozoravaju da se iz go- štiti koji je predan nadležnim
dine u godinu broj jedinki u institucijama na dalju pro-
koloniji drastično smanjuje, Loženjem vatre devastira se prirodni dragulj ceduru proglašenja Mišari-
a glavni razlog je konstantno ce spomenikom prirode. Do
uznemiravanje slijepih miše- nakit i to pogotovo u periodi- - U ljetnom periodu u Mi- danas je nepoznato šta je ra-
va jer neki ljudi pale vatru u ma godine kada su slijepi mi- šarici se formiraju impo- zlog, kako navode, stopiranja
pećini i uništavanje pećinski ševi najosjetljiviji. zantne porodiljske kolonije tog procesa.
MUMINOVIĆ: Tovi junad i proizvodi mlijeko
Uzdam se u izvoz
mesa u Tursku
Sedamdesetogodišnji Muhamed Muminović iz Janjara
jedan je od najvećih proizvođača mesa i mlijeka u ovom
selu. Na njegovom imanju dnevno se proizvede oko 450
litara mlijeka koje se isporučuje mljekari u Gradačcu.
Kaže da živi sa suprugom, sinom i njegovom porodicom.
- Ko hoće radi, ko neće gleda u nebo. Tovim junad, uzdam
se u priču državnog ministra Šarovića o ponovnom izvozu
Tel/fax: 033/763 831, info@radioask.co.ba, Ustanička7/3. Ilidža mesa u Tursku. Ova godina je teška za ozbiljniju proizvod-
nju, ali mi ne odustajemo - kaže Muhamed Muminović.