Page 18 - 07.01.2016 Faktor 55
P. 18

18 I              I  7.1.2016.
                                 ČETVRTAK

              Kultura



              Abdulah Sidran o svojoj novoj knjizi
              (Be)smisao






              borbe za







              socijalnu






              pravdu








                                                                                       SIDRAN: Svjedočanstva o radu mnogih navodnih književnika
              Knjiga je zbirka 90-ak odabranih kolumni iz rubrike „Na granici“, u kojima je sjajni  pjesnik,
              dramski pisac, scenarist i putopisac, potpuno razvio specifičan novinski izraz


                      ranje mora naziv je  prilikama, u kojima je pisanje  nepravde i nepravilnosti, da  uočavao u internacionalnoj bh.  književnih poslova u BiH igno-  Pomoć onih koji bi mogli ne-
                      nove knjige akade-  novinskih komentara na poli-  ne upotrebljavam teže riječi.  književnoj asocijaciji –PEN  risali genijalni roman  Nedžada  što učiniti u toj borbi vrlo često
                      mika Abdulaha Si-  tičke i druge događaje ravan  Počeo sam rat sa onim što ja  centru BiH, a koja je postala  Ibrišimovića, „Vječnik“, kada  je izostala, ali Sidran poruču-
              Odrana, koju je prije  oranju mora. U Sidranovom  smatram krivim Drinama u  nešto sasvim daleko od Bosne  su nagradu „Meša Selimović“  je da neće odustati od namjere
              dva dana objavila izdavačka  iskustvu borba za socijalnu  sveukupnom djelovanju u nas,  i bosanskih pisaca. Inicijal-  dodijelili jednoj beogradskoj  da pravdu stavi na pijedestal.
              kuća, „Buybook“.  Knjiga do-  pravdu, za bolje odnose među  pri čemu sam naročito straho-  na kapisla za tu borbu bila je  književnici. To se događalo kra-  - Ja kao pisac na zalasku,
              nosi polemičke tekstove - ona  stvaraocima je poražavajuća, i  vite nepravde i nepravilnosti  spoznaja da su aktuelni vladari  jem 2008. i početkom 2009, da  čovjek koji je spakovao svo-
              je zbirka odabranih Sidranovih  predugo traje.                                                    bi taj isti žiri, tri godine kasnije,  je životne kofere i sprema se
              kolumni, njih 90-tak  iz rubrike   - Krenuo sam iz svoje obla-                                    to isto meni uradio. I sve što se  na put bez povratka, kako to
              „Na granici“, u kojima je ovaj  sti, a to je  književnost, kada   Inicijalna kapisla bila je spoznaja da su aktuelni   zbiva vezano je za centar moći  patetično kažu, ostavit ću za
              pjesnik, dramski pisac, scena-  sam po izlasku iz bolnice 2008.  vladari književnih poslova u BiH ignorisali   koji se nalazi u PEN centru, koji  sobom svjedočanstva o nepra-
              rist i putopisac, potpuno razvio  godine povezao neke stvari   genijalni roman „Vječnik“ Nedžada Ibrišimovića,   ne pripada bh. piscima, a koji  vilnostima i nezakonitostima
              specifičan novinski izraz.   i vidio da se u mojoj oblasti,                                       vodi sve poslove koje bi treba-  u radu mnogih danas navodno
                Knjiga govori o (be)smislu  a ne samo tamo gdje su veli-  kada su nagradu „Meša Selimović“ dodijelili   lo da vodi ministarstvo kulture  uglednih književnika - poručio
              društvenog angažmana u našim  ke pare, događaju strahovite  jednoj beogradskoj književnici        naše zemlje - istakao je Sidran.  je na kraju.    M. ČU.

