Page 17 - 30.05.2016 Faktor 197

30.5.2016. I
PONEDJELJAK I 17

Ekonomija

POSTROJENJA U BiH PLATILA DANAK PRILAGOĐAVANJU TRŽIŠTU Izvještaj nezavisne revizije

KAKVA JE BUDUĆNOST

BOSANSKIH ŽELJEZARA

Radnicima nisu uplaćeni doprinosi
Dugovi Pošta RS veći

od imovine preduzeća

Javno preduzeće Pošte RS Rukovodstvo ovog predu- što je utjecalo na kašnjenje u
u finansijskom je kolapsu. zeća smatra da će Pošte RS, plaćanju poreza i doprinosa
Izvještaj nezavisne revizije, uz podršku osnivača, osigurati na lična primanja zaposlenih,
objavljen na Banjalučkoj ber- neophodna sredstva za uredno kao i dospjelih obaveza prema
zi, potvrđuje da su kratkoročne izmirivanje dospjelih obaveza. dobavljačima.
obaveze ovog javnog preduzeća Samo troškovi bruto zarada Stoga su planom rada za ovu
RS-a na kraju prošle godine bile i naknada u Poštama prošle godinu planirali da se zaduže za
veće od njegove tekuće imovine godine su iznosili 39,8 mili- pet miliona KM kako bi pobolj-
i to za više od 4,5 miliona KM. ona KM. šali tekuću likvidnost i mogli
- Ova činjenica ukazuje na po- Iz tog javnog preduzeća ranije da izmiruju svoje obaveze za
stojanje značajne neizvjesnosti su za banjalučki portal "Capi- poreze i doprinose.
koja može da izazove sumnju u tal" tvrdili da su u toku 2015. Na kraju prošle godine Pošte
sposobnost Pošta RS da posluju godine imali problem likvid- RS pojavljuju se kao tužilac u
po načelu stalnosti poslovanja - nosti kroz nemogućnost naplate mnogobrojnim sudskim spo-
navodi se u izvještaju revizorske svojih potraživanja za pružene rovima, ali i kao tužena strana,
kuće "Confida". usluge budžetskim korisnicima, potvrdila je i nezavisna revizija.
Ruševni pogoni nekadašnje Željezare Vareš
dio Rudarsko-metalurškog kom- JUGOSLAVIJA Ovaj sektor zapošljava više od 11.000 radnika
binata Zenica. Uvoz čelika iz
drugih zemalja je ograničavan, Plan rada željezara Industrija tekstila bilježi
i zeničko preduzeće je zbog
toga moglo plasirati dva mili- Željezara Zenica je u doba Jugoslavije proizvodila duge va-
ona tona čelika na prostor bivše ljane proizvode i polufabrikat za dalju preradu u metaloprera- pad izvoza i rast prihoda
Jugoslavije. BiH trenutno može đivačkim preduzećima širom Jugoslavije koji su bili sastavni
potrošiti oko 300.000 tona čelika dio Rudarsko-metalurškog kombinata Zenica. Željezara Vareš Ukupan prošlogodišnji pri-
godišnje, a ostatak treba ići na je proizvodila sivo gvožđe za potrebe ostalih livnica u Jugo- hod u oblasti industrije tek-
izvoz. Imajući u vidu pad cije- slaviji i imala livnicu odlivaka. Željezara Ilijaš je proizvodila stila, kože i obuće u entite-
na na svjetskom tržištu i cijenu gusene cijevi, lijevala velike kace za trosku i kokile za livanje tu RS iznosi 228,49 miliona
transporta, njeni proizvodi ne bi čelika u ingote. Željezara Smederevo je proizvodila tanke limo- KM, u oblasti proizvodnje
bili konkurentni. Činjenica da ve. Željezara Skoplje je proizvodila debele limove, a Željezara papira i proizvoda od papi-
je željezara u Zenici u sastavu u Sisku je bila proizvođač bešavnih i šavnih cijevi. Slovenačke ra 126,29 miliona KM, a u
ArcelorMittala, najveće kom- željezare su proizvodile kvalitetni čelik, a Željezara Nikšić je oblasti štampanja i umno-
panije na svijetu za proizvod- radila čelik za namjensku industriju. žavanja snimljenih zapisa
nju čelika, znači da u okviru te 63,58 miliona KM.
grupacije može još uvijek plasi- proizvoda utječe i na poslo- faktora poput visokih cijena Prihodi su za oko 3 posto
rati čelik na tržište – pojašnjava vanje ArcelorMittala iz kojeg električne energije, troškova veći u oblasti industrije tekstila,
