Page 33 - STAV broj 379

U arapskom svijetu već su se izdife- u pokušajima normalizacije i približava- prvi pogled nerješivog palestinskog pita-
rencirala dva suprotstavljena ideološka nja Teherana i Rijada u interesu izgradnje nja, koje više od sedam decenija predstav-
tabora ili grupe zemalja na bazi njihovog povjerenja i uspostavljanja stabilnosti, pa lja temeljno pitanje arapskog svijeta, ali
odnosa prema američkom prisustvu na čak i izgradnje nove sigurnosne arhitek- i moralno planetarno pitanje općenito,
Bliskom istoku i odnosu prema Izraelu. ture u regiji koja će biti zasnovana više posebno kada je riječ o kršenju ljudskih
Drugi tabor jeste grupa zemalja čija je na međusobnom povjerenju regionalnih prava, dekolonizaciji i kontinuiranoj
sigurnost garantirana njihovim bliskim sila, a manje na ravnoteži sile uslijed izraelskoj represiji nad Palestincima. Te
savezom sa Zapadom, ali prvenstveno sa najavljenog američkog povlačenja s Bli- arapske zemlje žele se fokusirati na vla-
SAD-om i Velikom Britanijom. skog istoka. stiti razvoj bez toga da ih se uslovljava
Odnosi s Izraelom također su predmet Zakon Iračkog parlamenta kojim se rješavanjem palestinskog pitanja. Osim
sukoba i razilaženja među arapskim drža- kažnjava svaki oblik saradnje s Izrae- toga, te arapske zemlje u normalizaciji
vama. Egipat i Jordan, kao direktni susjedi lom ozbiljan je udarac i prepreka ame- odnosa s Izraelom vide šansu za vlastiti
Izraela, potpisali su mir koji je situaciju ričko-izraelskoj politici čiji je cilj pribli- ekonomski napredak i jačanje sigurno-
u arapskom svijetu učinio stabilnijom za žiti Arape Izraelu i staviti ih pod utjecaj sti jer s Izraelom dijele percepciju zajed-
Izrael. Ipak, taj bismo mir mogli nazvati jevrejske države. To bi osiguralo neku ničkog neprijatelja, a to je Iran. Zato su
hladnim mirom jer nije proizveo normali- garanciju da će se ove države naći pod ove arapske zemlje prihvatile tzv. Abra-
zaciju odnosa među ljudima, a pogoto- sigurnosnim kišobranom Izraela u slu- hamovski sporazum i već su uspostavile
vo nije pomogao u rješavanju stvarnog čaju sukoba s Iranom jer se iz koridora diplomatske odnose s Izraelom.
uzroka izbijanja sukoba s Izraelom, a to moći arapskih prijestolnica, posebno Ri- Ali najnovija dešavanja u Palestini, na
je izraelska okupacija Palestine, dijela si- jada, na Iran gleda kao na glavnu prijet- njenim okupiranim područjima Zapad-
rijske teritorije (Golanska visoravan), već nju sigurnosti arapskih monarhija. Iran ne obale i Istočnog Jerusalema, izgradnja
su se nagodile s Izraelom. Tokom zapad- to negira i zalaže se za uspostavljanje re- dodatnih naselja koja je odobrio vrhov-
ne vojne intervencije u arapskom svijetu gionalne sigurnosne arhitekture zaljev- ni sud Izraela, represija nad Palestinci-
neki lideri arapskih zemalja koji su bili skih i regionalnih zemalja, ali bez Izraela ma unutar granica Izraela i sve učestalija
antagonistički orijentirani prema Izrae- i bez američkog patronata i dominacije. represija nad Palestincima na okupiranoj
lu uklonjeni su s političke scene i fizič- Međutim, zapadna politika je posebno zemlji, brutalna ubistva novinara i akti-
ki eliminirani u ratovima Zapada protiv tokom protekle decenije uspjela proi- vista, izazvali su gnjev kod ljudi u arap-
Iraka i Libije, ali se njihovi nasljednici zvesti veliko nepovjerenje i izazvati ne- skom svijetu koji ne pristaju na politiku
uopće nisu pokazali prijateljskim prema prijateljstvo među Arapima i Irancima, svojih vlada glede normalizacije odnosa s
Izraelu ili prema Americi. Turcima i Arapima, kao i među Arapi- Izraelom. Palestinsko pitanje ne samo da
ma privrženim Pokretu otpora Americi se ponovo vratilo u žižu politike arapskog
OTPOR SIRIJE, LIBANA, ALŽIRA, IRAKA i Izraelu i onim koji zagovaraju daljnji svijeta već je došlo u fokus svjetske javno-
I IRANA američki angažman u arapskom svijetu. sti – posebno nakon što su najpoznatije
U taboru arapskih država koje ne žele U takvoj konstelaciji odnosa izgradnja organizacije za ljudska prava “Amnesty
ni po koju cijenu normalizirati odnose s povjerenja težak je zadatak, posebno u International” i “Human Rights Watch”,
Izraelom jesu Sirija, Liban, Alžir i Irak i, odsustvu američke sile kao glavnog ar- pa čak i izraelski “Bet Selem”, publicirale
naravno, nearapski, ali islamski Iran, koji bitra na Bliskom istoku. izvještaje u kojim su jasno identificira-
predvodi ovaj tabor poznat kao Osovina le Izrael kao državu aparthejda. Ovakav
otpora. Pored vlada, postoje i vojne forma- MANIPULACIJE ARAPSKOM I razvoj događaja predstavlja prepreku za
cije ili naoružane grupe koje imaju važan MUSLIMANSKOM JAVNOŠĆU nastavak procesa normalizacije odnosa
utjecaj u regiji kada je riječ o suprotstav- Dolazimo do fenomena koji ranije nije arapskih zemalja s Izraelom.
ljanju američkoj dominaciji i izraelskom bio predmet diskursa u međunarodnim Kako bi doskočili ovom problem, za-
ekspanzionizmu u Palestini i utjecaju u odnosima. Jedan broj bogatih arapskih padni prijatelji Izraela, prvenstveno Ame-
široj regiji Zapadne Azije. Među njima zemalja više nije spreman biti taocem na rikanci, ali i izraelski stratezi, posegnuli
prednjače šijitska organizacija, politička
i vojna Hezbollah i Islamski pokret otpo-
ra, Hamas, čije je glavno uporište u Gazi
kojom Hamas upravlja, a koja je pod pot-
punom opsadom Izraela. Pokretu otpora
pripadaju i šijitske milicije u Iraku koje
su se pokazale efikasnim u eliminaciji
prijetnje od terorističkih skupina poput
ISIL-a, Al-Kaide i Džebhat al-Nusre.
Parlament Iraka nedavno je donio
zakon kojim se svaka normalizacija od-
nosa ili poslovna saradnja iračkih gra-
đana, korporacija i državnih agencija s
Izraelom proglašava krivičnim djelom.
Jedan je to od poteza iračkog političkog
establišmenta koji potvrđuje da norma-
lizacija arapskih zemalja s Izraelom baš
i neće ići glatko uprkos činjenici da se
u Iraku još nalazi jedan broj američkih
okupacionih trupa i njihovih saveznika.
Također, Irak već neko vrijeme posreduje

STAV 10/6/2022 33