Page 20 - STAV broj 362

POLITIKA

Kao politička pojava, dan oslobođenja Sarajeva, te da je nagla-
Mustafić je tek jedan od šavanje historijske činjenice da su Sara-
jevo kao grad i urbanu cjelinu osnovale
onih tipičnih ljevičarskih Osmanlije u sukobu s “multietničkim
kapitulantskih opsjenara karakterom Sarajeva”.
Također, Mustafić je nadugo i naširo-
i vračeva kompromisa ko piskarao o dubokoj tuzi koju osjeća jer
su mnogi njegovi bošnjački sunarodnja-
koji srčano zagovaraju ci “pristali zamijeniti svoj lični identitet
žrtvovanje Bošnjaka i bilo za nacionalni”, čime je pokazivao da ne
razumije da su i pojedinačni, ali i grupni
kakve bošnjačke posebnosti identiteti višeslojni i višedimenzionalni.
na oltaru “suživota”, a sve Za Mustafića postoje tenzija i sukob iz-
među posjedovanja ličnog i kolektivnog
kako bi prizvali i oživjeli identiteta, štaviše, za njega je nacionalni
duh njima neprežaljene identitet pošast i iskreno žali što je doš-
lo do nacionalne emancipacije Bošnjaka.
Socijalističke Republike Bosne Mustafić je tvrdio da su nacionalni iden-
i Hercegovine te tadašnjih titeti pogubni za “multietničku” Bosnu
i Hercegovinu te je zastupao mišljenje
vrijednosti, normi i odnosa. kako Bošnjaci ne trebaju imati vlastite
institucije, poput bošnjačke gimnazije,
narodu; borbeni antinacionalisti skloni jer to navodno dovodi do fragmentira-
automatskoj predaji pred antibošnjačkim nja Bosne i Hercegovine.
nacionalizmom; militantni zagovorni-
ci multikulture koji ne priznaju jedino DINO MUSTAFIĆ KAO LJEVIČARSKI
kulturološku posebnost većinskog naroda POLITIČKI ŠAMAN
Bosne i Hercegovine; glasni kozmopoliti Danas, pak, Mustafić ispovijeda svo-
i građani svijeta za koje je “šumadizirani” je “građanske grijehe” u tekstovima na odgovornošću za opstanak države i druš-
Beograd i dalje glavni centar i referentna portalu Tačno.net u kojima tvrdi kako je tva! Pritom poručuje da Bošnjaci, kao
tačka iz koje usvajaju sve intelektualne i “odnos prema pluralnom identitetu jedan zajednica, moraju spasiti Bosnu i Herce-
kulturne trendove... Sve su to neka tipič- od najsigurnijih pokazatelja moralnog govinu tako što će aktivno zanemariva-
na obilježja ovdašnjeg kulturijata, čiji je napredovanja ili nazadovanja cjeloku- ti ili sakrivati historijske i svakodnevne
Mustafić ugledni i javno angažirani pri- pne zajednice”, te poziva na poštovanje činjenice (recimo nacionalni sastav Ar-
padnik koji svakodnevno javno iznosi raznolikosti u kojoj “svaka osoba može mije RBiH, postojanje VRS-a i HVO-a,
svoja “promišljanja”, ali i vrijedno djeluje. da govori i izražava se na jeziku po svom ili očitu razliku u odnosu prema pitanju
izboru, da na miru ispovijeda svoju vjeru opstanka Bosne i Hercegovine kod onih
IZABRANA DJELA DINE MUSTAFIĆA i da bez straha prihvata svoje porijeklo ne stranaka za koje većinski glasa svaki od
U tom kontekstu, prisjetimo se da je navlačeći na sebe neprijateljstvo”. naroda tokom cjelokupnog poslijeratnog
Dino Mustafić tvrdio da su “nacionali- Na prvi se pogled čini da se Mustafić perioda) te se odricati vlastitog prava na
sti iz SDA” ne samo “primitivni, zaostali, kaje zbog svojih ranijih isključivih stavo- domovinu koju su krvlju odbranili!
neizgrađeni, nemaju bilo kakvih pleme- va i neprijateljstva spram onih Bošnjaka Mustafić tvrdi i da “politička pseudo-
nitih osobina i vode promašene egzisten- koji gaje “pluralizam identiteta i koji se elita predvođena bošnjačkim nacionali-
cije” već da čak “ni oblikom ne liče na izjašnjavaju po vlastitom izboru na vla- stima i njenim nazadnim intelektualnim
pripadnike ljudskog roda”, čime je po- stitom jeziku ispovijedajući svoju vjeru šaptačima plasira ideju o BiH kao isklju-
put nekog naciste dehumanizirao stoti- i ponoseći se svojim porijeklom”. No, ne čivom mehaničkom zbiru nacionalnih
ne hiljada Bošnjaka s čijim se političkim lezi vraže, u istom tekstu Mustafić poka- entiteta, što je historijski i kulturološki
opredjeljenjem nije slagao. Ni to mu nije zuje da je takva sloboda rezervirana za sve falsifikat”, ali onda istovremeno optužu-
bilo dosta pa je tvrdio kako su svi oni koji osim za Bošnjake. je bošnjačku političku elitu da zloupo-
Jugoslaviju ne smatraju civilizacijskim Prema Mustafiću, Bošnjaci ne da ne- trebljava građansku ideju i demokratski
vrhuncem, najboljom političkom i kul- maju pravo da se okupljaju oko onoga princip “jedan čovjek, jedan glas” kako bi
turnom idejom ne samo “nacionalistički što ih čini pripadnicima partikularne i “demokratski legitimirala” vlastiti “dis-
ološ” već i kvislinzi, pripadnici poraženih zasebne zajednice, jednog posebnog na- kriminatorski odnos prema manjinama”.
zločinačkih ideologija i pokreta, čime je roda, a kamoli da se politički i kulturno Baš kao što je čvrsto opredijeljen za
opet demonizirao svakog onog građani- homogeniziraju, već kao “većina” imaju pluralizam i slobodu njegovanja svakog
na koji je glasao za nezavisnost Bosne i “historijsku odgovornost” za opstanak identiteta, sve dok on ne podrazumijeva
Hercegovine. bosanskohercegovačke države i druš- i bošnjački identitet, ovakvim stavovima
Mustafić je omalovažavao i današ- tva, te se stoga “moraju odreći priče o Mustafić, u suštini, poručuje kako on jeste
nje Sarajevo tvrdeći da kultura u njemu temeljnom narodu” koji ima bilo kakvo za građansku državu, ali takvu da u njoj
više nije kozmopolitska već tek folklor- više i jače historijsko pravo na Bosnu i Bošnjaci nisu politička ili kulturološka
na, a harangirao je i protiv obilježavanja Hercegovinu. većina pa je ne mogu “zloupotrijebiti”.
rođendana grada Sarajeva, tvrdeći da je Potpuno kontradiktorno, Mustafić Stoga je, kao politička pojava, Mustafić
u pitanju “otomanizacija Sarajeva” (ka- Bošnjacima kao narodu odriče bilo ka- tek jedan od onih tipičnih ljevičarskih
kvog li oksimorona), kojom će se zasje- kvo veće pravo na Bosnu i Hercegovinu, kapitulantskih opsjenara i vračeva kom-
niti 6. april, koji su komunisti uveli kao dok ih istovremeno kao kolektiv osedlava promisa koji srčano zagovaraju žrtvovanje

20 11/2/2022 STAV