Page 3 - STAV broj 280

UVODNA RIJEČ

Filip Mursel Begović

Bosanska nacionalna manjina ne postoji

SMAIL BALIĆ

“OKREĆE SE U

MEZARU”

Bosansko akademsko društvo u Austriji Jesu li Jevreji postali Bosanci u nacionalnom bosanstva pozitivan i afirmativan osjećaj dr-
(GBAA) ovih dana bombardira mailovima u smislu? Nisu, naravno, ali oni jesu Bosanci u žavotvornosti koji bi trebao gajiti svaki građa-
kojima traže podršku za “podnošenje zahtjeva državotvornom smislu, i to su dokazali. Jevre- nin Bosne i Hercegovine). Ovakva inicijativa
austrijskim vlastima za priznanje bosanske na- ji su pokazali i tokom rata da osjećaju svo- uvreda je cjelokupnom naslijeđu Alije Isakovića,
cionalne manjine u Austriji”. Bosanska nacio- je bosanstvo, i kao političku činjenicu i kao čije djelo članovi društva očito nisu konsultirali
nalna manjina ne postoji nigdje na svijetu, jer onu geografsku. ni kao primarnu ni kao sekundarnu literaturu.
Bosanci nisu nacija i nisu ustavna kategorija Možda ponajveći paradoks dijasporne ini- No, kada govorimo o identitetu, mi govo-
u Bosni i Hercegovini, a na posljednjem po- cijative jeste da je instituciju predlagača suo- rimo o pluralu, a ne o jednini, mi govorimo o
pisu stanovništva popisani su u zanemarivom snivao vrsni akademski istraživač i zasigurno tome da je identitet jednog čovjeka u stalnim
broju. Priznanje bosanske nacionalne manjine jedna od ključnih ličnosti za vraćanje historij- mijenama, da tokom jednog života, s obzirom
od Republike Austrije bio bi presedan koji bi skog imena Bošnjak – akademik Smail Balić. na dosegnuto znanje, čovjek može istodobno
značio još jedan u nizu pokušaja da se Boš- Ovaj naučnik umirovljen je kao nadsavjetnik iskusiti identitetsko protjecanje – primjerice –
njaci kao narod ospore i niječu. Ako bi ova Austrijske nacionalne biblioteke i predavač u mladosti je bio roker, u zreloj dobi više mu
inicijativa prošla, ona bi mogla imati i stanovitu na dvije visoke bečke škole, radio je na fran- paše džez. Naravno, ovdje govorimo o stilu
lančanu reakciju u dijelu bosanskohercego- kfurtskom orijentalnom institutu, a bio je i član života, a ne muzičkom ukusu. Kada govorimo
vačke dijaspore, i to samo među onim dijas- bezbroj uglednih naučnih strukovnih društa- o kolektivnom identitetu, on ne može biti pod
porcima koji nose bošnjačka (muslimanska) va širom svijeta. Jedan je od onih s kojim se znakom pitanja, on se ne može mijenjati kao
imena i prezimena. Hrvati i Srbi, njih 99,9 bošnjačka dijaspora u Austriji mora ponositi, što se može mijenjati onaj lični.
posto, bilo da su u domovini ili dijaspori, na a njegovo djelo isticati ne samo kao pionirski Biti Bošnjak je aksiom, završen proces.
utopije propale još u 19. stoljeću neće nikad doprinos istraživanju porijekla vlastitog naroda Biti Bošnjak nije odrednica vjerske skupine.
pristati. Srpski i hrvatski nacionalni identitet nego kao jednog od onih izvrsnika koji je svo- Hrvata i Srba ima i protestanata, i Jehovinih
definiran je i zaokružen prije 170 godina i tač- jim istraživanjima spajao Istok i Zapad. Naime, svjedoka, i budista, i hinduista svake fele,
ka. Nismo jedan narod, tri smo naroda, s tri ne samo da je Balić autor kapitalne monogra- ali su i dalje Srbi i Hrvati. Ipak, katolici i pra-
