Page 17 - 07.03.2016 Faktor 115
P. 17
7.3.2016. I
PONEDJELJAK I 17
Ekonomija
Rješavanje problema u Lukavcu Prepreke u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta u BiH
Zatezne kamate
iscrpljuju firme
Nije dobro da u RS-u budu lošiji uslovi poslovanja nego
u Federaciji BiH. Visoka zatezna kamata iscrpljuje
finansijski potencijal privrede, kazao je Blagojević
Postrojenje firme GIKIL u Lukavcu
Indijci isključeni iz rlo često spominjana
teza o nepovoljnom
poslovnom okruženju
Uprave GIKIL-a, ali Vje dokazivana sa činje-
nicom da firme u BiH rade po
ne daju pečat firme visokim nametima i porezima.
Pritisnute dugovima, firme vrlo
često ne stižu na vrijeme izmiri-
Na nedavno održanoj van- donijeta je odluka o imenova- ti obaveze uključujući i rate za
rednoj sjednici Skupštine nju novog nadzornog odbora kredite. Zbog toga su suočene
preduzeća Global ispat kok- koji je održao konstituirajuću sa zateznim kamatama, koje se
sna industrija Lukavac (GI- sjednicu. Sada već bivši su- u FBiH kreću 12 posto na go-
KIL) donijeto je niz odluka vlasnici iz Indije su se žalili dišnjem nivou. U RS-u zatezna
koje za posljedicu imaju is- na ove odluke, međutim, od- kamata iznosi 0,05 KM dnevno
ključivanje indijskih suvla- luke stupaju na snagu danom ili 18,25 posto godišnje. Zbog
snika, firme GSHL, iz vla- donošenja i jedina mogućnost toga su privrednici u RS-u tra-
sničke strukture i Uprave je da firma GSHL pokrene sud- žili smanjenje kamate za 6,25
GIKIL-a. Ovu informaciju ski postupak. Danas će, prema posto, odnosno izjednačavanje
je za Faktor potvrdio Zuh- tvrdnjama Hasanhodžića, biti sa stopom u FBiH.
dija Hasanhodžić, direktor imenovan i novi generalni di- Poslodavci izloženi velikom finansijskom stresu
preduzeća Koksno-hemijski rektor GIKIL-a koji će nakon Blokirane firme
kombinat (KHK) Lukavac, toga postaviti novu Upravu. Portparol Privredne komore je da se, prema nacrtu zakona poduzetništvo i posao LiNK automatski ih dovodi u finan-
koji u zajedničkom preduze- - Jedini manji problem je či- RS-a Vladimir Blagojević kaže koji treba izmijeniti regulativu Mostar Tomislav Majić, čak sijsku blokadu. Zatezne ka-
ću GIKIL predstavlja intere- njenica da sekretar firme odbija da bi se izmjenom stope zatezne u ovoj oblasti u RS-u, predviđa je i zatezna kamata u FBiH mate bi trebalo dovesti u neke
se državnog kapitala. predati pečat jer mu je general- kamate malo poboljšao poslov- ušteda privredi od 53 miliona veoma visoka i za pet godina normalne okvire, odnosno od
- Na sjednici skupštine do- ni direktor Debasish Ganguly ni ambijent. KM godišnje. može iznositi koliko i sama 0,1 posto na mjesečnom ni-
nijeta je odluka o isključenju tako naredio. Međutim, preva- - Nije dobro da u RS-u budu Ovaj problem pogoršan je glavnica duga. vou - rekao je naš sagovornik.
