Page 17 - 03.01.2016 Faktor 51

NEDJELJA I 17
3.1.2016. I

Ekonomija

UKRATKO ISTRAŽIVANJE FAKTORA O POSLOVANJU PREDUZEĆA

Federacija BiH Male firme prihodovale
Dug

kladionica 23, a velike 15 milijardi KM

Kladionice u Federaciji Bo-
sne i Hercegovine duguju oko
40 miliona KM na ime pore-
za, podaci su Porezne uprave Mala preduzeća najbolje funkcionišu kada su dobavljači ili kooperanti velikim
Federacije BiH. BiH je država
s najviše registriranih kladio- sistemima. Tada imaju osiguran plasman i naplatu, ocjenjuje Grabovac
nica u Evropi, koje ostvaruju
enormne prihode, ali ne pla- Bosni i Hercegovini mala preduzeća predstavlja-
ćaju poreze, javlja TV1. Po- u 2014. godini bilo ju okosnicu razvoja naše eko-
menuta cifra je bez zateznih je 22.877 malih fir- nomije, jer su najviše prihoda
kamata i troškova postupka. U mi (do 49 zaposle- generirala i najveći broj rad-
Kada se na 40-ak miliona po- nih), u kojima je radilo više nika je zaposlen u ovim pri-
reznog duga dodaju kamate od 160.000 radnika, a lani su vrednim subjektima.
i troškovi postupka, dug kla- generirale više od 23 milijar-
dionica prema državi penje de KM prihoda. Sinergijsko djelovanje
se na 60-ak miliona maraka. Srednjih preduzeća (od 50 Kako je za Faktor izjavio izvrš-
Razloga što naplate poreza do 249 zaposlenih) bilo je ni direktor Udruženja ekono-
nema je puno, a osnovni je 1.083, a u njima je radilo oko mista SWOT Saša Grabovac,
loše zakonsko rješenje. 107.000 radnika i prošle go- Bosni i Hercegovini jednako
dine prometovala su 15,4 mi- su potrebna i mala i velika
Hrvatska lijarde KM. Velikih preduze- preduzeća..
- Mala preduzeća najbolje
ća (sa više od 250 zaposlenih)
U Umagu se bilo je svega 188. U njima je funkcionišu kada su dobav-
bilo zaposleno više od 135.000 ljači ili kooperanti velikim
najviše troši radnika i prošle godine ostva- sistemima. Tada male firme
rila su više od 15,2 milijar- imaju osiguran plasman i na-
Prema podacima Mini- de KM prihoda, navodi se u platu. Zbog rata i loših pri-
starstva finansija Republike istraživanju Agencije za sta- vatizacija veliki sistemi su
Hrvatske o izvršenju lokal- tistiku BiH. propali i nisu se oporavili,
nih budžeta za 2014. godinu, Stručnjaci ocjenjuju da što predstavlja problem i za
Grad Umag najrastrošniji je
grad u Hrvatskoj i izdvaja PRIHODI KOMPANIJA U BiH
2.735 kuna po službeniku.
Na dnu te liste kao najšted-
ljiviji je Grad Kutjevo koji 23 milijarde KM ostvarila
izdvaja svega 183 kune po mala preduzeća Male firme teško izvoze zbog visokih troškova
službeniku. Grad Pleternica
je također pri dnu liste, ili na ostale firme u našoj zemlji – velika istraživanja tržišta. da male firme vrlo teško do-
vrhu najštedljivijih, tačnije na ocjenjuje Grabovac. Sa organizovanjem u klaste- laze do tržišta, te da je slaba
petom mjestu. Kutjevo je pri- Navodi da kod nas prvo što re, male firme mogu dijelom pomoć komora.
je godinu i po imalo dug od milijarde KM ostvarila su padne na pamet kada se pome- kompenzovati ovaj nedostatak - Male firme iz naše Udruge
sedam miliona kuna, a racio- 15,4 srednja preduzeća nu veliki sistemi su zastarjele i ujedinjeni izlaziti na strana najčešće nastupaju na sajmovi-
