Page 19 - 08.10.2016 Faktor 327

8.10.2016. I I 19
SUBOTA

Kultura

Đelo Jusić komponirao muziku za “Omera i Merimu” GOSTI 56. FESTIVALA MESS

Pisao sam s

velikom ljubavi

prema Bosni

Ideja da radimo ovu baladu nastala je
početkom ljeta i bilo je hoćeš li? Hoću!
Tada su u meni proradili geni, taj Mostar, Umjetnici zemlje gdje se broje preživjeli dani FOTO: V. HASANBEGOVIĆ

Prozor, Baščaršija, ljepota, miris tradicije Sirijci u Sarajevu
koju sam utkao u muziku
progovorili o

PIŠE MERIMA ČUSTOVIĆ a to je viđenje očima jednog oratorij “Srebrenički inferno” mjeseci bio zatvoren u stanu,
Dubrovčanina, koji je porije- koji je komponirao. Njegova stvarajući muziku „Baladu o posljedicama rata
ultna „Balada o Ome- klom iz Bosne, odakle su mu muzička djela izvodili su broj- Omeru i Merimi“.
ru i Merimi“ vraća se roditelji, mama iz Mostara, a ni domaći pjevači poput Tereze O stravičnim posljedicama Stanje u kojem se našao
na scenu Narodnog tata iz Prozora. Cijela muzika Kesovije, Olivera Dragojevića, Dva sata muzike rata, koji je u potpunosti iz- simbolizira i svojevrsnu
Kpozorišta Sarajevo, je u maniru Bosne, ali nije to Ibrice Jusića, Frane Lasića, Ive - Nije me niko natjerao na to, mijenio lice Sirije, sa scene “komu” današnje Sirije, ze-
ali u drugačijem ruhu. Nakon sevdah, koji je veličanstven, Pattiera, Mila Hrnića i mnogih ja sam želio, jer to je jedan ve- Narodnog pozorišta Saraje- mlje gdje se broje preživjeli
uspješne dramske predstave, to je nešto drugo. Imao sam drugih. Zabilježio je brojne liki orkestar, dva sata muzike vo, a u okviru 56. Internaci- dani, a čiji stanovnici sva-
koju je, prema tekstu Faru- prve čitače probe sa Sarajev- uspjehe na Splitskom i Zagre- i trebalo je sve to uskladiti da onalnog teatarskog festivala kodnevno žive na rubu smrti.
ka Sokolovića 2008. godine, skom filharmonijom, dobro bačkom festivalu s pjesmama miriše na Bosnu, na Sarajevo. MESS, progovorili su glum- Uz odlične glumačke kreaci-
radio Sulejman Kupusović, je uspjelo i svi su zadovoljni. “Dalmatinski lero”, “Zapje- Kompozitor koji nema dijete u ci ove bliskoistočne zemlje. je Amal Omran, Mohammada
u novembru ćemo, pod diri- Libreto je napisao Gradimir vajmo prijatelji”, “Mladosti, sebi, on ne može biti kompozi- Predstavili su se komadom Alarashija, Nande Mohammad,
gentskom palicom velikana Gojer - kazao nam je Jusić u moja lijepa radosti”, “Volim tor. Niko me ne može zaustaviti “Dok sam čekao” reditelja Fatine Laila, Mouiade Roumieh
Đele Jusića (77), pratiti ba- telefonskom razgovoru iz svog te budalo mala”, “Zagrljeni”, kada krenem. Po prirodi sam Omara Abusaada, u čijem i Mohammada al-Refaija, ME-
letnu izvedbu priče o nesret- dubrovačkog doma. “La musica di notte”, “Stare vrijedan. Ko pravi Bosanac. fokusu je mladić Taim, koji SS-ova publika, u okviru pred-
noj ljubavi dvoje mladih koje Iza sebe ima imponzantnu ljubavi”, “Sinoć sam htjela”... Ideja da radimo „Omera i Meri- pod misterioznim okolnosti- stave, pogledala je i videouratke
nazivaju bosanskim Romeom karijeru koju je počeo još davne - Moj posao je enigma, uvijek mu“ nastala je negdje početkom ma biva brutalno pretučen na građanske revolucije u Siriji.
i Julijom. Jusić je za baladu 1961. godine s “Dubrovačkim nekome nešto treba. Ali ja ne ljeta, i bilo je hoćeš li? Hoću! autoputu u Damasku, nakon Aktere je nagradila gromo-
komponirao i muziku. trubadurima”, a decenijama se mogu pisati nekome da pjeva, Tada su u meni proradili geni, čega pada u komu. glasnim aplauzom. M. ČU.
ubraja među najznačajnije lič- ako taj ne zna šta pjeva. Najte- taj Mostar, Prozor, Baščaršija,
Impozantna karijera nosti muzičke i umjetničke sce- že je naći pjevača koji zna šta Sarajevo, ljepota, miris tradi-
- Pisao sam muziku s velikom ne na ovim prostorima. On je pjeva. Tu je problem veliki. cije koju sam utkao u muziku. Izložba u Umjetničkoj galeriji BiH
ljubavi prema Bosni i Saraje- kompozitor, dirigent, gitarist i Ženske bi pokazivale noge ili Kada sam bio u Sarajevu oti-
vu i htio bih da publika do- aranžer. Za poslijeratnu Bosnu gola ramena, a muški mišiće, šao sam na Baščaršiju da vidim Radovi od kraft-
živi to moje viđenje Bosne, i Hercegovinu najznačajniji je a ja hoću da znam o čemu on da li sam neku notu izostavio.
pjeva. To je tajna uspjeha pje- I nisam nijednu - ističe Jusić. papira Radmile
NOVI PROJEKTI sme - ističe Jusić. Glavne uloge u ovoj pri-
Na našu konstataciju da upr- či o dvoje mladih, Omeru iz
Nešto što je melodično kos godinama koje ima, preki- bogate porodice i Merimi iz Jovandić-Đapić
manje bogate porodice, roda
da nas uz osmijeh „koje godi-
ne mogu izbaciti iz glave ne, nemojte mi to više nikada plemenitog, koji su zavoljeli
reći“. Nastavljamo, uz izvinje- jedno drugo velikom i iskre-
Pitali smo Jusića da li je paralelno, uz komponiranje mu- nje što smo ih pomenuli, pojaš- nom ljubavlju, uprkos mržnji
zike za „Baladu o Omeru i Merimi“, radio nove projekte. njavajući da smo željeli istaći koja je dugo vremena posto-
- Nisam imao kada, jer za kompozitora je najgore kad na- kako u njegovom slučaju one jala između njihovih porodi-
piše nešto što je melodično, pošto onda to ne može izbaciti ništa ne znače, jer je nevjero- ca, iznijet će baletani Tamara
iz glave, ili kako bi rekli u Sarajevu, ne može se toga kutari- vatna njegova stvaralačka po- Ljubičić (Merima) i Milan Rus
sati - odgovora kroz smijeh Jusić. letnost, s obzirom na to da je, (Omer). Koreografiju će pot-
kako nam je kazao, nekoliko pisati Belma Čečo - Bakrač.

