Page 3 - STAV broj 339

UVODNA RIJEČ

Filip Mursel Begović

O svakodnevnim duhovima

SRPSKI DŽINSKI

“SVET” I BAUK

MUSLIMANSKOG

SARAJEVA

Naravno da možemo potvrditi da Srbi glavni grad Bosne i Hercegovine. Jedino što Na koncu, ako se sav taj orijentalizam,
nikada nisu bili na pogrešnoj strani, kako je je zaboravila reći ova historičarka jeste da predrasude i dehumanizacija temelje na “tur-
nedavno na Kočićevom zboru ustvrdio mi- je ta multikulturalnost ni više ni manje nego skom zulumu” koji su trpjeli kršćani, onda
nistar unutrašnjih poslova Srbije Aleksan- islamsko naslijeđe iz osmanskog doba. Bilo imamo samo jedno pitanje. Gdje su musli-
dar Vulin, jer su njihova politika i oni koji su je riječ o politici otvorenosti i multikulturalno- mani Like i Slavonije? Gdje su musliman-
je podržavali bili glavom i bradom pogrešna sti koju su Osmanlije provodile na osvojenim ski starosjedioci Beograda, Valjeva, Niša...,
strana. Dakle, mimo onoga što je neospor- područjima, shvatajući da je koncept grada gdje su džamije, tekije i mezaristani koji su
no, nacistički kvislinzi u Srbiji koji su u Dru- nemoguć bez razmjene ideja, bez interak- se bjelasali od Pakraca, Đakova i Osijeka,
gom svjetskom ratu potamanili gotovo sve cije različitosti. Dakle, zaboravila je reći i to preko Beograda pa sve naniže? Da su mu-
Jevreje, a zatim i četničke horde koje su po- da se Sarajevo kao grad razvijalo u okvirima slimani postupali kao što su to radili srpski
klale 200 hiljada muslimana, bilo bi dovoljno osmanskih standarda urbanosti, što je po- i hrvatski križari, ne bi bilo niti jedne crkve
uračunati samo period od 1992. do 1995. drazumijevalo i sinagogu i crkvu. Stoga, je u Bosni. Upravo te njima mrske orijentalne
i mogli bismo reći da je lično biti pogrešna li Sarajevo muslimanski grad? Pa možda bi vrijednosti značile su toleranciju Drugog i
strana imanentno srpskoj politici. Primjerice, bilo bolje pitati je li to Mostar i je li to Banja Drugačijeg, kozmopolitizam i multikultural-
za Čovića i njegovu svitu bi se moglo reći Luka. Dakle, mimo onoga što trenutno čini nost. Tako ne misli predsjednik Federacije
da su izabrali pogrešnu stranu – onu veliko- sastav stanovništva, gotovo da i nema gra- BiH Marinko Čavara, koji je nedavno izjavio
srpsku. To ne znači da bi trebali izabrati onu da u Bosni i Hercegovini koji je osnovan te da bi Bošnjaci, “umjesto evropskog, radije
bošnjačku, ali bi trebali držati onu državnu se razvijao van islamsko-osmanskog urba- orijentalno pravno naslijeđe”. Šta ustvari za-
bosanskohercegovačku. Da su na toj strani, nog miljea. Šta to zanima turiste u Mostaru? govara Čavara, pripadnik stranke i ideologije
zasigurno im ne bi bila mila saradnja sa se- Pa sigurno da ne hitaju u razgledavanje koja je sprovodila urbicid i rušila orijentalno
cesionističkom politikom koju provodi vuli- betonskog crkvenog nebodera u zapadnom naslijeđe po Mostaru i Stocu – aparthejd,
novsko-dodikovska svita Kočićevog zbora s dijelu Mostara, zanima ih most i priča o njemu, konkvistu i rekonkvistu, sađenje križeva po
Manjače. Vulin je čak s tog mjesta, gdje su ambijent nečega orijentalnog. brdima, dehumanizaciju Drugoga i Drugači-
