Page 7 - STAV broj 146

Vitez ratne privatizacije
“Ima, uostalom, ljudi koji su u ‘Chromo-
su’ nekad radili, a ti su ime Slobodana i da je samo na vrijednosti zemljišta “Chro- sud, u kontekstu plaćanja odbrane, proci-
Praljka dobro upamtili još početkom de- mos” oštećen za oko dva miliona tadašnjih jenio Praljkovu imovinu na 6,5 miliona eura,
vedesetih. Sadašnji neprispodobivi vitez i maraka, ne računajući objekte koji su na tom on i njegova odvjetnica tvrdili su da Praljak
domoljub bio je, naime, i jedan od vitezova terenu bili izgrađeni. No, DORH nikad nije “nema ništa”. I doista, tvrtku “Oktavijan” pre-
ratne pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj, pokrenuo pravosudni postupak. nio je na sina, kao i tvrtku “Liberan”, koja ima
ali i u BiH, i u toj se ‘gospodarskoj tranzi- U vlasništvu obitelji Praljak danas je veliki vlasnički udio u ljubuškoj tvornici duhana, te
ciji’, kao i mnogi njegovi sudruzi, na čude- poslovni kompleks na nekadašnjoj “Chro- neke druge tvrtke i nekretnine. Stan u Ilici,
san način jako obogatio”, komentirala je mosovoj zemlji”, s poslovnim zgradama, ho- koji mu je dodijelilo Ministarstvo obrane, Slo-
kolumnistica Novog lista Sanja Modrić na- telom, garažama, restoranom. Kad je Haški bodan Praljak je prodao. /N. H./
čin na koji se Slobodan Praljak domogao
milionski vrijedne imovine. “Od danas vam
ovo više nije jugovićka firma, pokupite svi
svoje stvari i idite, sutra ćete dobiti poziv
za posao”, rekao je Praljak radnicima kada
je ušao u tu zagrebačku firmu koja je zapo-
šljavala 550 radnika.
Kao bivši nastavnik u zagrebačkoj Tehničkoj
školi “Nikola Tesla”, Praljak je, na do sada
javno neobjašnjen način, “ušao u vlasništvo”
tada ugledne tvrtke “Chromos”. Generalni
direktor “Chromosa” bio je 1995. i 1996.
godine, a do 1999. šef Nadzornog odbo-
ra. Na tom je položaju prodao “Chromoso-
vo” zemljište od 27.000 kvadrata u Zagrebu
svojoj privatnoj tvrtki “Oktavijan”, osnovanoj
sredinom devedesetih. Državna revizija utvr-
dila je da je cijena bila daleko ispod tržišne

Malo mačku teleća glava
Iako svakako treba poštovati vrstu odgovornog, a često i opa-
snog posla što ga obavljaju policijski službenici, posebno oni na kompromisa i nerazumnog ponašanja, zapravo, krije pokušaj
terenu, prikazana neumjerenost pojedinih policijskih službenika proizvođenja, podgrijavanja i održavanja krize od strane određe-
koji protestiraju i odbijaju dogovor s Vladom Federacije BiH ipak nih struktura u policiji, a koje imaju političke mentore i naredbo-
ostavlja običnog građanina bez daha. Zvuči gotovo nevjerovatno davce u onim snagama koje su već nekoliko puta preko protesta
da u državi u kojoj je prosječna penzija 371, a najniža 320 KM ili izazivanja nemira mislile rušiti vlast i uspostavljati novu. Još je
pojedincima iz policije nije dosta beneficirani radni staž i penzije simptomatičnije da iste te političke snage danas problematiziraju
koje se kreću od one najmanje koja iznosi 700 KM, pa do onih zakone koje su same predstavile pokušavajući time skinuti od-
do 2.000 KM!!! Tako misli i predsjednik Saveza udruženja penzi- govornost sa sebe i svaliti je na tuđa pleća, te tako izazvati vje-
onera Mehmedalija Rapa. Iznenađen je ovakvim zahtjevima, ko- štačku krizu. /M. D/
jima kao da se želi privilegirati jedna profesija ili kategorija iznad
ostalih, poput rudara, ljekara ili željezničara. Prosječan bi građa-
nin na osnovu toga mogao formirati poprilično negativno mišljenje
o karakteru ljudi koji obavljaju ovu službu da nije činjenice kako
svakim danom postaje sve jasnije da se, svom srećom, ne radi o
zahtjevima časne većine policijskih službenika nego o posljed-
njim namjerama pojedinaca iz određenih sindikalnih organizacija
koji ustvari i ne žele bilo kakav dogovor s Vladom FBiH, ma koli-
ko povoljan za njih bio i mada je Vlada već nekoliko puta iskazala
spremnost za pregovore. Upravo zbog toga, protesti policijskih
službenika ispred zgrade Vlade sve manje izgledaju kao sred-
stvo za ostvarivanje vlastitih prava, a sve više kao krajnji cilj cijele
ove priče. Svakim danom postaje izvjesnije da se iza ultimativnih
zahtjeva, izbjegavanja pregovora, odbijanja makar i najmanjeg

STAV 21/12/2017 7