Page 9 - 08.11.2016 Faktor 358

8.11.2016. I I 9
UTORAK

Teme

DOK POLJOPRIVREDA NA SLOBODI PROPADA, ZATVORSKA CVJETA

ZATVORSKE FARME U

RS-u OSTVARILE VIŠE OD

140.000 KM PRIHODA

Veliki broj zatvorenika je voljno da radi, ali nažalost nema dovoljno kapaciteta da bi

se svi mogli zaposliti. Sretan sam što sam dobio mogućnost da radim na zatvorskoj
ekonomiji, kaže za Faktor jedan od zatvorenika
U koji leži u KPZ-u Tunjice u
vrijeme kada je po-
ljoprivredna proi-
Banjoj Luci, rad na zatvorskoj
poljoprivrednoj ekonomiji je
zvodnja u RS-u na
koljenima, privred-
tvorskih dana.
na gazdinstva koja posluju u najveće utočište tokom za-
okviru zatvora u ovom entite- - Veliki broj zatvorenika je
tu bilježe dobre rezultate, te je voljno da radi, ali nažalost
tako šest zatvorskih privrednih nema dovoljno kapaciteta da
jedinica u prvih šest mjeseci bi se svi mogli uposliti. Sre-
ove godine ostvarilo prihod tan sam što sam dobio moguć-
od ukupno oko 140.000 KM. nost da radim na zatvorskoj
ekonomiji. Ima i onih kojima,
Najbolji u Istočnom Sarajevu iz sigurnosnih razloga, nije
Najbolje “posluje” Kazne- dozvoljeno da rade. Za rad
no-popravni zavod u Istočnom osuđenici dobiju i određenu
Sarajevu gdje su zatvorenici simboličnu naknadu i novac
koji robijaju u ovoj ustanovi, možemo potrošiti za kupovi-
raznim privrednim aktivnosti- nu u zatvorskoj prodavnici ili
ma u PJ “Privrednik”, ostvarili kantini. Imamo svoj karton u
prihod više od 50.000 KM. U Ono što je posebno zanimljivo jeste da u kojem se evidentiraju prilivi i
zatvoru u Foči privredno do- Trebinju čak nemaju ni zaštitnu ogradu odlivi novca - ispričao je naš
bro “Drina” ostvarilo je više sagovornik.
od 38.000 KM prihoda, u KPZ oko zatvorske farme, dok u Bijeljini imaju i
Trebinje oko 22.000 KM, KPZ konsultantsku kuću za vođenje poslovnih knjiga Zastarjele mašine i alat
Bijeljini oko 19.000 KM, zatim U zatvorima u RS-u radi više
“Tunjice” u Banjoj Luci više od 400 muških zatvorenika i
8.000 KM i “Spreča” u KPZ desetak žena, dok za oko pet
Doboj 2.000 KM. TUNJICE: Jedan od zatvora koji ima privredno gazdinstvo posto viskorizičnih zatvorenika
nije dozvoljeno da rade, a oko
PRIHODI PO ZATVORIMA - Zakonom o izvršenju Zatvorske privredne jedi- imaju vlastiti PDV broj i JIB deset posto ih ne može raditi iz
budžeta RS-a za 2016. i po- nice su podijeljene na poljo- - navodi se u Pravilniku Mi- zdravstvenih razloga. U nez-
KPZ Istočno Sarajevo, PJ “Privrednik” 51.778 KM sebnim instrukcijama data je privredne ekonomije, farme, nistarstva pravde RS-a. vaničnom razgovoru s uprav-
KPZ Foča, PJ “Drina” 38.443 KM mogućnost da prihodima os- radionice, restoran, čajne ku- Ono što je posebno zani- nicima privrednih gazdinstava
KPZ Trebinje “Pudarica” 22.258 KM tvarenim po osnovu vršenja hinje, pekare, vešeraj i drugo. mljivo jeste da u Trebinju čak u zatvorima, saznajemo da su
KPZ Bijeljina “3. maj” 18.786 KM njihove redovne ili dopunske - Na čelu svake nalazi se po- nemaju ni zaštitnu ogradu oko im najveći problem zastarjeli
KPZ Banja Luka “Tunjice” 8.368 KM djelatnosti, slobodno raspola- moćnik direktora u zatvoru, a zatvorske farme, dok u Bijelji- alati i mašine, kao i skromni
KPZ Doboj “Spreča” 1.966 KM žu. Uplata prihoda se vrši preko imaju otvoren račun kod po- ni imaju i konsultantsku kuću kapaciteti, a tvrde i da bi nabav-
namjenskih računa - istakli su slovnih banaka, obveznici su za vođenje poslovnih knjiga. kom novije opreme ostvarivali
u Ministarstvu finansija RS-a. poreza na dodatnu vrijednost, Za zatvorenika Dragana A. još bolje poslovne rezultate.
Zaštita okoliša u Federaciji BiH SARAJEVO Vrhovni sud FBiH

ZA TRI PROJEKTA Umro Amir Jaganjac

1,8 MILIONA KM sjednik Vrhovnog suda Fede- novembra 1993. do jula 1996.
Amir Jaganjac, bivši pred-
obavlja dužnosti sudije Okruž-
racije Bosne i Hercegovine, nog vojnog suda Sarajevo.
Na temelju Odluke Vlade KM, i to sufinansiranje proje- predstavnici 13 općina, jed- preminuo je jučer u Sarajevu. Od jula 1996. do aprila 2003.
FBiH i nakon javnog pozi- kata za izgradnju infrastruktu- nog regionalnog centra za Rođen je 15. aprila 1958. go- radio je kao sudija Kantonal-
va, Federalno ministarstvo re, nabavku opreme i postroje- upravljanje otpadom i četiri dine u Sarajevu. Diplomirao nog suda u Sarajevo, a u mar-
okoliša i turizma okončalo je nja za upravljanje komunalnim javne ustanove za zaštićena je na Pravnom fakultetu Uni- tu 1999. imenovan je za pred-
proceduru podjele sredstava otpadom (1,1 milion KM), područja. Osim unapređe- verziteta u Sarajevu 1980, a sjednika Kantonalnog suda u
za sufinansiranje projekata podrška regionalnim sani- nju zaštite okoliša, ova po- pravosudni ispit položio 1984. Sarajevu. Od 1. aprila 2003.
iz Akcionog plana Strategije tarnim deponijama za uprav- drška će sigurno doprinijeti i u Sarajevu. do aprila 2016. obavljao je
okoliša za ovu godinu. ljanje komunalnim otpadom poboljšanju cjelokupne turi- Sudijsku karijeru započeo poslove sudije i predsjedni-
Federalna ministrica okoliša (300.000 KM) i sufinansira- stičke ponude u našoj zemlji je kao sudija Općinskog suda ka Vrhovnog suda Federacije
i turizma Edita Đapo jučer je nje projekata zaštite prirode i boljoj iskorištenosti naših II Sarajevo u oktobru 1985. Bosne i Hercegovine. Za čla-
potpisala ugovore za tri pro- (400.000 KM). prirodnih resursa - saopćeno godine, a u augustu 1992. iza- na VSTV-a BiH izabran je u
grama na području FBiH u - U ime korisnika, ugo- je iz Federalnog ministarstva bran je za sudiju Višeg suda junu 2012, a ostavku je podnio
ukupnom iznosu od 1.800.000 vore su potpisali načelnici/ okoliša i turizma. u Sarajevu, dok u periodu od AMIR JAGANJAC u januaru 2013.