              Godišnjica smrti jednog od najistaknutijih slikara koje je Bosna i Hercegovina imala

              ISMET MUJEZINOVIĆ JE OSTAVIO



              NEVJEROVATAN SLIKARSKI OPUS




              Jedan je od osnivača Škole za likovne umjetnosti u Sarajevu, grupe Collegium Artisticum i Udruženja
              likovnih umjetnika BiH. Gimnazija u Tuzli i ulica u Beogradu nose ime ovog velikog umjetnika

              PIŠE SUMEJA ŽGALJ        crteže, akvarele, grafike i plat-                                               REDITELJ POSEBNOG KOVA
                                       na. Među njegovim prvim i
                     a današnji dan, prije  najznačajnijim djelima bili                                          Svi baruti Bate Čengića
                     31 godinu, umro je  su portreti staraca i seljaka,
                     Ismet Mujezinović,  slikani pastelom. Jedan je                                                Bahrudin (Bato) Čengić, rođen je 7. januara 1931. godi-
             Njedan od najistaknu-     od osnivača Škole za likov-                                               ne u Maglaju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, Od-
              tijih bh. slikara, čiji se radovi  ne umjetnosti u Sarajevu,                                       sjek za opštu književnost i scenske umjetnosti u Sarajevu.
              nalaze po umjetničkim galeri-  grupe Collegium Artisticum                                          Usavršavao se u Londonu kod reditelja Johna Schlesinge-
              jama, muzejima, ali i u privat-  i Udruženja likovnih umjet-                                       ra i Karela Reisza.
              nim zbirkama.            nika BiH, a gimnazija u Tu-                                                 Njegovi igrani filmovi su: Mali vojnici (1967.), Uloga
                Iza sebe je ostavio izuzetne  zli, kao i ulica u Beogradu,                                       moje porodice u svjetskoj revoluciji (1971.), Pismo-gla-
                                                                                                                 va (1983.) i Gluvi barut (1990.).
                    PISAC, PJESNIK I DRAMATIČAR                                                                    Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima je i
               Nemirni hercegovački duh                                                                          Šestoaprilska nagrade Grada Sarajeva za film „Mali vojnici“.

                                                               ISMET MUJEZINOVIĆ: Iza sebe ostavio izuzetna djela
                 Osman Đikić, poznati bh. pisac, pjesnik i dramatičar, ro-                                        Najpoznatija Mujezinovi-  Podsjetimo se, Mujezinović
               đen je 7. januara 1879. godine u Mostaru, gdje je završio   nose njegovo ime.  djelovanje na više područ-  ćeva djela: “Žetelice”, “Užina  je rođen 2. decembra 1907.
               ruždiju i nekoliko razreda gimnazije, a zatim je preselio u   U Mujezinovićevom sli-  ja, sklonost ka promjenama,  na radilištu”, “Portret Mari-  godine u Tuzli. Završio je Li-
               Carigrad gdje je završio školovanje. Poslije odlazi u Beograd,   karskom opusu među crteži-  humanističko i ideološko  je”, “Portret Romana Petro-  kovnu akademiju u Zagrebu.
               pa u Beč, gdje završava trgovačku akademiju. Nakon toga,   ma, akvarelima, grafikama i  opredjeljenje, te koloristič-  vića”, “Kurir, crtež perom,  Nakon prve samostalne izložbe
               tačnije 1909. godine, preselio je u Sarajevo, gdje je izabran   platnima ističu se tri stvara-  ki procvat. Drugi je četvero-  tuš”, “Portret maršala Tita,  u Sarajevu, boravio je u Fran-
               za sekretara muslimanskog kulturnog društva “Gajret” i za   lačka perioda. Od prve samo-  godišnji - ratni period, i treći  linorez u boji”, “Prelaz pre-  cuskoj gdje je završio kurs
               urednika istoimenog lista, a godinu poslije pokreće politič-  stalne izložbe koju je 1926.  je postratni - period velikih  ko Neretve Proboj”, “Noše-  historije umjetnosti na Sorbo-
               ki list pod nazivom “Samouprava”.               godine priredio u Sarajevu,  poduhvata, ciklusa, široke  nje ranjenika”, “Prsa u prsa”,  ni. Umro je 7. januara 1984. u
                                                               pa do 1941. karakteriše ga  društvene afirmacije.  te “Crtež”.           rodnoj Tuzli.
   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23