Page 3 - STAV broj 291

UVODNA RIJEČ

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović

OBRAĆANJE POVODOM

DANA BOŠNJAKA

osna i Hercegovina i Bošnjaci čine Posljednja dešavanja u Crnoj Gori vraća-
nedjeljivu cjelinu. Osporavanje drža- ju sjećanje na događaje iz prošlosti. Njihova
ve Bosne i Hercegovine gotovo je su meta ponovo Bošnjaci, kojima se upu-
Buvijek bilo povezano s osporavanjem ćuju najužasnije prijetnje. Pozivamo vlasti u
Bošnjaka, njihove kulture i bosanskog jezika. Crnoj Gori, ali i drugdje, da zaštite Bošnja-
Bosna i Hercegovina, kakvu danas poznajemo, ke, njihove vjerske objekte i imovinu. Bosna
teško bi opstala bez odlučnosti bošnjačkog i Hercegovina će kroz bilateralne odnose sa
naroda da sačuva njenu cjelovitost. zemljama regije, ali i drugdje, nastaviti štititi
Gotovo čitavo 20. stoljeće premreženo prava bošnjačkog naroda.
je nastojanjima da se Bošnjaci prikažu kao Nažalost, i u mnogim dijelovima BiH rav-
narod bez identiteta. Kontinuirane represije, nopravnost Bošnjaka dovodi se u pitanje, u
nepriznavanje prava za nacionalno opredjelje- vidu osporavanja osnovnih prava povratnici-
nje i omalovažavanje i pritvaranje bošnjačkih ma, ponajviše u entitetu Republika Srpska.
vjerskih, akademskih i političkih prvaka pred- U školama je onemogućeno pohađanje na-
stavljaju svojevrstan kaleidoskop poricanja stave na bosanskom jeziku i ta praksa se
Bošnjaka, njihove samosvojnosti i identiteta. Podižući glas protiv ustaške ideologije, ra- nastavlja i prešućuje kod značajnog dijela
Bošnjaci u najvećem dijelu prošlog stolje- snih zakona, logora i progona svojih komšija, domaće i međunarodne javnosti. Nastavit
ća nisu imali uvjete za jačanje svoje političke, Bošnjaci su ostali dosljedni svojim temeljnim ćemo borbu za ravnopravnost sve dok se
kulturne, jezičke i socijalne agende. načelima: sačuvati sliku Bosne kao zajedni- svakom čovjeku u Bosni i Hercegovini ne
Najkraći put da zaustavite jačanje iden- ce različitosti, ne tražeći ovu zemlju samo za osiguraju jednaka prava. Ne smijemo dozvoliti
titeta jednog naroda jeste da urušite njego- sebe, isključujući ili braneći to pravo drugima. da ideja kulturnog pluralizma bude ozbiljnije
ve temeljne institucije i uskratite pravo na U tome je suština svih sukoba, od sred- ugrožena. To bi dovelo do opasnih poslje-
maternji jezik. njovjekovne bosanske države pa do posljednje dica po teško stečeni mir u Bosni i Herce-
Bosanski jezik uvijek je bio vezan za Bosnu agresije na Bosnu i Hercegovinu. Iz svakog govini i regiji. Nećemo dozvoliti da opasne
i Hercegovinu, te je njegovo široko prihvata- od njih su Bošnjaci izašli kao pobjednici jer ideologije dezintegracije i isključivosti nad-
nje bilo uvijek važna prepreka velikodržavnim njihova oslobodilačka borba nikada nije preš- vladaju progresivne ideologije inkluzije, in-
ambicijama na račun BiH, njenog kulturnog i la u zločin i nasilje. tegracije i pluralizma koje nastoje osloboditi
teritorijalnog integriteta. Treba ponavljati ove činjenice, uporno ljudski potencijal.
Relikte takve politike prepoznajemo i i predano. Treba ih ponavljati sve dok i po- Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”
danas u nasrtajima i osporavanjima Bosne i sljednji među nama ne nauči da trebamo ži- jedna je od organizacija koja je nastavila da
Hercegovine i bosanskog jezika. vjeti svoju stvarnost, ali nikad ne zaboraviti baštini tekovine Bošnjačkog sabora i radi na