Danas u Zemaljskom muzeju BiH projekat “Kamera snima srcem”

Djeca kroz filmove govore o

društveno-političkim temama Umjetnica na otvaranju postavke

Samostalna izložba bh. su različitih formi i oblika, a
U Zemaljskom muzeju BiH već pet godina radi na eduka- radionica kreativnosti i mašte ciklusa, u trajanju od osam mje- umjetnice Radmile Jovan- dominiraju sumorne boje, siva
danas će u okviru projekta ciji i usmjeravanju naših ma- „Mali Magacin Kabare“ poči- seci i časove scenarija, glume, dić-Đapić otvorena je prek- i crna. Koristila sam kraft, od-
„Kamera snima srcem“ pre- lih sugrađana da kroz različite njao razgovorima s polaznicima režije i dizajna, tim edukatora sinoć u Umjetničkoj galeriji nosno ambalažni papir. Drugi
mijerno biti prikazani filmo- umjetničke forme progovaraju kroz koji su dolazili do poten- je omogućio i obučio djecu da BiH. Autorica je radila istra- papiri su neupotrebljivi, jer
vi „Popis stanovništva“, „Ida o stvarima koje ih zanimaju, ti- cijalnih tema za film. kroz medij filma pruže svoje živački rad koristeći razne teh- rad zahtijeva više slojeva. Vi-
u zemlji socijalnih mreža“, šte ili bi ih voljeli promijeniti - Društveno-politička doga- viđenje rješavanja problema i nike kako bi tretirala papir, i zija mi je bila predstaviti da-
„Dnevna mora“, „San o Ilidži“, u svom okruženju - kazala je đanja u našoj zemlji nažalost sretnijeg bh. društva - istakao je. to: bojenje, kvašenje, sušenje, našnji Balkan - kazala nam je
„Borba za školu“ čiji su autori Zana Marjanović, edukatorica ne zaobilaze ni najmlađe, pa Nakon premijere u Zemalj- provlačenje kroz grafičku pre- Jovandić-Đapić.
djeca i mladi, polaznici radio- glume u radionicama kreativ- su se među prijedlozima našle skom muzeju filmovi će biti su, šivanje, lijepljenje, presa- Naglasila je kako će izložba
nica kreativnosti i mašte “Mali nosti i mašte. teme ilegalne gradnje, popisa prikazani u lokalnim zajedni- vijanje, bušenje. u Umjetničkoj galeriji biti po-
Magacin Kabare”. Reditelj Emir Kapetano- stanovništva, kulturno-historij- cama, a putem interneta distri- - Predstavila sam radove s stavljena do 6. novembra, na-
- Čast mi je biti dio tima koji vić ističe da je svaki ciklus skog naslijeđa. Kroz nastavak buirani široj javnosti. M. ČU. kraft-papirom nastale u po- kon čega putuje u glavni grad
sljednjih osam godina. Radovi Kalifornije, Sakramento. S. B.