Page 17 - 10.01.2016 Faktor 58
P. 17
10.1.2016. I
NEDJELJA I 17
Ekonomija
EKONOMISTI KOJI MIJENJAJU SVIJET
PRIREDIO AJDIN PERČO
Ha-Joon Chang Katherina Pistor Charles Calomiris
Profit na račun U krizi ne vrijedi Krize u SAD-u
siromašnih nijedan zakon nisu slučajne
Ha-Joon Chang je Katherina Pistor je Suprotno stavo-
profesor s Univerzi- profesorica na američ- vima većine, profe-
teta Cambridge koji kom pravnom fakulte- sor s poslovne škole
zastupa kontrover- tu Columbia. Stav koji Columbia iz SAD-a
zne ideje prema ko- ona zastupa je u osno- Charles Calomiris
joj razvijene zemlje vi da se u slučajevima smatra da se finan-
promoviraju slobod- finansijske krize mora sijske krize ne de-
no tržište, a istovre- suspendovati vladavi- šavaju slučajno i da
meno koriste svoju na zakona te primijeniti se mogu izbjeći. On
snagu da profitiraju nekonvencionalne mje- kaže da složeni od-
na račun zemalja u re. U suprotnom, čitav nosi i pregovori po-
razvoju. sistem bi mogao propa- litičara i bankara
Mišljenja je da sti. Njeno istraživane je uzrokuju događaje
razvijene kapitali- dokazalo da u slučaje- koji izmiču kontro-
stičke zemlje poma- vima kriza, zakoni ne li. Zbog toga je, tvrdi
žu svoje kompanije, vrijede jer je politika Calomiris, u SAD-u
dok ostatku svije- sila koja odlučuje ko od 1840. zabilježeno
ta savjetuju princi- će propasti a ko preži- 12 finansijskih kriza
pe slobodnog tržišta. vjeti u trenucima krize. a nijedna u Kanadi.
Jon Danielsson Marianne Bertrand Alvin Roth
Modeli ne rade Šefovi zarađuju Tržište moguće
u periodu krize zbog sreće i bez novca
Profesor Jon Daniel- Profesorica Marianne Profesor Alvin Roth
sson s poznatog britan- Bertrand s univerziteta s američkih univerzite-
skog univerziteta London Chicago Booth smatra da ta Harvard i Stanford
School of Economics tvr- su izvršni direktori veli- je 2012. osvojio No-
di da kompleksni finansij- kih firmi nagrađeni više belovu nagradu jer je
ski modeli na kojima po- zbog sreće nego umije- dokazao da se tržište
čiva moderni ekonomski ća. Njeno istraživanje za obostrano korisne
sistem ne funkcioniraju u je uzrok rezanja plaća i proizvode može krei-
trenucima krize. Ovo je bonusa direktora mnogih rati bez novca.
opasna pojava jer se ban- velikih američkih firmi. Na osnovu njego-
ke i investicijski fondo- U svom istraživanju iz vih teorija, izrađen je
vi koriste matematičkim 2003. godine je također sistem koji je riješio
modelima da bi ulagali demonstrirala da osobe u nestašicu donora bu-
svoj novac, a posebno je, SAD-u koje se prijavlju- brega u SAD-u.
navodi on, ovo pogubna ju na konkurse za posao Koristeći teoriju iga-
pojava za centralne banke imaju veću šansu da ih ra da se ubrza proces
koje na osnovu proračuna pozovu na razgovor ako spajanja donora i pa-
moraju donositi dugoroč- imaju tradicionalna ime- cijenata, spasio je ne-
ne ekonomske odluke. na bijelaca. brojene živote.
Richard Portes Charles Goodhart Alberto Alesina
Promjena pravila Svi se prilagode Štednja pomaže
otplate duga potezima vlasti državama
Profesor na Lon- Profesor s univer- Suprotno stavovi-
don Business Scho- ziteta London School ma mnogih američkih
ol Richard Portes of Economics Char- ekonomista, italijanski
razvio je temelj za les Goodhart kaže da profesor na Harvardu
kolektivne akcije u onog momenta kada Alberto Alesina tvrdi
izdavanju klauzula. centralna banka ili vla- da mjere štednje ustvari
Prema ovom pravilu, da želi dostići određen pomažu ekonomiji da se
ukoliko se više od 75 statistički nivo u mone- oporavi. Njegova istraži-
posto potražilaca du- tarnoj politici, podaci s vanja citirali su političari
gova dogovori o re- finansijskih tržišta po- u mnogim zemljama koji
struktuiranju duga i stanu irelevantni jer se su zagovarali mjere šted-
novom iznosu i nači- svi akteri prilagode od- nje umjesto pretjeranog
nu otplate, ostali po- lukama vlade. Goodhart trošenja novca. Svoja
tražioci dužni su po- je tokom 70-ih godina razmišljanja o ovoj temi
štivati odluku. Ovaj prošlog stoljeća bio član objedinio je u istraživač-
sistem je posebno monetarnog kabineta ki izvještaj iz 2009. go-
upotrijebljen pri re- Banke Engleske, i ve- dine “Velike promjene u
struktuiranju duga teran finansijskih kriza fiskalnoj politici: Porezi
Grčke i Argentine. 20-og stoljeća. protiv trošenja“.