Obnovom nezavisnosti države Bosne i iskustva iz prošlosti. njihovoj daljoj promociji.
Hercegovine, koja je odbranjena i u odbram- U jezgri gotovo svih zločina koji su poči- Uprkos brojnim izazovima, “Preporod” je
beno-oslobodilačkom ratu od 1992. do 1995. njeni nad Bošnjacima stoji zaborav kao najko- u prethodne tri decenije kontinuirano jačao
godine, Bošnjaci su predvođeni rahmetli pred- risniji saveznik zločinaca. Ako nas je historija svoju ulogu u očuvanju i promociji našeg kul-
sjednikom Alijom Izetbegovićem odlučno kre- ičemu naučila, onda je to da je napuštanje turnog naslijeđa koje je teško stradalo tokom
nuli u afirmaciju vlastitog identiteta. kulture sjećanja uvijek prethodilo ponavljanju posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu,
Otuda je Bošnjački sabor, održan 27. i 28. zločina. Ima i onih koji nas uvjeravaju kako ali i afirmaciju kulture sjećanja i kulture pam-
septembra 1993. godine, nastao iz nesum- to opterećuje buduće odnose i koči razvoj ćenja, u čemu treba posebno naglasiti ulo-
njive potrebe i odgovornosti koju su Bošnja- i napredak u Bosni i Hercegovini. Neka to gu bošnjačkih intelektualaca okupljenih oko
ci osjećali prema sebi, ali prije svega prema pokušaju kazati narodima koji su imali slič- “Preporoda”. Takvi ljudi su nam potrebni i za
državi Bosni i Hercegovini kao svojoj matici. na historijska iskustva kao Bošnjaci i dobit ovo stoljeće.
Dometi Bošnjačkog sabora i danas, 27 će jasan i precizan odgovor da to nije tako. Bošnjački sabor jedan je od najvažnijih
godina poslije, djeluju impresivno. Odlukom Suština interesa Bošnjaka ne razlikuje se događaja u historiji Bosne i Hercegovine i
sabornika Bošnjaci su vratili svoje ime i bosan- od interesa drugih naroda kojima je ova zemlja Bošnjaka.
ski jezik. U teškim prilikama, u obruču agresi- u srcu, a sadržani su u otporu prema onima Otud je datum njegovog održavanja s pu-
je, odbijena je podjela Bosne i Hercegovine i koji nastoje uništiti pluralistički karakter i tole- nim pravom ponio ime Dana Bošnjaka i kao
udareni temelji za sve važnije političke, kultur- rantni duh bosanskohercegovačkog društva. takav treba da se proslavlja kako u Bosni i
ne i obrazovne procese koji će uslijediti. Sve Ideologije koje su krajem prošlog stolje- Hercegovini, tako i u domovinskim zemljama
je to trebalo napraviti veoma brzo uz sinergi- ća dovele do krvoprolića na prostorima biv- i drugdje širom svijeta gdje žive Bošnjaci.
ju krhkih postojećih institucija i pojedinaca. še Jugoslavije nisu u potpunosti poražene. Očuvanje Bosne i Hercegovine kao nezavi-
Bošnjački sabor važno je svjedočanstvo Bitka između onih koji nastoje očuvati i sne i međunarodno priznate države, očuvanje
čije poruke jasno prepoznajemo u odlukama unaprijediti pluralistički karakter i tolerantni njenog multietničkog karaktera, osiguranje
antifašističkih vijeća tokom Drugog svjetskog duh svojih država i društava u regiji Zapad- ravnopravnosti Bošnjaka svugdje gdje oni
rata, čiji su Bošnjaci bili aktivni učesnici, ali i nog Balkana i onih koji izazivaju, raspiruju i žive jeste vitalni interes bošnjačkog naroda.
u rezolucijama bošnjačkih vjerskih i akadem- produbljuju kulturne, etničke i vjerske razdore Borba za ove ciljeve bit će nastavljena. Na
skih prvaka. i sukobe nije završena. tom putu ćemo istrajati. n

STAV 1/10/2020 3