jednog člana društva (GSHL, zit ćemo i taj problem. Sljedeći lošiji uslovi poslovanja nego u i činjenicom da mnoge firme Majić je podvukao da nije-
op.a.) zbog neispunjavanja korak je traženje novog strateš- FBiH. Visoka zatezna kamata ne mogu izmiriti sve obave- Normalan okvir dan privrednik ne želi dugovati
uslova ugovora – kazao je kog partnera, a nova Uprava će iscrpljuje finansijski potencijal ze i dugovanja, jer se i njima - Pogotovo zatezna kamata novac, pogotovo ne državi za
Hasanhodžić. biti imenovana na šest mjese- privrede i stanovništva, te uma- duguje po raznim osnova- za neplaćeni PDV je visoka PDV ili za doprinose, ali po-
Pored toga, dužnosti je ra- ci – potvrdio je Hasanhodžić njuje razvojni potencijal RS-a ma. Kako je za Faktor izja- i to veoma opeterećuje firme, slovno okruženje čini da firme
zriješen stari nadzorni odbor i za Faktor. A.PERČO - rekao je Blagojević. Naveo vio predsjednik Udruženja za utječe na likvidnost firme i nemaju novca. K. SILAJDŽIJA
Grawe osiguranje Firma iz Trebinja imala uspješnu 2015. godinu EU
Rast dobiti Spajanje
u 2015. SWISSLION INDUSTRIJA vodećih
Grawe grupacije, u 2015. ALATA OSTVARILA DOBIT mljekara
Grawe osiguranje d.d. Sa-
rajevo, članica austrijske
je spajanje najveće njemač-
godini ostvarilo je na trži- Evropska komisija odobrila
štu Bosne i Hercegovine rast Swisslion Industrija alata Tre- ke mljekare DMK i vodećeg
neto dobiti od 10,5 posto na binje završila je 2015. godinu holandskog proizvođača sira
godišnjem nivou, saznaje sa neto dobiti od 225 hiljada DOC Kaas. Transakcija je
poslovni portal Profitiraj. KM, izvještava Indikator.ba odobrena bezuslovno, saop-
ba na osnovu finansijskog na osnovu finansijskog izvje- ćio je njemački Milchkontor.
izvještaja ovog osigurava- štaja kompanije. U 2014. godi- DOC Kaas, koji je u 100-po-
oca objavljenog na Sarajev- ni kompanija je imala gubitak stotnom vlasništvu DMK
skoj berzi. od 2,35 miliona KM. GmbH, zadržat će svoju ne-
Neto dobit Grawe osigu- Swisslion je ostvario prošle zavisnu zadružnu strukturu.
ranja sa sjedištem u Saraje- godine ukupne prihode od 16,3 DMK, poznat po brendo-
vu u prošloj godini iznosila mil. KM, što je oko 2,1 milion vima milram, oldenburger
je oko 1,96 miliona maraka KM više nego 2014. godine. Ras- i dr., godišnje preradi 6,8
u odnosu na oko 1,78 mi- hodi su iznosili 16 miliona KM i milijardi kg mlijeka na 17
liona KM iz 2014. godi- smanjeni su za oko pola miliona lokacija. DOC Kaas proizvo-
ne. Ukupni prihodi u 2015. KM u odnosu 2013. di oko milijardu kilograma
iznosili su oko 35,52 mili- Gubitak redovne aktivnosti mliječnog sira, koji se pro-
ona KM u odnosu na 33,14 iznosio je od 705 hiljada KM uz daje širom svijeta.
miliona KM iz prethodne poslovni gubitak od 471 hiljadu - Spajanje će povećati konku-
godine, što je porast od 7,2 KM i finansijski gubitak od 234 rentnost DMK grupe i DOC
posto. hiljade KM. Istovremeno, kom- Kaasa i ojačati ne samo mlje-
Istovremeno, za oko se- panija je ostvarila dobitak po karske industrije u Njemač-
dam posto porasli su i ras- osnovu ostalih prihoda u iznosu koj i Holandiji, nego i doni-
hodi na 33,55 miliona KM od 930 hiljada KM. Swisslion jeti bolju poziciju mliječne
u odnosu na 31,36 miliona Industrija alata zapošljava 590 industrije EU na svjetskom
maraka iz 2014. godine. radnika, što je 49 manje nego tržištu - rekao je Schwaiger.
godinu ranije, kada ih je bilo 639. U fabrici u Trebinju radi 590 radnika