Srbi devedesetih držali zloglasni koncentra- Ustvari je taj sav bauk oko muslimanskog jeg, jednom riječju: srednji vijek.
cijski logor i pripadajuću masovnu grobnicu, Sarajeva pokušaj impliciranja da takvo ne Druga je stvar što bi rado to orijentalno
a gdje danas rakijaju i kunu se u jedinstvo može biti glavni grad BiH, da ga musliman- naši ljevičari i vojska kompleksaša najradije
srpskoga sveta, optužio člana Predsjedništva stvo čini neprikladnim i da ga delegitimizira. pretvorili u muzeje. Možda pritom instalirali i
BiH Šefika Džaferovića da je “dželat BiH i Ili još gore od toga – hoće se reći da je je- nekog Jasminka Halilovića kao upravitelja pa
mira”. Ovo je više od licemjerja, ovo je neka dini način da Sarajevo bude prihvatljivo ako da može začuđenim strancima pričati kako
vrsta džinskog sveta, potpuno nestvarnog i nestane njegove prepoznatljive arhitekture je nekada ovdje živjelo neko muslimansko
nadrealnog. ili njegovih starosjedioca, odnosno da se bošnjačko pleme koje se ipak civiliziralo i
I mladi gradonačelnik Banje Luke Draško “muslimanstvo” smanji na “prihvatljiv” broj. uskladilo s evropskim vrijednostima. Takvi od
Stanivuković sjedio je pod istim tim šatori- Nažalost, veliki broj Bošnjaka muslimana rata naovamo također komuniciraju s nekim
ma gdje se odvijao Dodikov i Vulinov dernek. podliježe ovoj propagandi i svojski se trude džinskim svijetom i umišljaju da vode borbu
Štaviše, kažu da se i propio, a inače ne pije. u samoponižavanjima i dokazivanjima svoje da Sarajevo ne postane Kandahar. Smatra-
Inicijacija šljivovicom. Uskoro će se baždariti evropskosti i tzv. zapadne uljudbe. Evrop- ju da to što je kulture i Evrope u Sarajevu
i postati punoljetni junački Srbin. Ali mladi skost ne trebaju dokazivati jer su Evropljani, to je do njih i njihove borbe protiv sila mra-
se moraju povezivati s mladima, kaže grado- a da su imalo upoznati s islamskom tradi- ka i primitivizma
načelnica multietničkog Sarajeva Benjamina cijom Bošnjaka, mogli bi se ponositi mo- Ipak, mladi (po)četnik Draško Stanivuko-
Karić u intervjuu za hrvatske medije. Naime, ralnom superiornošću, naravno, uz uvjet da vić itekako je svjestan da džamije nisu muzeji
nekako u isto vrijeme dok je srpski džinski je tradicija (u formalnom, a ne suštinskom pa je izrekao: “Dodik je izabrao stranu, on
svet padao u ekstazu pod šatorima, raspri- smislu) provjetrena u savremenosti. Ovako je stao ispod turske zastave i zastave BiH
čala se Karićka o duhu Sarajeva baš kao smo zarobljeni u prošlosti, u strepnji od bu- na sastanku u Sarajevu. Nije imao čak ni na
da opisuje kakvu hipi komunu koja je preži- dućnosti, a uz nedostojanstveno pehlivanje- reveru zastavu Republike srpske.” I vraća-
vjela burnu ‘68. Kako kaže prva sarajevska nje u sadašnjosti. S manjkom samosvijesti, mo se opet na početak bez kraja. U srpski
domaćica, taj je specifičan duh Sarajeva u sramu i susramlju od samih sebe, zatajili džinski svet pod šatore Kočićevog zbora na
prepoznao i papa Franjo kada je stigao u smo, zanijekali smo, moralno smo posrnuli. Manjači. n

STAV 3/9/2021 3