jezika, tri vjere i tri kulturološka obrasca koji fije Kultura Bošnjaka nego je serijom članaka voslavci čine više od 90 posto ta dva naro-
sužive u geografskom i državotvornom okviru tokom šezdesetih godina 20. stoljeća, dakle da i niko ne dovodi u pitanje to što vjersko
Bosne i Hercegovine. prije punih šezdeset godina, pisao o bosan- obredoslovlje i kršćanski civilizacijski obrasci
Mogli bismo reći da smo poprilično umor- skim muslimanima kao Bošnjacima. Plodno kreiraju dobar dio njihove kulture i identite-
ni od objašnjavanja onoga što se podrazumi- tlo za Balićeve tekstove otvorio je Adil Zulfi- ta općenito. Upravo zato niko ne bi smio biti
jeva, nečega što je osnova, baza, temelj. No karpašić u svojim Bosanskim pogledima, a na zbunjen podvalom da su Bošnjaci nadiđeni
očito je to potrebno s obzirom na inicijativu pitanje “ko smo” Balić je uporno odgovarao jer su “etiketirani kao vjerska skupina”. Neko
iz Austrije, baš kao što smo bili prisiljeni da s – Bošnjaci. I to je naučno dokazao. Društvo bi volio da je tako, jer vjerska skupina nije na-
objašnjavamo da nikakav “zajednički jezik” ne koje je osnovao danas tvrdi da su Bošnjaci cija i ne može biti politički faktor.
postoji i da većinski narod u Bosni i Herce- ustvari Bosanci u nacionalnom smislu. Očito Stoga, potrebno je dalje ulaganje u boš-
govini govori bosanskim jezikom. No ovakva članovi društva nisu čitali Balića, koji se za- njačku kulturnu zajednicu, koja je zapostav-
i slične inicijative u kontinuitetu se pojavljuju sigurno “okreće u mezaru” od ove inicijative. ljena pa su glasnogovorništvo u jednom tre-
i pojavljivat će se, pa je očito potrebno obra- Još jedan od osnivača Bosanskog aka- nutku preuzeli amateri ruralne provenijencije.
zovno djelovati. Indikativno je da je “zajednički demskog društva u Austriji jeste Alija Isaković. Ono što su proizvodili i nazivali nacionalnim
jezik” vrlo prisno i nadasve aktivno podrža- Ne samo da je Isaković bio jedan od ključnih projektima bilo je ispod svake kvalitativne
vao izvjesni medijski guru Boro Kontić, koji ljudi na Bošnjačkom saboru 1993. godine, razine. Eto, i Bosansko akademsko društvo
se pojavljuje i u Komitetu podrške inicijative kada je nacionalno ime službeno vraćeno u u Austriji svojom web-stranicom, količinom
za priznanje bosanske nacionalne manjine. nemogućim ratnim uvjetima, nego je serijom nepismenosti i estetske nemuštosti podsje-
Zanimljivo je da u Komitetu podrške sjedi i svojih lucidnih članaka, koji i danas plijene pa- ća na nekadašnju web-stranicu BANU. Do-
Jakob Finci, koji time praktički izražava svoju žnju svojom instruktivnošću, i očito nisu nima- voljno je da bacite oko i shvatite da je ono
nacionalnost – Bosanac jevrejske vjeroispo- lo zastarjeli, objasnio pojmove Bošnjak (što je “akademsko” u biti provincijalno, diletantsko,
vijesti. Zašto je onda predsjednik jevrejskog nacija) i Bosanac (što nije nacija i pripadnost nedoraslo bilo kakvom arbitriranju u prevaž-
nacionalnog društva u Bosni i Hercegovini? je geografskom prostoru te jeste u smislu nim temama poput nacionalnog imena. n
urednik@stav.ba

STAV 16/7/2020 3