Muhamedagić. poručuju da činjenica da nisu u prilagođavanju novim mjera- kože i obuće kao i proizvodnje
Iz ArcelorMittala Zenica za mogućnosti dobiti snižene cijene ma zaštite okoliša te nelojalne papira i proizvoda od papira u
Faktor su potvrdili da se zenički električne energije i transporta konkurencije iz Kine uzrokovala odnosu na 2014. godinu, dok su
čelik izvozi u zemlje bivše Ju- snižava njihovu konkurentnost, loše poslovne rezultate. u oblasti štampanja i umnoža-
goslavije, zatim Italiju, Austriju, što u najgorem scenariju može Podaci Eurostata ukazuju vanja snimljenih zapisa manji
Mađarsku, Rumuniju, Bugar- uzrokovati pad proizvodnje i na to da je cijena evropskog za 3,74 posto. U sektoru tekstila radi 146 kompanija
sku, Albaniju, Grčku, Tursku i otpuštanja radnika. čelika koji se uvozi u Veliku U oblasti industrije tekstila,
niz drugih zemalja. Britaniju u prosjeku 897 eura kože i obuće od 146 privred- kože i obuće bilo je 11.067 iznosila je 54,84 posto, što je
Ali pad globalnih cijena Sumorna predviđanja po toni, dok se kineski čelik nih društava, 39 je poslovalo zaposlenih. za 8,71 posto manje u odnosu
Da bh. željezare i industrija plaća 583 eura po toni. Ovi pozitivno, a 107 sa gubitkom. Od 35 privrednih društava na prethodnu godinu. U oblasti
Za razliku od proizvodnje čelika nisu izuze- podaci, preslikani na globalni Ostvarena dobit iznosila je u oblasti proizvodnje papira i proizvodnje papira i proizvoda
željezare u Zenici, tak u problemima sa kojima se nivo, u kombinaciji s padom 18,58 miliona KM, a gubi- proizvoda od papira, pozitiv- od papira prošle godine bilo je
postrojenja željezare susreću, potvrda je i situacija potražnje za čelikom, ukazuju tak 3,18 miliona KM, javlja- no je poslovalo 30, a negativno 667 zaposlenih.
ju agencije.
na to da slijedi sumoran peri-
pet. Dobit je ostvarena u iznosu
Pozitivno poslovanje od 43
u kolijevci industrijske revolu-
u Varešu su većinom cije, Velikoj Britaniji. Vlasnik od za evropske proizvođače Ukupno ostvaren izvoz izno- od 3,39 miliona KM, a gubitak privredna društva u oblasti
demontirana i većine željezara u ovoj zemlji čelika. Stručnjaci predviđaju sio je 445,96 miliona KM, što u iznosu od 2,97 miliona KM. štampanja i umnožavanja sni-
završila su kao je firma Tata Steel, koja je dio da će opstanak biti moguć za je za 6,42 posto manje, a uku- Ukupno ostvareni izvoz u mljenih zapisa ostvarilo je 26,
pan uvoz 410,26 miliona KM, 2015. godini bio je 74,14 mi-
jedne od najvećih indijski gru-
a negativno 17. Ostvarena do-
specijalističke pogone prerade
čelični otpad. U pacija Tata Group. metala, a da će velike željezare što je za 2,52 posto više u od- liona KM što je za 7,29 posto bit iznosi 6,99 miliona KM, a
Ilijašu je trenutno Početkom 2016. najavili su koje proizvode sirovo željezo i nosu na godinu ranije. Pokrive- manje, a ukupan uvoz 135,18 gubitak oko 316.000 KM. Ova
u fazi montaža otpuštanje 1.050 radnika u bri- obični čelik naći u teškoj borbi nost uvoza izvozom iznosila je miliona KM, što je za 7,42 oblast, u kojoj je bilo zaposleno
tanskim pogonima, a 1.920 rad-
za opstanak. Bh. željezare će,
108,7 posto, što je za 10,39 po-
posto više u odnosu na 2014. 526 radnika, ima veoma nizak
postrojenja za livnicu nika je već izgubilo posao prošle prema svim predviđanjima, sto manje nego u 2014. godini. godinu. nivo izvoza - oko 680.000 KM,
odlivaka godine. Tvrde da je kombinacija dijeliti sličnu sudbinu. U oblasti industrije tekstila, Pokrivenost uvoza izvozom kao i uvoza, oko 454.000 KM.