Page 3 - STAV broj 229

UVODNA RIJEČ

Filip Mursel Begović

Žele samo pažnju

DIJASPORA

NIJE EL DORADO

Tzv. Republika Srpska samim svojim imenom, manjem entitetu i Hercegovini, kao i dijas- da je nekovrsni “El Dorado” koji će deux ex
iako je tek entitet unutar države BiH, niječe pori, koja je izgrađena ili obnovljena i op- machina riješiti svakovrsnu krizu koju svje-
zagarantiranu ravnopravnost i konstitutiv- stala zbog vrijednih Bošnjaka džematlija i dočimo. No, Bošnjaci u dijaspori jedan su
nost Hrvata i Bošnjaka na tom prostoru. No, njihovih hrabrih imama, jedini su respek- vrlo bitan kadrovski potencijal jer posjeduju
nemilosrdni kakvi tradicionalno jesu prema tabilni sustav organiziranja Bošnjaka na dragocjena znanja kojih nema u BiH, oni su
Drugosti, to je njenim vlastodršcima omo- tim mjestima. Kada govorimo o dijaspori, time bitni kao poticaj ili inicijalni zamašnjak
gućilo da svoje kapacitete u sektoru obrazo- naprosto je nevjerovatna količina i veliči- za narednu stepenicu u kulturnodruštvenoj
vanja i kulture usmjere samo prema jednom na centara koje u posjedu drži Islamska za- evoluciji bošnjačkog naroda, oni su bitni i
cilju, a on je nesumnjivo separatistički s na- jednica, a koji su pretežno organizirani kao kao moguća lobistička snaga u slučaju kriza.
mjerom da vlastiti srpski identitet ne samo nekovrsni kulturni centri jer pravni status Ali nisu El Dorado. Jer, Bosna se brani i Bo-
nadrede bošnjačkom i hrvatskom nego da muslimana još uvijek nije riješen u svim sna se čuva u Bosni, a ne u dijaspori. Bosna
druga dva potpuno nestanu. Bošnjački od- evropskim državama. se štiti na Drini, u Konjević-Polju, u Janji,
govor na ovakve tendencije sporadičan je i S druge strane se nalaze kulturna udruže- u Prijedoru, u Stocu, a ne na Temzi i Rajni,
nedovoljan, a u budućnosti se mora inten- nja ili zavičajni klubovi koji osim folklora i ne u Chicagu, Kopenhagenu, Münchenu,
zivno pojačati kroz nevladin sektor i nacio- prigodničarskih sijela i koncerata (derneka) Zürichu... Štaviše, i sama dijaspora, koja je
nalne institucije kulture. nisu u stanju shvatiti šta znači koncept kul- pretežno iz etnički očišćenih krajeva BiH,
Slično se događa i na ostalim mjestima gdje turne manjinske autonomije. Iz tog razloga svjesna je toga te prezire kada se posmatra kao
Bošnjaci žive, ovaj put ne kao brojčana nego ubrzo propadaju i nestaju. Ima i onih koji “krava muzara”. Prilikom naših putovanja i
nacionalna manjina, u tzv. domovinskim ze- ne propadaju ali ne žele imati ništa s bilo promocija Edicije “Bošnjaci”, svjesni njiho-
mljama (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna čime što u sebi nosi i natruhu nacionalnog i vog nezadovoljstva odnosa s maticom, priu-
Gora, Kosovo i Makedonija) i široj dijaspo- vjerskog. Tako smo, primjerice, mogli čitati pitali smo ih šta očekuju od Bosne. Uglas su
ri (Zapadna Evropa, Amerika, Australija...), da za Dan državnosti BiH naši zavičajni klu- odgovarali: “Ništa, sve imamo. Želimo samo
koju sve intenzivnije zahvaćaju neminovni bovi plaćaju da im pjeva Željko Joksimović. pažnju, da nas se pogleda.”
asimilacijski procesi na koje također nema- Za dio bogate i visoko integrirane bošnjačke Slično je i s Bošnjacima u RS-u. Oni nemaju
mo adekvatne odgovore. Međutim, pristup društvene kaste (liječnici, odvjetnici, profe- sve, ali zamislimo samo kolika je potrebna
se mora razlikovati jer su Bošnjaci u BiH i sori...) u dijaspori znamo da preziru nacio- hrabrost živjeti među onima koji nisu odu-
domovinskim zemljama, bez obzira da li kao nalno i utjehu traže u jugonostalgiji. Često stali od genocidnih namjera. I zato je Boš-
konstitutivni većinski narod ili nacionalna mijenjaju imena i prezimena, žude da ih se njacima u RS-u također potrebna pažnja i
manjina, politički faktor i neizbježna činje- prihvati ne kao različite nego kao potpune fizička prisutnost onih koji bi ih mogli do-
nica, pa time se organiziraju i kao politički identične domorodačkoj populaciji. Takvi- datno ohrabriti. Da, ljudi iz svih dijelova
subjekt, dok se u dijaspori mogu organizira- ma je puno draže ugostiti svakog dostupnog BiH odlaze i u ovom trenutku, a nije tajna
ti isključivo kroz sektor kulturnih i vjerskih državotvornog Hrvata ili Srbina iz BiH da ih u dijaspori ne čekaju euri koji rastu
institucija, čuvajući svoj identitet unutar nego bilo kojeg državotvornog Bošnjaka. po drveću. Rade više i teže i bez obzira na
širokog dijapazona zakona o ljudskim i ma- Iako bi se trebao tražiti model da se i takvi to odlaze. Osjećaj sigurnosti i osjećaj da će
njinskim pravima pojedinih država. integriraju barem u sustav pozitivne prakse biti bolje, da će se to bolje zajednički osi-
Treba reći i to da su Bošnjaci u dijaspori lobističkih skupina u korist BiH, treba pri- gurati, jedan je od ponajboljih načina da se
identitetarno preživjeli isključivo zbog orga- hvatiti da su ovakvi dobrovoljno asimilira- ljudi zadrže na svojim ognjištima. Time vi-
niziranja kroz instituciju Islamske zajednice ni i vjerovatno im nema pomoći. Ne samo dimo Bosnu kao srce bošnjačkog organizma,
te ona predstavlja jedini smisleni organiza- to nego će vjersko i nacionalno posmatrati dok je dijaspora krvožilni sustav koji mora
cijski sistem u bošnjačkoj dijaspori. I zato kao nešto zaostalo i ruralno, nešto što bi ih profunkcionirati jer će srčana pumpa stati.
treba biti vrlo oprezan kada se Islamskoj moglo smetati u njihovom preimenovanoj Njihov entuzijazam, a počesto i idealistič-
zajednici i njenim službenicima pripisuju i asimiliranoj egzistenciji. ki pogled na Bosnu koji proizlazi iz čežnje
raznorodni propusti. Da nije bilo Islam- Ovdje je bitno naglasiti da se u nedostatku prema korijenima i domovini, vrlo je ko-
ske zajednice, Bošnjaci ne bi preživjeli kao smislenog rješenja te osjećaja samonemoći ristan te je jedan od primarnih strateških
narod u zadnjih 140 godina. Dakle, Islam- razvila svojevrsna fama da je zapostavljena oslonaca budućeg bošnjačkog evolutivnog
ska zajednica BiH i njena infrastruktura u dijaspora ključ rješenja bošnjačkih problema, iskoraka. n
urednik@stav.ba

STAV 25/7/2019 3