nalizacijom troškova, dug je tehnologije i višak radnika. tržišta – smatra izvršni direk- ma. One nisu samo orijentirane
Grabovac smatra da su male tor SWOT-a.
sveden na milion kuna. firme više okrenute lokalnom na lokalno tržište, već i izvo-
ze. To su firme iz metalskog i
Švedska 15,2 milijarde KM ostvarila tržištu. Slaba pomoć drvoprerađivačkog sektora, a
- Male firme vrlo teško Direktorica Udruge poduzetni-
imamo i tekstilnu industriju
ABS Wheels velika preduzeća mogu same izvoziti, jer su ka i poslodavaca (UPIP) Žepče koja radi lohn poslove – kaže
visoki troškovi, potrebna su Mira Jović rekla je za Faktor Jović. K. SILAJDŽIJA
Švedska kompanija ABS
Wheels udvostručila je proda-
ju i popularnost nakon što je Rekordna proizvodnja tuzlanske fabrike Ostali bez uglednog privrednika
ukinula reklame sa zavodlji-
vim starletama i prešla samo SOLANA POVEĆALA Preminuo
na direktno predstavljanje
proizvoda u oglasima. Kom-
panija je prije godinu, pri- Miroslav Turnšek
likom redizajna svoje web IZVOZ ZA 80 POSTO
stranice, odlučila zamijeniti Direktor Fabrike keksa
neukusne oglase i umjesto Tuzlanska Solana prošlu go- “Mira” Prijedor Miroslav
njih postaviti jednostavne dinu završila je s najboljim Turnšek preminuo je u 70.
slike svojih proizvoda. poslovnim rezultatima u po- godini u Rijeci.
slijeratnom razdoblju, a uku- Turnšek je rođen 4. maja
SAD pno je proizvedeno 128.000 1945. godine u Prijedoru.
tona soli, što je najveća pro-
Osnovnu školu i Gimnazi-
Jačanje izvodnja od 1992. godine ili ju završio je u Prijedoru,
za 5,5 posto više od plana.
a diplomirao je na Prirod-
dolara plasirana 141.000 tona razli- no-matematičkom fakultetu
Istovremeno, na tržište je
u Beogradu.
Američki je dolar u 2015. čitih proizvoda na bazi soli. Od 1969. godine je radio u
godini ojačao više od devet Ovaj naizgled nelogični po- prosvjeti, a obavljao je zna-
posto u odnosu na najvažnije datak generalni direktor Solane čajne partijske funkcije, a
svjetske valute, što se zahva- Izudin Kapetanović objašnja- bio je i predsjednik Skup- TURNŠEK: Bio na čelu Mire
ljuje prvom povećanju kama- va činjenicom da je osim re- štine općine Prijedor.
ta američke središnje banke dovne proizvodnje na domaće Od 1977. godine bio je di- godine je direktor “Mire”
od 2006. godine. Fed bi u i inostrano tržište plasirano i SOLANA TUZLA: Vratili cjelokupno prijeratno tržište rektor tvornice keksa i va- Prijedor. Fabrika “Mira”
martu mogao donijeti odluku oko 13.000 tona soli sa zaliha, fla Mira Cikota Prijedor, Prijedor je, dok je Turnšek
o drugom povećanju kamata, javlja Fena. posto. Vratili smo cjelokupno - kaže Kapetanović. od 1993. godine obavljao je bio na njenom čelu, osvoji-
što nije još sasvim uračunato - Ono što je za nas i državu prijeratno tržište na prostoru Ukupna vrijednost ostvare- funkciju direktora prodaj- la nagradu za najuspješnije
u kurseve, pa bi dolar mogao BiH najznačajnije, jeste da smo bivše Jugoslavije, a osvojili ne godišnje proizvodnje pro- nog centra “Kraš” Zagreb veliko privredno društvo u
dobiti svježi poticaj za rast. izvezli oko 120.000 tona soli, smo nova u Švicarskoj, Nje- cjenjuje se na oko 30 miliona u Rijeci, a od 1. jula 2006. RS-u za 2009. godinu.
čime smo izvoz povećali za 80 mačkoj, Austriji i Mađarskoj maraka.